Rusija će uzvratiti nakon odluke Austrije da protjera dvoje svojih diplomata, objavilo je danas rusko ministarstvo vanjskih poslova, prenosi RIA. Ministarstvo je odluku Austrije nazvalo "neutemeljenom".

Austrija je danas proglasila dvojicu diplomata iz ruskog veleposlanstva "personae non gratae" zbog radnji nespojivih s njihovim diplomatskim statusom i naredila im da napuste zemlju u roku od tjedan dana.

Ovim činom se broj ruskih diplomata koje je Austrija protjerala od 2020. popeo na 11, rekao je glasnogovornik ministra vanjskih poslova Alexandera Schallenberga.

Kao i u prethodnim slučajevima, nisu navedeni detalji o konkretnim radnjama ili okolnostima.

Rusija nema namjeru sudjelovati na mirovnoj konferenciji o Ukrajini u Švicarskoj čak i ako dobije službeni poziv, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zakharova, prenosi ruska državna novinska agencija RIA.

Kremlj je prošlog mjeseca rekao da je ideja o održavanju mirovnih pregovora bez Rusije smiješna.

Zemlje EU pristale su dati 5 milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini. Izaslanici 27 zemalja članica EU složili su se s reorganizacijom fonda European Peace Facility na sastanku u Bruxellesu nakon višemjesečnog natezanja.

Nakon odluke ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je pomoć "još jedna snažna i pravovremena demonstracija europskog jedinstva i odlučnosti u postizanju naše zajedničke pobjede".

Granate nabavljene iz zemalja koje nisu članice EU kroz inicijativu koju predvodi Češka trebale bi stići na ukrajinske bojišnice najkasnije do lipnja.

Češka je prošli mjesec iznijela prijedlog da kupi stotine tisuća granata od trećih zemalja kako bi ojačala obranu Ukrajine od Rusije. Više od desetak zemalja obećalo je financiranje.

Petr Fiala, češki premijer, rekao je da je kupnja 300.000 projektila potvrđena i da je obećano dodatnih 200.000, kako navodi novinska kuća Euractiv.

Tomas Pojar, savjetnik Fiale, rekao je da se prve isporuke "mogu očekivati u Ukrajini najkasnije u lipnju".

Rusija je izdala novi školski udžbenik u kojem se iskrivljuje povijest rata u Ukrajini i potiče učenike da se pridruže vojsci.

>> Opširnije

Konzorcij Nord Stream traži od svojih osiguravatelja više od 400 milijuna eura zbog eksplozija koje su teško oštetile plinovode u Baltičkom moru u 2022. godini i onemogućile isporuke ruskog plina u Njemačku, pokazuju sudski podnesci. U tužbi podnesenoj u veljači Visokom sudu u Londonu Nord Stream AG imenovao je kao tuženike Lloyd's Insurance Company i Arch Insurance, koji su servisirali projekt u podmorju.

Prema sudskim dokumentima, Sjeverni tok tužio je Lloyd's u svoje ime ali i kao predstavnik drugih potpisnika police koje su izdali osiguravatelji, uključujući Munich Re. Njemački reosiguravatelj odbio je komentirati tu informaciju. Kompanija sa sjedištem u Švicarskoj potvrdila je u elektronskoj poruci ugovorni spor s osiguravateljima sustava cjevovoda na trgovačkim sudovima u Londonu.

"No, molimo za razumijevanje što ne možemo detaljno komentirati pravni postupak", priopćio je komunikacijski tim Sjevernog toka.

Prema sudskim podnescima, kompanija trenutno preliminarno procjenjuje "troškove ispumpavanja vode i stabilizacije plinovoda, kompletnog popravka i zamjene izgubljenog plina" na 1,2 milijarde do 1,35 milijardi eura.

U tužbi navode i da jedan cjevovod na mjestu oštećenja izgleda "potpuno uništeno i deformirano", ali i "glatko i prerezano" na drugom dijelu. Lloyd's je odbio komentirati tužbu. Arch nije odmah odgovorio na upit Reutersa da je za komentira.

