Imovina fondova u mjesec dana pala za 2,5 milijarde kuna!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Arhiva
PREMA podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na kraju srpnja neto imovina (NAV) otvorenih investicijskih fondova s javnom i privatnom ponudom iznosila je12,4 milijarde kuna (vs. 14,92 milijarde kuna na kraju lipnja). Neto imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova (OIF-ova) u srpnju je smanjena za preko 2,5 milijardi kuna, odnosno 16,92% u odnosu na lipanj, stoji u analizi portala iCapital.
Fondovi s javnom ponudom upravljaju s 2,51 milijardom kuna manje, odnosno s ukupno 12,09 milijardi kuna (-17,18%), dok oni s privatnom upravljaju s 303,6 milijuna kuna (+2,1% ili 16,9 milijuna kuna više). Ovo je najniža razina kapitala kojom manageri domaćih OIF-ova upravljaju od kolovoza 2012., kada je imovina iznosila 11,86 milijardi kuna. Za usporedbu, na kraju lipnja imovina je bila na najvećoj razini kapitala kojom menadžeri domaćih OIF-ova upravljaju od lipnja 2011., kada je imovina iznosila 15,9 milijardi kuna.
Najsnažniji pad imali su novčani fondovi, čija neto imovina je smanjena za 22,41% (pad od 2,55 milijardi kuna), na 8,82 milijarde kuna. Smanjenje imovine dijelom je odraz izdanja obveznica Republike Hrvatske. U srpnju 2012. NAV imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova smanjena za 1,16 milijardi kuna (-8,97% u odnosu na lipanj 2012.), od čega se približno 950 milijuna kuna odnosi na novčane fondove.
Promatrajući ukupnu neto imovinu fondova s javnom i privatnom ponudom, najveći (i manje-više jedini) rast imovine ostvarili su dionički fondovi - imovina im se povećala za 1,64% ili 33,52 milijuna kuna te je krajem lipnja iznosila 2,07 milijardi kuna. Poslije novčanih fondova, dionički fondovi imaju najveći udio u ukupnim otvorenim fondovima od 13,7%.
Nadalje, imovina domaćih mješovitih fondova porasla je za blagih 0,18% (1,87 milijuna kuna), dok je imovina obvezničkih fondova s javnom te onima s privatnom ponudom pala za ukupno 12,58 milijuna kuna (-2,61% u odnosu na lipanj).
Struktura investicijskih fondova i tržišni udio
U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova najveći pad udjela imaju novčani fondovi. Udio novčanih fondova u domaćim OIF-ovima smanjen je sa 76,2% u lipnju na 71,1% u srpnju. Naprotiv, udio dioničkih fondova porastao je na 16,7% (vs. 13,7% u lipnju), udio mješovitih fondova na 8,4% (vs. 6,9%), a udio obvezničkih fondova je povećan na 3,8% sa 3,2% u lipnju.
Najveće društvo prema visini imovine pod upravljanjem krajem lipnja je ZB Invest s 31,23% tržišta (vs. 31,56% u lipnju). Neto imovina ovog društva za upravljanje imovinom pala je sa 4,71 na kraju lipnja na 3,87 milijarde kuna krajem srpnja (primarno novčani fond ZB plus s 844,7 milijuna kuna imovine manje). Potom slijedi Erste Invest, koji je svoj udio u ukupnoj imovini povećao sa 19,03% (2,84 milijarde kuna) na 19,37% (2,39 milijarde kuna). Smanjenje imovine odraz je povlačenja 721,6 milijuna kuna iz novčanog fonda Erste Money.
Na trećem mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,17 milijardi kuna uz udio od 17,54% (krajem lipnja ukupna imovina iznosila je 2,79 milijardi kuna, tj. 18,72%). Slijedi ga Raiffeisen Invest, čija imovina je smanjena s 1,43 na 1,28 milijarde kuna, uz udio od 10,36% (9,55% krajem lipnja). Na petoj poziciji je OTP Invest sa 4,22% ukupne imovine plasirane u fondove (522,9 milijuna kuna; -9% u odnosu na lipanj).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Struktura ulaganja imovine
Iz strukture ulaganja prema vrsti imovine vidljivo je da su domaći fondovi s javnom ponudom glavninu svojih sredstva uložili u vrijednosne papire i depozite, dok se udio ulaganja u novčana sredstva smanjio. Najviše je promijenjena struktura ulaganja novčanih fondova, koji su udio ulaganja u vrijednosne papire i depozite povećali s 88,89% na 96,57%, dok su ulaganja u novčana sredstva smanjena. Sličnu strategiju ulaganja imali su i domaći obveznički fondovi.
Općenito je izloženost domaćih OIF-ova s javnom ponudom u smislu ulaganja u vrijednosnice više na strani domaćeg tržišta (83,39%), dok je ostatak vrijednosnica i depozita investiran na inozemnom tržištu (13,76%). Ostatak imovine čine novčana sredstva, a malim dijelom potraživanja.
Dionički fondovi su na kraju srpnja imali 30,42% (29,60% u lipnju) imovine investirane u domaće vrijednosne papire i depozite, a 61,69% (vs. 60,87% u lipnju) u inozemne dionice, što ukazuje da nije došlo do značajnijih promjena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukupno gledano, mješoviti fondovi blago su povećali udio ulaganja na domaćem tržištu (58,73% vs. 57,09% u lipnju), dok je 41,27% investirano na stranim tržištima. Ukupna izloženost dionicama je smanjena na 49,09% (vs. 50,2%), dok je izloženost obveznicama povećana na 37,65% imovine pod upravljanjem (vs. 35,29%).
Obveznički fondovi slično su distribuirani glede ulaganja na inozemnom, odnosno domaćem tržištu, pa je tako 65,65% (naspram 51,52% krajem lipnja) imovine pod upravljanjem svih obvezničkih fondova uloženo na domaćem tržištu, dok je 34,35% uloženo na inozemnom tržištu. Ukupno 81,09% (u odnosu na 77,32% u lipnju) imovine investirano je u obveznice na domaćem i stranom tržištu.
Imovina novčanih fondova većim je dijelom uložena na domaćem tržištu – 99,31% (vs. 90,01% u lipnju), dok na inozemnom nema plasirane imovine. U strukturi imovine prevladavaju domaći depoziti (53,21% vs. 58,15% u lipnju) i domaći kratkoročni vrijednosni papiri (38,58% vs. 35,22%).
Tekst je dio Interkapitalove mjesečne publikacije IC Pregled imovine fondova u kojem je dostupno upozorenje investitorima i objašnjenje investicijske Preporuke, dostupne na linku
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google