HRVATSKA jamči da će štititi i vanjske granice Europske unije i ljudska prava migranata, rekla je danas europska povjerenica za unutarnje poslove govoreći o mogućem ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Europska komisija (EK) je pozvala na proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih kontrola.

Odluka je na članicama Unije

Sada je na zemljama članicama Europske unije da donesu političku odluku o njihovu primanju.

Upitana što će EK reći ako u raspravi na Vijeću Europske unije neka zemlja postavi pitanje o navodima nekih nevladinih organizacija i medija da Hrvatska nasilno vraća migrante, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je rekla da ima čvrsta jamstva premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska štititi vanjske granice i temeljna prava.

“Mislim da je vrlo važno da su sve članice šengenskog prostora i Europske unije u stanju potpuno spriječiti neovlaštene ulaske na naš teritorij i istodobno poštovati temeljna prava", istaknula je Johansson na konferenciji za novinare.

"Neće me iznenaditi ako neka država članica u raspravi o primanju Hrvatske postavi to pitanje. Ali želim dodati da sam imala nekoliko vrlo jasnih i dobrih razgovora s hrvatskim premijerom o tom pitanju. On je vrlo odlučan osigurati da Hrvatska jednako štiti i granice i temeljna prava. Očekujem da se to i provodi", dodala je.

Izvršno tijelo Europske unije je predstavilo strategiju za "snažniji i otporniji" šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice koje još nisu njegov dio. 

EK: Hrvatska ispunjava sve tehničke kriterije

EK ponovo potvrđuje da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve tehničke kriterije i navodi da je "krajnje vrijeme" da Vijeće Europske unije slijedi njezine pozitivne ocjene o spremnosti tih zemalja i donese odluku o njihovu primanju.

"Za EK je proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prioritet. Odluka o njihovom primanju nije na nama, a mi se stalno zauzimamo za proširenje. Mislim da činjenice i naše istrage pokazuju da su te tri zemlje spremne za ulazak", izjavio je potpredsjednik EK Margaritis Schinas. 

EK navodi da njihovo članstvo u šengenskoj zoni nije samo legitimno očekivanje tih zemalja i njihova zakonska obveza nego je u interesu jačanja sigurnosti cijele Unije jer će te zemlje "moći potpuno koristiti raspoložive alate, poput onih koji su povezani s viznim informacijskim sustavom i interoperabilnošću".

Njihovo primanje također je ključno za jače međusobno povjerenje u šengenskom prostoru, ističe EK.

Što čini Šengenski prostor?

Šengenski prostor čini 26 država, uključujući četiri koje nisu članice Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. U toj su zoni sve članice Unije osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i Irske.

Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovom primanju. Cipar ne ispunjava uvjete jer svoj teritorij ne kontrolira u potpunosti, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998. godine, kojim su okončani sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja je dio Ujedinjene Kraljevine.