Konzorcij Nordstream vlasnik je plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Sjeverni tok 1 sastojao se od dvije cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Sjedište je konzorcija Nordstream u Švicarskoj, a njegovi su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

Nakon eksplozije u rujnu 2022. europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji "državni akter". Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj. Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je hvalio nuklearno naoružanje svoje zemlje ocijenivši da je puno naprednije od američkog.

>> Opširnije

Litva je okrivila Moskvu za napad na bliskog suradnika pokojnog ruskog oporbenog političara Alekseja Navalnog ispred njegova doma u Vilniusu. Predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da je napad na Leonida Volkova očito bio isplaniran i da je povezan s drugim provokacijama protiv Litve.

"Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogu reći samo jedno - nitko te se ovdje ne boji", rekao je. Litavska protuobavještajna agencija ocijenila je da je napad vjerojatno počinjen kako bi se spriječilo rusku oporbu da utječe na ruske predsjedničke izbore.

Kremlj smatra Navalnijeve suradnike "najopasnijom oporbenom silom koja može imati stvaran utjecaj na ruske interne procese", prema agenciji. Moskva incident još nije komentirala. 

Volkov je također izravno optužio Putina nakon što se u srijedu ujutro vratio kući poslije noći provedene u bolnici. Zadobio je 15 udaraca čekićem. Slomljena mu je ruka i ozlijeđena noga. "Ovo je očito tipičan kriminalni pozdrav od Putina, od kriminalnog Peterburga", objavio je na Telegramu.

"Nastavit ćemo raditi i nećemo se predati", dodao je.

U intervjuu za Reuters, nekoliko sati prije napada počinjenog u utorak navečer, Volkov je rekao da se čelnici Navalnijevog pokreta u egzilu boje za život. "Oni znaju da Putin ne samo da ubija ljude u Rusiji nego i izvan Rusije", rekao je. "Živimo u jako mračnim vremenima."

Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je da je napad na Volkova šokantan i da počinitelji moraju odgovarati za svoj zločin. Litavska policija poručila je da napad ne znači da Litva više nije sigurna. 

Navalni je umro prošli mjesec u arktičkom zatvoru. Ruske vlasti objavile su da je preminuo prirodnom smrću. Njegovi pristaše vjeruju da su ga vlasti ubile, što Kremlj niječe. 

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je da SAD planira izvesti kibernetičke napade na ruski elektronički sustav glasovanja tijekom predsjedničkih izbora koji će se održati ovaj tjedan.

Zaharova je također rekla da je Washington zadužio američke nevladine organizacije da potkopaju izbore smanjenjem odaziva birača.

Unatoč ograničenjima koja su nametnuta ruskim sportašima zbog rata u Ukrajini, Rusija ne smije "bojkotirati" Olimpijske igre 2024. u Parizu, izjavio je u srijedu ruski ministar sporta Oleg Maticin. "Ne smijemo se okrenuti, zatvoriti, bojkotirati ovaj pokret", izjavio je ministar, misleći na Olimpijske igre koje se od 26. srpnja do 11. kolovoza održavaju u Parizu, prenosi agencija Tass State.

Ova izjava je raspršila višemjesečna nagađanja o ruskom odgovoru na drastične uvjete koje je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) početkom prosinca postavio za sudjelovanje Rusa i Bjelorusa na ljetnim Igrama. Ne samo da MOO zahtijeva od sportaša iz obiju zemalja da se natječu pod neutralnom zastavom, već je dodao i niz kriterija bez presedana.

Tako će se ruski i bjeloruski sportaši moći natjecati samo kao pojedinci i pritom ne smiju aktivno podržati rusku ofenzivu u Ukrajini. Osim toga, morat će proći kvalifikacije.

Rusija je takav tretman rezerviran za ruske i bjeloruske sportaše smatrala "ponižavajućim" i "diskriminirajućim", a njezin predsjednik Vladimir Putin već je nekoliko mjeseci suzdržan što se tiče njihovog sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu. "Ići ili ne? Uvjeti se moraju pažljivo analizirati", izjavio je Putin u prosincu, kada su samo osam Rusa i tri Bjelorusa ispunili kriterije MOO-a.

No dok su glasine o ruskom bojkotu cijelu zimu uzburkavale sportski pokret, Oleg Maticin je smatrao da je potrebno, "što je više moguće, sačuvati mogućnost dijaloga i sudjelovanja u natjecanjima". Ministar sporta je, međutim, rekao da čeka sljedeći sastanak Izvršnog odbora MOO-a, od 19. do 21. ožujka.

