EUROPSKI parlament danas je zatražio strože kažnjavanje nasilja nad ženama i učinkovitiju pomoć žrtvama usvojivši direktivu koja će, smatraju eurozastupnici, biti "prekretnica" u nastojanju da se suzbije takvo nasilje u Europi.

Parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 522 glasa za, 27 protiv i 72 suzdržana donio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, objavio je Europski parlament.

Ladislav Ilčić glasao protiv

Vrijedi istaknuti da jedini hrvatski europarlamentarac koji je bio protiv je Ladislav Ilčić, dok su Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić bili suzdržani. Ostali su podržali ovu direktivu. Novom direktivom poziva se na donošenje strožih zakona za borbu protiv kibernetičkog nasilja, učinkovitiju pomoć žrtvama i uvođenje mjera za sprečavanje silovanja.

Zabranjuju se sakaćenje ženskih spolnih organa i prisilni brak te se utvrđuju posebne smjernice za kaznena djela na internetu poput otkrivanja osobnih podataka i nezatraženog slanja seksualno eksplicitnih materijala (tzv. cyberflashing).

Dulji popis otegotnih okolnosti

Novo zakonodavstvo sadrži dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne poput zločina protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani "čast".

Sigurnost i dobrobit žrtava trebali bi biti prioritet, a to uključuje i pristup skloništima. Osim toga, trebalo bi osigurati pristup zdravstvenim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, nalaže direktiva.

Vlasti država članica imat će veće obveze u pogledu prijave i prikupljanja dokaza. Uz to, trebat će podići javnu svijest o tome da se spolni odnos bez pristanka smatra kaznenim djelom. Parlament je također inzistirao na tome da Komisija svakih pet godina izvijesti o tome treba li ovu direktivu revidirati.

Prekretnica u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji

"Danas je Parlament napravio prvi korak prema tome da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji je suzbio nasilje nad ženama. Ovo je sveobuhvatan zakon koji će spriječiti nasilje nad ženama, zaštititi žrtve i procesuirati počinitelje te tako osigurati holistički pristup u borbi protiv ovih strašnih zločina", izjavila je povodom izglasavanja direktive suizvjestiteljica i članica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Frances Fitzgerald (EPP, Irska)

Suizvjestiteljica i članica Odbora za građanske slobode Evin Incir (S&D, Švedska) ustvrdila je da je "ova direktiva prekretnica koja utjelovljuje našu nepokolebljivu predanost jačanju prava žena i spašavanju života", navodi Europski parlament u objavi. 

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić, zamjenski član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost također smatra da će usvojena direktiva imati konkretnog učinka.

"Ovo je velika stvar za Europu"

"Ovo je velika stvar za Europu i konačno imamo legislativu koja će doprinijeti smanjenju nasilja i boljoj zaštiti žrtava. Direktiva će dodatno ojačati mjere u borbi protiv nasilja, a uvodimo i nove, prijeko potrebne zakonske odredbe, primjerice u području online nasilja.

Pregovori nisu bili laki, neke velike države poput Njemačke i Francuske su se oštro protivile standardizaciji i zajedničkoj definiciji silovanja kao kaznenog djela. To mi je neshvatljivo i propustili smo priliku za pravni iskorak u ovom području", rekao je Matić za Hinu.

"Prečesto smo svjedoci svakakvih rupa u zakonu"

"Ova Direktiva je ključna upravo za države poput Hrvatske u kojima je implementacija Istanbulske konvencije nepostojeća, a sustav nefunkcionalan.Prečesto smo svjedoci svakakvih rupa u zakonu i situacija u kojima žrtve bivaju višestruko viktimizirane - i od počinitelja i od sustava. Direktiva upravo tome nastoji stati na kraj i ovo je bio jedan od naših prioriteta u ovom mandatu. Drago mi je da smo uspjeli", ocijenio je SDP-ov eurozastupnik.

Nova pravila stupit će na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice imat će tri godine za provedbu pravila.