JE LI ZAPAD postigao autogol uvođenjem sankcija Rusiji, kako tvrdi Putin? Koliki je njegov manevarski prostor ako se Europa odrekne ruskih energenata? Je li se Rusija bolje pripremila za novu fazu napada te ima li Ukrajina odgovor na nju? O tome su u emisiji U mreži Prvog na HRT-u govorili Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i financijski analitičar Neven Vidaković.

Rusija je nakon gotovo 2 mjeseca ratovanja započela napad na istočnu regiju, ali nastavila je bombardiranje i drugih dijelova Ukrajine. Na pitanje ulazi li rat u ozbiljniju fazu, Akrap je rekao da je ovo druga faza rata, bilo je očekivano da će doći do toga jer prve ruske aktivnosti nisu uspjele.

"Rusija je promijenila strategiju i krenula u snažno prikupljanje snažnih i brojnih formacija kako bi nastavila s onim aktivnostima i strategijom koja je obilježila nastupanje Crvene armije u II. svjetskom ratu i aktivnosti ruskih oružanih snaga u Čečeniji i u Siriji. Očekuje se snažna uporaba topništva, raketnih sustava, uz masovnu upotrebu pješaštva", rekao je.

Objašnjava da će se ukrajinske snage na to i pripremiti. Teško je procijeniti je li Rusija sada pripremljenija nego kada je započela napad na Ukrajinu. Ona nastavlja, dodaje, sa strategijom uništavanja i nanošenja štete.

"Ruske snage će morati razmisliti što i kako i u kojem pravcu se razvijati", rekao je.

Važnost obavještajnih zajednica

Akrap je govorio o važnosti obavještajnih zajednica u svakom ratu, rekao je da njihova procjena može bitno utjecati na vođenje rata. Osvrnuo se na potapanje krstarice Moskva, kaže da su je ukrajinske snage vjerojatno pratile duže vrijeme i dozvolile su Rusima da se opuste, a kada nisu dovoljno pazili na zaštitu, potopili su je.

Vidaković: Priča o bankrotu je propaganda da se pokaže da sankcije protiv Rusije funkcioniranju

Vidaković je govorio o ruskom financiranju rata, kaže da je Rusima zabranjen pristup određenim kanalima financija i da ne mogu odraditi plaćanja.

"Nije da Rusija ne može ispuniti plaćanja, nego joj je zabranjeno da izvrši plaćanja prema onima kojima duguje", rekao je.

Da bi sankcije funkcionirale, naglasio je, cijeli svijet mora biti protiv njih. Ništa ih ne zadržava, što se tiče financiranja rata.

"Ako govorimo o velikim bankama, one su ili prodale dug ili su ga prebacile u svoje globalne podružnice koje mogu primiti uplatu", rekao je.

Objašnjava kako nije problem u tome što Rusi ne žele platiti, već im je to onemogućeno.

"Velika priča o bankrotu nije ništa drugo nego propaganda da se pokaže kako sankcije protiv Rusije funkcioniranju", rekao je.

Vidaković kaže da nije da dužnik ne može platiti. "Rusija ima previše novca, ona može reći 'mi to više nećemo plaćati', ali sposobnost plaćanja nije upitna, a željelo se postići da to postane upitno, da Rusija ostane bez novca. No do toga ne može doći ako im izvoz nafte, plina i drugih metala ne prestane, a do toga ne može doći."

Akrap je rekao da ekonomske sankcije nisu one koje stupaju na snagu odmah - one će dugoročno nanijeti štete ruskom gospodarstvu.

Utjecaj rata na rusku ekonomiju

Vidaković je govorio o ruskim gubicima, kaže kako, da bi se stvarno vidio utjecaj rata na njihovu ekonomiju, trebamo podatke o BDP-u za drugi kvartal, a sljedećih 3-6 mjeseci nećemo imati punu sliku kako bismo znali što se događa s njihovom ekonomijom.

"Inflacija im je jako skočila, oko 8% u jednom mjesecu, ali ne znamo je li to kratkoročno", dodao je.

O važnosti obavještajnih zajednica

Što se tiče uloge ukrajinske obavještajne zajednice, Akrap kaže da je ona snažno organizirana, postala je bitan čimbenik u cijelom procesu borbe protiv agresije.

"Jasno je vidljivo da se ukrajinska obavještajna zajednica znatno snažnije i bolje nosi s brojnim izazovima nego što se nosi ruska obavještajna zajednica, a to je vidljivo i na bojnom polju", rekao je.

Akrap je rekao da će ovaj rat biti zapamćen po nekoliko situacija i događaja koji nadilaze sam rat i pokazuju promjenu odrađenih paradigmi. Američka obavještajna zajednica je, objašnjava, objavila izvješća o tome što se očekuje i kada se može očekivati agresija na Ukrajinu, što je nezapamćeno. S druge strane, razne obavještajne zajednice na taj način obavještavaju svoju javnost što se stvarno događa.

"Ovaj način informiranja je vrlo koristan i poučan i pomaže da se situacija sagleda objektivno", rekao je.

Utjecaj rata na financijsko tržište

Na pitanje kako rat u Ukrajini djeluje na financijsko tržište, Vidaković je rekao: "Jako loše."

"Ako pogledate rusku burzu, on je kolabirala, pala je za 50%. Burza je zatvorena i još uvijek je u minusu 50%. Na drugoj strani, rat ima veliki učinak, no treba gledati što se događa na pojedinim tržištima", rekao je.

Objašnjava da je, kada je krenuo rat, pala američka burza i sada se vratila nazad. Europske burze su jako pale, neke su kasnije odskočile više, neke manje. Zabrinjavajuće je, dodaje, što se ubrzao proces rasprodaje duga.

"Kada imate veliki pad obveznica u kratkom roku, to govori da svi koji sudjeluju na tržištu ne žele više financirati državu i njihove banke ne podržavaju državu na način na koji bi trebale jer je inflacija prevelika", rekao je.

Putin je jučer rekao da je Zapad zabio autogol uvođenjem sankcija Rusiji, Vidaković kaže da negativni trendovi postoje već mjesecima, sankcije su samo povećale negativne trendove - tu je Putin bio u pravu.

"Sve sankcije koje su donesene su donesene bez ikakve analitičke podloge", rekao je.

Objasnio je da, ako se Rusiji nametnu sankcije, treba imati ogromnu logističku pripremu kako prebroditi te sankcije. Europa to nije napravila, kaže, i sada se mora platiti cijena.

Opskrba oružjem

Na pitanje do kada Ukrajina može očekivati da će joj Zapad slati oružje, Akrap kaže da može očekivati dok god se ne steknu uvjeti da Rusija stane s agresijom i ne dođe do pregovora koji bi trebali završiti rat mirnim putem. Svaki rat završava mirnim putem, tako će i ovaj, jedino je pitanje kada će se to dogoditi.

"Ukrajina ne dobiva samo oružje iz SAD-a nego iz gotovo svih zemalja članica NATO saveza i EU", rekao je.

Kaže da se ukrajinska strana dobro opremila i naoružala.

Inflacija u Rusiji

Putin je jučer priznao rast inflacije, ali i vladi je dao nalog za povećanjem mirovina, socijalnih davanja i plaća državnim službenicima. Vidaković je rekao da, kada se radi o ovako velikoj operaciji, treba gledati sve segmente ekonomije. Ovo što je Putin napravio, kaže, napravio je da zadrži realnu potrošnju, a Rusija ima prostora za državnu potrošnju. Objašnjava da je to jako loše u nekim segmentima, ali u ovako ekstremnim situacijama je dobro.