“Vidjet ćemo kakva će biti konačna odluka Međunarodnog olimpijskog odbora, ali zasad je stav da neće biti novih preporuka i propisa”, rekao je. MOO je svoju odluku iz prosinca predstavio kao konačnu, ali ipak mora odlučiti o jednoj točki - nazočnosti Rusa i Bjelorusa na svečanosti otvaranja Olimpijskih igara. Međunarodni paraolimpijski odbor zabranio jer ruskim i bjeloruskim sportašima sudjelovanje u mimohodu na otvaranju Paraolimpijskih igara 28. kolovoza.

Rusko ministarstvo obrane ponovno je priopćilo da su trupe spriječile pokušaj prekograničnog upada boraca iz Ukrajine. Nije pojašnjeno radi li se o novom napadu ili odvojenom "upadu" o kojem su jučer izvijestile protukremaljske naoružane skupine. Pokušaj upada bio je usmjeren na ruske regije Belgorod i Kursk - slično jučerašnjem incidentu, koji je uključivao najmanje dvije skupine sa sjedištem u Ukrajini.

Premijer Finske Peteri Orpo rekao je da se Rusija priprema za dugi sukob sa Zapadom.

>> Opširnije

EU će doznačiti dio dobiti od zamrznute ruske imovine i prihod od poreza na bruto iznos Ukrajini, ali dio novca morat će ostati na Zapadu zbog očekivanih ruskih tužbi, upozorio je upućeni visoki dužnosnik Unije. Zapad je zbog ruske invazije na Ukrajinu zamrznuo rusku državnu imovinu, a otprilike 70 posto njezine vrijednosti položeno je u belgijsku klirinšku kuću Euroclear, koja drži ekvivalent od 190 milijardi eura u vrijednosnim papirima i gotovini, u vlasništvu ruske središnje banke.

Belgija oporezuje dobit koju Euroclear knjiži na ruskoj gotovinskoj imovini po stopi od 25 posto i u ovoj godini očekuje porezni prihod od 1.7 milijardi eura. Do kraja godine doznačit će Ukrajini 1.5 milijardi eura, a ostatak u 2025., rekao je neimenovani dužnosnik u utorak.

Do 2027. ruska imovina zamrznuta u EU vjerojatno će, po njegovim riječima, generirati između 15 i 20 milijardi eura dobiti nakon oporezivanja, ovisno o kretanju globalnih kamatnih stopa. EU će vjerojatno Kijevu doznačivati dio dobiti i prihod od poreza na bruto iznos u redovnim vremenskim razmacima, dodao je.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. do kraja veljače 2023. ruska imovina generirala je po njegovim riječima dobit od 5.2 milijarde eura, ali EK je "razjasnio" pravni status novca tek ove godine pa će kompletan iznos biti doznačen Ukrajini nakon zaključenja svih transakcija na kraju rata.

Bilo bi jako teško retroaktivno pristupiti tom novcu, objasnio je.

"Zapad mora zadržati dio novca"

"Onog trenutka kada rat završi i kada budu svedeni svi računi, novac koji je privremeno zadržan bit će također u cijelosti prebačen u Ukrajinu. Ali trebamo značajan iznos u Euroclearu... jer će se Euroclear suočiti s brojnim zahtjevima za povratom", rekao je neimenovani dužnosnik EU u utorak.

Ruska središnja banka tražit će povrat imovine preko domaćih sudova koji ne priznaju zapadne sankcije i vjerojatno će zamrznuti 33 milijarde eura Euroclearovog novca u depozitoriju vrijednosnih papira u Moskvi, nagađa europski dužnosnik.

Zapad zato mora zadržati dio novca, upozorava. 

"Želimo pomoći Ukrajini, ali morat ćemo se pobrinuti i da financijska stabilnost ne bude ugrožena", dodao je.

Rusija bi također mogla poduzeti pravne mjere kako bi zaplijenila gotovinu Eurocleara u klirinškim kućama u Hong Kongu i Dubaiju, upozorio je dužnosnik, a tužbe će vjerojatno po njegovim riječima podići i zapadne banke zbog gubitka novca uloženog u Rusiju.

