OBEĆANJA vodećih stranaka uoči izbora mogu se opisati u dvije riječi - ekonomski horor.

Nerealna i skupa obećanja koja vode u velik rast državne potrošnje i dodatno jačanje uloge države u gospodarstvu, glavna su odlika stranačkih programa na ovim izborima, ocjenjuju analitičari.

Iako bi se u 2020. godini, a uz to još i u jeku koronakrize, od hrvatskih stranaka očekivalo da nude programe koji bi Hrvatsku konačno trebali modernizirati, u njima, kažu analitičari, dominiraju ideje koje više pripadaju prošlosti nego sadašnjosti. Pritom misle na preraspodjelu društvenoga bogatstva, uz naglašenu ulogu države i minoriziranje tržišta. 

Andrej Grubišić: Ideje HDZ-a i SDP-a su lijeve doktrine koje su nas i dovele na dno EU

"Ideje s kojima na izbore izlaze i HDZ, i SDP, a i ostale stranke, su čisto lijeve ekonomske doktrine koje su nas i dovele na dno EU, u društvu s Bugarskom. Svi se u svojim programima bave raspodjelom bogatstva, a ne time kako se ono stvara. Ideje su populističke s rastom etatizma", kaže za Index konzultant Andrej Grubišić.

HDZ i Restart zapravo imaju vrlo slične programe

Stranačkim programima nedavno se pozabavila i hrvatska konzultantska tvrtka MKPS. Njima su se u fokusu našli programi triju najjačih opcija na predstojećim izborima - HDZ-a (program), Restarta (program) i Domovinskog pokreta (program). Zaključak je da HDZ i Restart imaju, kako su ocijenili u analizi, vrlo slične programe koji se temelje na malim promjenama, bez značajnijih reformskih zahvata. Nešto originalniji su, nastavljaju u MKPS-u, u Domovinskom pokretu, no i njemu je zajedničko isto što i ostalima - ideje koje iznose puno koštaju, a ne zna se tko će i kako to platiti.

"Programi stranaka u prvom su redu dio političkog marketinga pa ispunjenje svih obećanja iz programa ne treba ni očekivati. Na trenutnoj hrvatskoj političkoj sceni tome je još više tako zbog političke fragmentacije koja će rezultirati vladom u kojoj će dominantna politička opcija jako ovisiti o malim partnerima", upozoravaju u MKPS-u.

HDZ i Škoro obećavaju neradnu nedjelju. To je sucid za ekonomiju

Kao što se i najavljivalo uoči kampanje, jedno od pitanja oko kojeg će stranke i koalicije lomiti koplja na ovogodišnjim parlamentarnim izborima je neradna nedjelja. I to unatoč tome što brojni trgovci već mjesecima upozoravaju da bi im zabrana rada nedjeljom ne samo značajno smanjila promete, nego bi dovela i do otpuštanja dijela radnika, odnosno rasta nezaposlenosti.

Bez obzira na to, u programu HDZ-a obećava se uvođenje neradne nedjelje, uz mogućnost da trgovine slobodno rade 14 nedjelja u godini. U Domovinskom pokretu idu i korak dalje pa zagovaraju neradnu nedjelju kao svojevrsnu zadanu vrijednost.

Znatan dio hrvatskih političara, očito, ne razmišlja o tome da se pitanje rada nedjeljom može riješiti i na drukčije, manje radikalne načine od zabrana, kako to, uostalom, predlažu i sami poduzetnici. Osim toga, pitanje rada nedjeljom ne tiče se samo trgovina, nego i niza drugih djelatnosti, od kojih mnoge i nedjeljom moraju raditi.  

Realizaciju HDZ-ovih ideja platili bismo oko 20 milijardu kuna

Inače, računice stručnjaka MKPS-a pokazuju da bi realizacija ideja s kojima je u izbornu utrku ušao HDZ koštala oko 20 milijardi kuna, ili preko 13 posto prošlogodišnjeg proračuna. Cijena realizacije tih obećanja, naime, bila bi rast državnih rashoda za 14 milijardi kuna, uz potencijalni pad prihoda i do šest milijardi kuna. U HDZ-u, doduše, velika očekivanja imaju od povlačenja novca iz fondova EU, ali to je proces, poručuju u MKPS-u, za koji je potreban intenzivan rad i vrijeme.

U MKPS-u su izračunali i da porezno rasterećenje građana, koje nudi Restart koalicija, košta najmanje šest milijardi kuna. Kada je riječ o Domovinskom pokretu, podsjećaju u toj konzultantskoj tvrtki, oni biračima nude smanjenje državne potrošnje za 15 milijardi kuna, dok bi istodobno realizacija njihovih obećanja o poreznom rasterećenju državnu blagajnu ostavila bez nekoliko milijardi kuna.

"Ovo što stranke nude značilo bi povećanje državne potrošnje i za 30 milijardi kuna, a nama je potrebno njeno smanjenje", napominje Grubišić.

U programima nema ozbiljnih naznaka rezanja državne potrošnje, a privatizacija se i se spominje

Dodaje kako u stranačkim programima ne vidi ni najave ozbiljnog rezanja državne potrošnje, ni ozbiljnog poreznog rasterećenja, kao ni jačanja konkurencije u sustavima poput školstva, zdravstva i mirovina što bi ljudima pružilo mogućnost izbora. Nezadovoljan je i izostankom privatizacijske agende.

"Koliko mogu vidjeti, država se kod nas i dalje namjerava baviti i proizvodnjom čokolade, kroz vlasništvo u Podravki, i nautičkim turizmom, kroz vlasništvo nad ACI-jem, a i bankarstvom, jer u vlasništvu ima i pojedine banke. Štoviše, cilj joj je i da ponovno stekne vlasništvo nad Inom. Neke stvari su čak dovedene do apsurda pa se predlaže osnivanje državne platforme za booking ili one za iznajmljivanje stanova", primjećuje Grubišić.

