EUROPSKE nacije raspravljaju o slanju vojnih snaga u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, potvrdili su Reutersu dužnosnici i diplomati. Razlog je jednostavan - novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno je dao do znanja da neće poslati američke vojnike u tu zemlju kako bi jamčio sigurnost, potvrdili su Reutersu dužnosnici i diplomati.

Razgovori koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron u ranoj su fazi, ali su već otkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije - pa čak i u raspravi o tome koliko je pametno pokretati takvu inicijativu u ovom trenutku, navodi ta agencija.

Ne žele ostaviti krivi dojam kod Putina, ali...

Budući da Kijev gubi inicijativu u ratu, a ruske snage polako ali nezaustavljivo napreduju na ključnoj istočnoj bojišnici, europski čelnici ne žele ostaviti dojam kod ruskog predsjednika Vladimira Putina da je došlo vrijeme za pregovore kojima će uspjeti zadržati teritorij koji su osvojile njegove snage. Inzistiraju na tome da su usredotočeni na jačanje vojne i gospodarske pomoći Ukrajini i ne vide nikakve znakove da je Putin spreman pregovarati.

Ipak, iza kulisa neki europski lideri razmatraju kako bi europske nacije mogle pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu, uključujući i više desetaka tisuća vojnika na ukrajinskom tlu. 

Porastao bi rizik od izravnog sukoba s Rusima

Te bi snage povećale rizik od izravnog sukoba s Rusijom, a ujedno bi rastegle europske vojske, čije su zalihe oružja iscrpljene donacijama Ukrajini i koje su navikle uvelike se oslanjati na američku potporu u velikim međunarodnim misijama.

No, Trump je isključio mogućnost da američke snage igraju ulogu u provođenju primirja te je u nedavnim razgovorima s Macronom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu inzistirao na tome da bi Europljani morali sami preuzeti taj posao, potvrdila su Reutersu dva izvora.

To bi moglo značiti raspoređivanje europskih vojnika u Ukrajini, bilo da Kijev dobije sigurnosno jamstvo ulaskom u NATO - kako se nadaju Ukrajinci - ili bilateralnim jamstvima.

Tko bi činio glavninu snaga?

"Čak i kad bi postojalo sigurnosno jamstvo NATO-a, kako bi se to provelo na terenu? Naši vojni zapovjednici već pripremaju planove koje bi europski čelnici trebali razmotriti u budućnosti", rekao je Reutersu visoki europski dužnosnik.

Velike europske nacije poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Britanije mogle bi činiti glavninu snaga, rekli su dužnosnici.

Macron se suočio s kritikama u Europskoj uniji jer je forsirao to pitanje, što je i razumljivo s obzirom na političku osjetljivost slanja vojnika u takvu misiju. Nakon prošlotjednog razgovora s Macronom poljski premijer Donald Tusk izjavio je da se Varšava ne planira pridružiti takvim snagama.

Nijemci potvrdili da bi Berlin igrao ulogu u osiguravanju primirja

Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je prekjučer da će Berlin vjerojatno igrati ulogu u osiguravanju primirja, ali da je prerano reći kakve će snage biti potrebne.

Zelenski je rekao da bi se to pitanje moglo pokrenuti dok glavni tajnik NATO-a Mark Rutte bude domaćin ukrajinskom predsjedniku i drugim europskim čelnicima večeras u Bruxellesu.

No Rutte je prošlog tjedna rekao da je pozvao kolege u NATO-u i Ukrajini "da budu malo suptilniji" u raspravi o budućim scenarijima. "Ako o svemu ovome raspravljate otvoreno, postavlja se pitanje zašto bi Putin došao za pregovarački stol jer time dobiva ono što želi", rekao je Rutte.

Ključno pitanje je što će točno europski vojnici raditi u Ukrajini

Analitičari kažu da je dosadašnja rasprava otkrila zabunu oko toga hoće li buduća europska misija preuzeti tradicionalnu ulogu mirotvoraca, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili bi pak snažno odvraćali potencijalne nove ruske napade.

Talijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili na odvraćanje.

O koliko vojnika se raspravlja?

Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija pet do osam zemalja, rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u neke od rasprava.

Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene veličine takvih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o tome o kakvoj će se konkretno misiji raditi. Neki analitičari sugeriraju da bi oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.

Prema shemi rotacije koja bi također uključivala postrojbe koje se pripremaju za razmještaj i rekonstituciju nakon razmještaja, u misiju bi u bilo kojem trenutku moglo biti uključeno oko 100.000 vojnika, rekao je Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer, koji sada radi u Međunarodnom institutu za strateške studije.

"Ozbiljno opterećenje europskih snaga"

"To će sigurno ozbiljno opteretiti europske kopnene snage", rekao je. Europski sigurnosni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, također je rekao da bi moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika za takvu misiju.

Gady je rekao da bi se takve snage mogle stvoriti ako bi neke europske nacije smanjile druge misije, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u BiH i 50.000 na Kosovu 1990-ih, ali te su misije sada mnogo manje.

Također se raspravlja o sastavu međunarodnih snaga jer bi mješavina nacija morala biti prihvatljiva objema stranama, baš kao njihov mandat.

Pravila za europske vojnike tek treba definirati 

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao je da bi misija morala biti pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Ali drugi dužnosnici kažu da bi to Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, dalo previše utjecaja.

Europljani bi također vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Države da se na neki način uključe, barem uz obavještajnu i drugu operativnu pomoć, kažu analitičari. A potencijalna pravila djelovanja europskih vojnika na tlu Ukrajine samo su jedno od kritičnih pitanja koja još treba razjasniti.

"Što će se dogoditi ako europski vojnik bude pogođen?" zapitao se francuski vojni dužnosnik.