"To je zapravo mehanizam kojim bi se Euroclear mogao potpuno isprazniti", naglasio je visoki dužnosnik EU.

Ako Euroclear ostane bez kapitala, belgijska središnja banka bit će prisiljena oduzeti njegovu licencu, što bi vjerojatno izazvalo globalnu financijsku krizu jer Euroclear čuva 37 trilijuna eura imovine, upozorio je. Europska komisija predložit će idući tjedan koliki bi dio dobiti u iduće četiri godine trebao biti doznačen Ukrajini i u kojem obliku, a koliki bi udio trebalo zadržati za sigurnosne rezerve. Potreban je i krizni mehanizam za Euroclear, rekao je dužnosnik.

Vladimir Putin je izjavio kako ga je Donald Trump grdio da "simpatizira" aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena. Ruski predsjednik je u intervjuu za državnu novinsku agenciju RIA i televizijski kanal Rusija-1 upitan što misli o vlastitoj ulozi u predizbornoj kampanji u SAD-u. 

>> Opširnije

Operacije su zaustavljene u rafineriji nafte u južnoj ruskoj regiji Rostov nakon što su oborene bespilotne letjelice pale na njezin teritorij. Regionalni guverner Vasilij Golubev rekao je na Telegramu da su dronovi pali na područje tvornice u Novoshakhtinsku. "Tehnološki pogoni poduzeća su zaustavljeni. Posljedice se još istražuju", napisao je.

Jučerašnji upad partizana bio je maleni upad preko granice na dijelu fronte gdje nitko ne očekuje da će ijedna strana postići neki veliki napredak.

>> Opširnije

Papa Franjo je ponovno osudio sve ratove, nekoliko dana nakon što je iznervirao Kijev i zapadne prijestolnice sugestijom da bi se Ukrajina trebala predati i pregovarati o miru sa svojim ruskim osvajačem.

Franjo je rekao švicarskoj televiziji RSI da Ukrajina treba "pokazati hrabrost bijele zastave" i početi pregovarati s Rusijom, ali je njegov zamjenik kardinal Pietro Parolin u utorak u intervjuu objasnio da bi Rusija najprije morala zaustaviti svoju agresiju.

"Mnogi mladi ljudi, mnogi mladi ljudi odlaze umrijeti (u ratu). Molimo se Gospodinu neka nam podari milost da prevladamo ovo ludilo rata, koji je uvijek poraz", rekao je Papa tijekom tjedne audijencije na Trgu sv. Petra.

Papa nije izričito spomenuo Ukrajinu niti ikoju drugu zonu sukoba, ali je rekao da je ranije primio krunicu i primjerak Evanđelja koji je pripadao čovjeku ubijenome na neodređenoj ratnoj bojišnici.

Napad na bliskog saveznika pokojnog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog vjerojatno je organizirala i izvršila Rusija, tvrdi litvanska kontraobavještajna služba.

Policija je rekla da je Leonid Volkov jučer napadnut suzavcem i čekićem kada je stigao u svoj dom u glavnom gradu Litve Vilniusu. Litavska protuobavještajna služba otkriva da je napad vjerojatno izvela Rusija - i da bi mogao biti povezan s ruskim predsjedničkim izborima.

Rustem Umerov, ukrajinski ministar obrane, rekao je da je "zahvalan američkom narodu" i ministru obrane Lloydu Austinu na njihovoj potpori, navodeći novi paket pomoći od 300 milijuna dolara.

Najmanje 6 ljudi je poginulo, a više od 50 ranjeno u napadima ruskih projektila, bespilotnih letjelica i zračnih napada na Mirnograd, Sumi i Krivi Rih, objavile su ukrajinske vlasti.

Požar u ruskoj rafineriji nafte je ugašen. Guverner regije Rjazan Pavel Malkov potvrdio je ovu informaciju.

"Dvije su žrtve s ozljedama ruke", rekao je. "Liječnička pomoć je pružena, ljudi nisu životno ugroženi", dodao je. Malkov je ranije rekao da je napad dronom - jedan od nekoliko na ruske rafinerije u posljednja dva dana - izazvao izbijanje požara.

