PROFESOR s Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Garača za N1 televiziju je govorio o poreznoj reformi i što će ona značiti za građane.

“Bio sam jedan od glasnijih kritičara prijedloga koji je cirkulirao u medijima, ali sad bih započeo dobrom stranom ovih promjena, a to je povećanje osobnog odbitka, odnosno onaj dio na koji se neće plaćati porez. On je povećan, a po mom sudu je mogao biti povećan još više. Bar za ukupno 20%.

Argument je zato što je od zadnjeg utvrđivanja osobnog odbitka prošlo dovoljno vremena da je inflacija kumulativno bila preko 20%, tako da mislim da je stari osobni odbitak trebalo povećati bar 20%. Međutim, rađene su promjene i koeficijenata i osnovica i drugačiji izračun, tako da je teško biti kategoričan kako će se to odraziti na svakog pojedinačnog građanina”, rekao je profesor Garača.

"Osobni odbitak je mogao biti i veći"

Garača smatra da bi povećanje osobnih odbitaka, posebno za obitelji s djecom, moglo biti i veće nego što se u prvi mah moglo pomisliti.

“Da je to povećanje nešto veće, tu je mogla i završiti porezna reforma kako smo je predstavili. Ovo drugo što se događalo vezano za porez na dohodak, prirez, itd., ja bih nazvao pretakanjem iz šupljeg u prazno pri čemu se uvijek nešto prolije. Pogotovo veliki gradovi su svoju potrošnju dobrim dijelom vezali uz prirez koji se ukida.

Vlada je najavila da bi zato moglo doći do povećanja plaća građanima, no teško da će neki od velikih gradova odustati od mogućnosti da povećaju stopu poreza na dohodak i time dijelom kompenziraju prihode koje gube zbog nedostatka prihoda”, kaže.

Manji prihodi za gradove

Ukidanje prireza nužno znači manji prihod gradova, kaže.

“Evo sad se ovdje osobno izlažem gnjevu premijera koji je danas bio vrlo ljut na one koji šire dezinformacije i ne znaju ništa, da će naprosto ta stopa povećanja poreza na dohodak kompenzirati odgovarajući gubitak prihoda od prireza.

Oni će u iznosu biti isti, a razlika je u tome što je prirez kompletno pripadao gradovima i općinama, a porez na dohodak dijelom ide prema državi, pa ga onda ona raspoređuje dalje. Odnosno samo 74% poreza na dohodak ostaje u gradovima. Znači nužno će se javiti minus kod novog obračuna”, rekao je Garača.

Na pitanje o tome želi li Andrej Plenković time nauditi gradovima, s obzirom na to da HDZ nije na vlasti ni u jednom velikom gradu Hrvatske, profesor kaže da se tu radi o političkim spekulacijama.

"Manji porezi znače skuplje usluge ili lošije uvjete"

“Ja se ne bih upuštao u političke spekulacije, premda računica pokazuje da će veliki gradovi izgubiti s ovom reformom na svojim vlastitim prihodima. To se može nazvati, imate veću autonomiju, ali možete uprihoditi manje novaca. Koliko manje, to je vaša odluka. Mislim da tu premijer nije u pravu.

Mene je to osobno pogodilo jer me indirektno svrstao u neznalice, lažljivce i one koji šire dezinformacije, a mislim da to jednom starom profesoru emeritusu nije primjereno govoriti. Iza toga vjerojatno stoji da ga netko nije dobro brifirao po tom pitanju", rekao je.

Taj manjak će se morati nadoknaditi, a to je moguće na više načina.

“Bilo povećanjem cijena komunalnih usluga, bilo odustajanjem od projekata ili usluga koje su gradovi davali građanima. Sve ono što će građani dobiti kroz porezno rasterećenje će morati potrošiti na skuplje usluge ili će imati lošije uvjete življenja”, objašnjava Garača.