Tri vodeće stranke obećavaju rast minimalca koji bi doveo do lavine stečajeva i otkaza

No čak i ako ostavimo po strani ideje koje pojedini analitičari ocjenjuju apsurdnima, u samim programima stranaka ostaje dovoljno materijala za ocjene o populizmu. Primjer za to je licitacija povećanjem minimalne plaće, o čemu je Index nedavno pisao.

>> Ako se ispune obećanja o rastu minimalca, imat ćemo novi val otkaza i bankrota

Iz HDZ-a su najavili da minimalac žele povećati sa sadašnjih 3250 na 4250 kuna, u Restart koaliciji obećavaju minimalnu plaću od 4000 kuna, a u Domovinskom pokretu od čak 5000 kuna.

Veliko povećanje plaća je potpuno nerealno usred koronakrize

U HDZ-ovu programu najavljuje se i rast prosječne plaće u zemlji na 7600 kuna. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, prosječna neto plaća za travanj u Hrvatskoj je iznosila 6622 kune, što je oko tisuću kuna manje od obećanih 7600 kuna. S obzirom na dinamiku rasta plaća u Hrvatskoj posljednjih godina, što je prvenstveno posljedica masovnog iseljavanja i nedostatka radne snage, cilj o rastu prosječne plaće za gotovo tisuću kuna još do nedavna nije izgledao neostvarivo.

Međutim, koronakriza je preokrenula trendove pa plaće u zemlji sada padaju. Uzmu li se u obzir trendovi na tržištu rada koje je proizvela koronakriza, može se reći da je puno izglednije da će plaće u ovoj godini nastaviti padati, nego da će rasti. Uostalom, i ekonomisti su upozorili da će mnoge tvrtke, zbog pada potražnje i izostanka prave turističke sezone, pribjeći modelu rezanja plaća kako ne bi masovnije otpuštale zaposlene.

Bajke o 100.000 novih radnih mjesta dok koronakriza zatvara i postojeća

Uzevši to u obzir, gotovo kao znanstvena fantastika izgledaju HDZ-ova obećanja o povećanju broja zaposlenih za 100.000. Koronakriza već je sada prilično žestoko udarila hrvatsko tržište rada, a bez posla je u njoj u kratkom vremenu ostalo oko 50.000 ljudi. Ekonomisti su već upozorili da bi ih vjerojatno bilo i znatno više da država nije uskočila s programom očuvanja radnih mjesta te sada sa skraćenim radnim tjednom.

Na burzi rada sada je oko 150.000 ljudi i može se očekivati, ističu analitičari, da će njihov broj nastaviti rasti, posebno na jesen. Očekivanja o 400.000 nezaposlenih do kraja godine sada izgledaju malo realnima, no 200.000 za većinu ekonomista predstavlja sasvim izglednu brojku. U takvim uvjetima, obećavati 100.000 novih radnih mjesta, i to u zemlji koja ovisi o turizmu, kojeg je pandemija koronavirusa bacila na koljena i u kojoj se ulaganja u proizvodnju mogu nabrojiti na prste, ne zvuči jako ozbiljno.

Više ne obećavaju smanjenje opće stope PDV-a, ali...

Za razliku od prijašnjih izbora, na kojima su se stranke razbacivale obećanjima o smanjenju opće stope PDV-a, ovoga puta to je izostalo. Svi su, čini se, prihvatili činjenicu da je opću stopu PDV-a s ovako velikom javnom potrošnjom jako teško smanjiti. Međutim, novi je hit u obećanjima stranaka proširenje primjene snižene stope PDV-a.

U HDZ-u tako obećavaju sniženu stopu PDV-a od 13 posto na svu hranu, što bi državnu blagajnu, izračunali su u MKPS-u, koštalo barem dvije milijarde kuna. U Restartu bi, pak, međustopu PDV-a, koju bi s 13 smanjili na 10 posto, proširili na niz roba i usluga, što bi, pokazuju računice konzultanata, imalo štete na proračun koje bi se zbrajale u milijardama kuna.

Zadiranje u porezni sustav

Zadiranje u ionako složen porezni sustav koji se, uz to, u Hrvatskoj prečesto mijenja, tu ne prestaje. Naime, u Restartu bi povećali neoporezivi dio dohotka na 5000 kuna, čime bi, kako primjećuju u MKPS-u, najveći dio građana bio oslobođen plaćanja poreza na dohodak, dok bi u Domovinskom pokretu povećali dio osobnog odbitka na uzdržavanu djecu i bili bi široke ruke u segmentu dječjeg doplatka.

Stranke bi intervenirale i u porez na dobit, pa bi tako HDZ i SDP stopu poreza na dobit smanjili na 10 posto, a u SDP-u bi reinvestiranu dobit oslobodili plaćanja poreza. U Domovinskom pokretu nude da porez na dobit za sve iznosi 12 posto, a reinvestiranu dobit bi također oslobodili oporezivanja.

Gdje su nestali eurozona i Schengen?

Vodeće stranke u moru obećanja ne zaboravljaju ni umirovljenike pa im najavljuju povećanje mirovina. S obzirom na stanje u kojem se nalazi naš mirovinski sustav, takvo obećanje je teško ostvarivo.

Na kraju, treba reći da je dobro što na ovim izborima konačno dominiraju ekonomske teme. Problem je samo u tome što je većina onoga što se biračima obećava teško ostvarivo. S druge strane, iznenađuje izostanak tema u kampanji vezanih uz EU, poput ulaska u eurozonu ili Schengen, što će se morati naći u fokusu hrvatske politike u narednom razdoblju, bez obzira na to tko će formirati vladu.