Radi se o jeftinom, preciznom oružju koje može uništavati tenkove i druge vojne mete s poprilične udaljenosti.

>> Opširnije

Ukrajina je izvela sveobuhvatni napad bespilotnim letjelicama na nekoliko ruskih regija drugu noć zaredom, ponovno ciljajući energetska postrojenja i zapalivši najmanje jednu rafineriju, rekli su dužnosnici u srijedu. "Rafinerija nafte Rjazan napadnuta je bespilotnom letjelicom", rekao je Pavel Malkov, guverner regije Rjazan koja graniči s moskovskom regijom na sjeveru, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

"Kao posljedica toga izbio je požar. Prema preliminarnim informacijama ima ozlijeđenih", rekao je ne navodeći pojedinosti. Više od 30 bespilotnih letjelica uništeno je u zraku iznad regije Voronjež koja graniči s Ukrajinom, rekao je guverner Aleksander Gusev na Telegramu, dodajući da je nastala samo manja šteta.

Napadi u srijedu izvedeni su nakon jedne od najvećih ukrajinskih zračnih operacija unutar teritorija Rusije u utorak, kada je Kijev gađao ciljeve u Rusiji desecima bespilotnih letjelica i raketa u napadu koji je nanio ozbiljnu štetu velikoj rafineriji nafte. Ruski predsjednik Vladimir Putin u izjavi objavljenoj u srijedu optužio je Kijev da se napadima pokušava uplesti u predstojeće predsjedničke izbore. 

"Glavni cilj, uopće ne sumnjam u to, jest - ako ne remetiti predsjedničke izbore u Rusiji - onda barem nekako remetiti normalan proces izražavanja volje građana", rekao je Putin ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA i državnoj televiziji Rosija-1 u opširnom intervjuu. Putin, koji je pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, gotovo je siguran da će pobijediti na predsjedničkim izborima od 15. do 17. ožujka.

U Voronježu, koji je također napadnut u utorak, “opasnost od napada bespilotnih letjelica i dalje postoji”, napisao je Gusev rano u srijedu na Telegramu. Dron je također oboren dok se približavao rafineriji nafte u Lenjingradskoj oblasti, rekao je na Telegramu Aleksander Drozdenko, guverner te oblasti. Nije bilo utjecaja na rad rafinerije.

U regiji Belgorod, dijelovi koji su padali s oborenih bespilotnih letjelica oštetili su cjevovod za opskrbu plinom, a neka sela ostala su bez struje. Vjačeslav Gladkov, guverner regije Belgorod, rekao je na Telegramu da su četiri bespilotne letjelice lansirane iz Ukrajine uništene i da su neke kuće oštećene u gradu Gubkinu.

Također je rekao da se grad Šebekino našao pod vatrom ukrajinskih snaga, pri čemu je ranjen jedan čovjek i oštećen dalekovod u gradu i obližnjim selima. Roman Starovoit, guverner Kurske oblasti sjeverno od Belgoroda, koja također graniči s Ukrajinom, rekao je da su sustavi protuzračne obrane uništili najmanje četiri drona koje je lansirala Ukrajina. Nije dao dodatne pojedinosti o potencijalnoj šteti.

Ukrajina je u utorak priopćila da je ruski projektil u utorak pao na dvije stambene zgrade u središnjem ukrajinskom gradu Krivij Rihu, ubivši troje ljudi i ranivši najmanje 38. "Nanijet ćemo gubitke ruskoj državi kao odgovor - sasvim ispravno", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju te dodao:  "Oni u Kremlju bi se trebali naviknuti na činjenicu da njihov teror ne prolazi nekažnjeno." Ukrajina nije preuzela izravnu odgovornost za napade dronovima u utorak i srijedu.

Vojne jedinice sastavljene od Rusa koji se bore u ime Ukrajine objavile su jučer da su ušle na ruski teritorij prije nego što su navodno preuzele kontrolu nad jednim selom.

Separatističke skupine Legija slobode Rusije i Ruski dobrovoljački korpus objavile su na internetu poruke u kojima kažu da su "u napadu" i da su oklopnim vozilima stigli u ruske regije Belgorod i Kursk. Telegram kanal War Gonzo izvijestio je da su borci bili podržani minobacačkom i topničkom vatrom.

