ČLANICE Europske unije užurbano izrađuju planove za smanjenje potrošnje energije zbog straha od nestašica koje prijete na zimu. Rezerve plina u EU trenutačno su popunjene 71 posto, oko devet posto manje od cilja koji je EU postavio ranije ovog ljeta do 1. studenog.

Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 posto do ožujka kao dio mjera. Ulozi nisu svi isti diljem EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i utjecalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove. 
U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj shemi, utjecaj bi bio manje drastičan.

Brojne rizične zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, donijele su planove za smanjenje potrošnje energije. To će imati "veliki utjecaj" na smanjenje potrošnje u EU, rekao je Antonin Chapelot, politički voditelj nevladine organizacije Koalicija za uštedu energije.

Naglasio je da će osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade također morati poduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja.

Šef energetskog instituta u Hrvatskoj: Plan redukcije je pripremljen

Hrvatska je svoj plan već pripremila. Dražen Jakšić, šef instituta Hrvoje Požar to je potvrdio i komentirao kakvi se scenariji očekuju najesen.

"Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i poduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija", rekao je Jakšić.

Objasnio je i kako će se redukcije provoditi, bude li ih bilo.

"One se provode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, trenutno je na odobrenju Europske komisije i on će definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle.

Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Europska komisija", rekao je Jakšić.

Uredba Europske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju i daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do toga cilja.

Dosadašnje mjere i planove pojedinih EU zemalja analizirao je i nabrojao Politico.

Francuska

Francuska je sredinom srpnja objavila plan "energetskog otrežnjenja". Većina mjera još je u fazi nacrta i predviđeno je da budu predstavljene krajem rujna. Agnes Pannier-Runacher, ministrica energetske tranzicije, upozorila je da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klime i grijanje. 

Također, u planu je zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest ujutro. Ta mjera već je uvedena u gradovima s manje od 800.000 stanovnika. Pariz očekuje novim planom smanjiti potrošnju energije za 10 posto u usporedbi s 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.

Španjolska 

Španjolska je krenula radikalnijim pristupom od ostalih zemalja EU. Već je izdala dekret kojim su tvrtke obavezne klimatizaciju staviti na 27 stupnjeva Celzijusa ljeti, a grijanje na 19 stupnjeva u nadolazećoj zimi. 

Vlada je naredila trgovinama da ugrade automatske brave kako bi se spriječilo da vrata ostanu otvorena dok grijanje radi te također da izlozi budu u mraku od 22 sata. Kućanstva zasad nisu obavezna poštivati ove mjere.

Španjolska od Rusije dobiva samo oko 10 posto plina. No unatoč tome španjolski stav je da mjerama može kratkoročno smanjiti potrošnju za plinom i naftom za pet posto, što bi ih približilo cilju o smanjenju potrošnje energije za sedam posto do ožujka iduće godine.

Njemačka

Njemačka je najveći ovisnik o ruskom plinu i jedan od najglasnijih zagovornika ušteda. Međutim, još nema obvezujući plan za smanjenje potrošnje energije. Krajem srpnja izdan je niz preporuka, od kojih će neke postati pravno obvezujuće. 

Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu grijati "prostorije u kojima ljudi ne provode većinu vremena", poput hodnika i velikih dvorana. Na štednju su pozvane velike industrije, ali i kućanstva i to tako da održavanju minimalnu temperaturu u stanovima.

Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva, prošli je tjedan najavio nove propise koji će se ticati uštede energije. Grijanje će u javnim zgradama biti dopušteno na maksimalno 19 stupnjeva Celzijusova, zgrade i spomenici neće biti osvijetljeni noću, kao ni reklamni panoi.

Kako nema zajedničkih propisa, brojni njemački gradovi i pokrajine donijeli su vlastite mjere, poput reduciranja ulične rasvjete i postavljanja ograničenja temperature u javnim zgradama. Berlin će ugasiti reflektore koji osvjetljavaju 200 povijesnih zgrada i spomenika, dok je Bavarska objavila vlastiti plan za uštedu energije u zgradama javne uprave.

Italija

Kao i Njemačka, Italija je veliki ovisnik o ruskom plinu s oko 40 posto uvezenog iz Moskve prošle godine. Također, nije donesen nikakav zajednički plan. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani izjavio je da neće biti drakonskih mjera smanjenja potrošnje, ali onda je vlada u srpnju objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničenje grijanja na 19 stupnjeva Celzija zimi i hlađenja na 27 ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.

Talijanski plan je smanjiti potražnju za plinom za sedam posto do ožujka iduće godine, djelomično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Cingolani je uvjere da Italija neće imati problema do veljače, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori isporuku plina.

Poljska

Poljska nije donijela nacionalni plan za uštedu energije. Tamo je isporuka ruskog plina već obustavljena, a Poljake više muči nestašica ugljena. Premijer Mateusz Morawiecki u srpnju je apelirao na građane da što bolje izoliraju svoje domove prije sezone grijanja. 

Najavio je da će država dati milijarde za subvencije kućanstvima za bolju izolaciju i kupnju čišćih sustava grijanja. Energetski stručnjaci se boje da će zemlji ove zime nedostajati između jedan do dva milijuna tona ugljena.

Poljska je do sad oko 40 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala ruskim uvozom, ali plin drži devet posto udjela u njihovoj energetskoj košarici.

Češka

Zasad je izdan samo "priručnik" za uštedu energije za građane. Navodno su u pripremi izmjene propisa, uključujući skraćivanje službene sezone grijanja s kojom se regulira vremensko razdoblje u kojem se toplinska energija mora isporučiti zgradama.

Češka je gotovo u potpunosti ovisna o ruskom plinu, pri čemu većina odlazi u industriju, a otprilike jedna četvrtina koristi se za grijanje kućanstava. Prosječna potrošnja plina po stanovniku je 20 posto viša od prosjeka EU, što znači da bi smanjenje potražnje moglo imati ogroman utjecaj.

Češka je najavila da će povećati proizvodnju ugljena u slučaju nužde, a sada očekuje veće isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Nizozemske.