EUROPSKA središnja banka (ECB) ponovo je danas podigla kamatne stope u eurozoni, signaliziravši ujedno da se ciklus zaoštravanja monetarne politike možda bliži kraju, s obzirom na očekivano slabljenje potražnje i posustalo gospodarstvo.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 20. rujna iznositi 4.5 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 4.0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4.75 posto. Od srpnja prošle godine ECB ih je podigao za 4.5 postotnih bodova. Inflacija popušta, ali će ostati previše visoka kroz predugo vremensko razdoblje, ponovili su u ECB-ju, signaliziravši ipak da se ciklus zaoštravanja monetarne politike možda bliži kraju.

"Na temelju aktualne procjene upravno vijeće smatra da su ECB-ove ključne kamatne stope dosegnule razinu, koje će, kroz dulje vremensko razdoblje, značajno pridonijeti pravodobnom povratku inflacije na ciljanu razinu", stoji u priopćenju sa sjednice.

Napomenuli su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu "dovoljno restriktivne", i to "sve dok bude potrebno".

Slabiji gospodarski rast

Banka cilja stopu inflacije u trogodišnjem razdoblju od dva posto, a njihove najnovije procjene pokazuju da bi u 2025. trebala iznositi 2.1 posto.

Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi 5.6 posto i 3.2 posto u 2024. i biti viša no što se očekivalo u lipnju, ističu u ECB-ju, najvećim dijelom zbog očekivanog poskupljenja energije. U lipnju procijenjena je na 5.4 odnosno 3.0 posto. 

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, trebala bi se do 2025. gotovo izjednačiti s ukupnom inflacijom i oslabiti na 2.2 posto, s prognoziranih 5.1 posto u ovoj godini i 2.9 posto u 2024.

"Uvjeti financiranja dodatno su postroženi i sve više koče potražnju, što je važan faktor u vraćanju inflacije na ciljanu razinu", ističu u banci.

S obzirom na prigušenu domaću potražnju i pogoršanje stanja u međunarodnoj trgovini, ECB je značajno snizio procjenu gospodarskog rasta u idućoj godini, za pola postotnog boda, na 1.0 posto. Blago su snizili i procjenu rasta u ovoj godini, s 0.9 na 0.7 posto.

Podaci pokazuju da se slabost proširila i na do sada otporan uslužni sektor, naglašavaju.

Rast bi s vremenom trebao ubrzati, s obzirom na očekivani rast realnih primanja, poduprt slabijom inflacijom, procjenjuju, izdvojivši i očekivani rasta plaća i snažno tržište rada koji će poduprijeti osobnu potrošnju. U 2025. aktivnost bi zato, po njihovim prognozama, trebala porasti za 1.5 posto.