Nekoliko sati kasnije Legija Sloboda Rusije rekla je da je u potpunosti preuzela kontrolu nad selom Tyotkino u regiji Kursk. Newsweek nije uspio neovisno provjeriti ovu tvrdnju, a rusko ministarstvo obrane je ranije tijekom dana izjavilo da je "spriječilo" napade "ukrajinskih terorističkih skupina" u pograničnim regijama.

Istočnoeuropski list Visegrád 24 objavio je kartu na X-u koja pokazuje put kojim su separatistički borci išli unutar ruskog teritorija dok su navodno zauzimali zemlju.

"Armenija će napustiti Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Rusija ako vojni savez ne uspije riješiti zabrinutost armenske kolektivne sigurnosti", rekao je premijer Nikol Pašinjan. “Ako ODKB odgovori na pitanje gdje je područje odgovornosti organizacije u Armeniji, a to pitanje odgovara našoj viziji, tada ćemo smatrati da je problem između nas riješen. Ako ne, Armenija će napustiti ODKB”, rekao je Pašinjan.

Prijetnja dolazi usred rastućeg jaza između Erevana i Moskve, koji se pogoršao kada Rusija i njeni "mirotvorci" u Nagorno-Karabahu nisu spriječili azerbejdžansko oružano zauzimanje regije. Prema članku 4. Ugovora o CSTO-u, ako država članica doživi agresiju, tada joj sve države članice moraju priteći u pomoć - slično načelima članka 5. NATO-a.

ODKB nije intervenirao tijekom ofenzive Azerbajdžana u rujnu 2023.

Posljednjih mjeseci Armenija se dodatno nastojala distancirati od Rusije - opetovano optužujući Moskvu da je nepouzdan partner.

U ruskom napadu na peterokatnu stambenu zgradu u gradu Mirnohrad u Donjeckoj oblasti ubijene su dvije osobe, a pet je ozlijeđeno, rekao je guverner oblasti Vadim Filaškin. Rusija je bacila bombu Grom-E1 na Mirnohrad oko 23 sata, oštetivši četiri kuće.

"Među ranjenima, jedna osoba je u teškom, a tri su u srednje teškom stanju", rekao je Filaškin, pozivajući ljude da se evakuiraju iz Donjecke oblasti zbog stalnog ruskog granatiranja. Iz ruševina peterokatnice spašena je 13-godišnja djevojčica. Nije ozlijeđena, rekao je guverner.

Ruske trupe pogodile su peterokatnicu u Sumiju dronom tipa Shahed tijekom noći, ranivši najmanje osam ljudi, izvijestila je regionalna uprava.

U napadu je bilo ubijenih, rekle su vlasti, dodajući da se informacije razjašnjavaju. Tri osobe se smatraju nestalima, rekao je ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko. Ukupno je 15 stanova oštećeno, a još 30 uništeno u napadu dronom. Najmanje deset osoba spašeno je iz ruševina, rekle su vlasti.

Akcije spašavanja su u tijeku.

Rusija je izgubila 426.870 vojnika u Ukrajini od početka svoje invazije, izvijestio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga. Ovaj broj uključuje 980 žrtava koje su ruske snage pretrpjele samo tijekom prošlog dana.

Prema izvješću, Rusija je također izgubila 6752 tenka, 12.921 oklopno borbeno vozilo, 13.932 vozila i spremnika za gorivo, 10.554 topnička sustava, 1017 višecijevnih raketnih sustava, 715 sustava protuzračne obrane, 347 zrakoplova, 325 helikoptera, 8205 dronova, 26 brodova i čamaca i jedne podmornice.

Rusija je i dalje u stanju borbene pripravnosti i potpuno je spremna za nuklearni rat, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin u velikom intervjuu.

>> Opširnije

Izbio je požar na području rafinerije nafte u ruskom gradu Rjazanju.

>> Opširnije

Ukrajina je jučer gađala ruske energetske objekte u jednom od svojih najvećih prekograničnih napada dronovima, dok su istovremeno ruski partizani upali u Rusiju prouzročivši žestoke borbe. Donosimo sažetak jučerašnjih događaja.

>> Opširnije