MAJA Grba-Bujević ravnateljica je Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Po struci je liječnica, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Također je specijalistica hitne medicine. Osim ministra zdravstva, glavna je odgovorna osoba za hitnu pomoć u Hrvatskoj.

Od Matteove smrti na ulici u Zaprešiću, koja se možda mogla spriječiti da hitna pomoć nije bila nevjerojatno neorganizirana, Maja Grba-Bujević se nije oglasila. 

>> Dvoje ljudi je mrtvo. Koliko ih još treba umrijeti, ministre?

>> Ubojstvo iz koristoljublja

Prošle godine obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice i Ministarstva zdravstva. 

"Hitna uz bok europskim i svjetskim službama"

Tada je Milan Kujundžić poručio da će, unatoč teškim financijskim prilikama u zdravstvu, vlada učiniti sve da hitnu medicinsku službu učini još boljom. Prije nekoliko mjeseci, vlada je dala 40 milijuna kuna za bolnicu u BiH koju je uništio HDZ. Također, prije nekoliko mjeseci lokalna vlast odbila je dati novac Hitnoj pomoći u Zaprešiću. Umjesto toga, taj novac je zadržan za financiranje Savjeta HDZ-ovog gradonačelnika. 

Ravnateljica Grba-Bujević prošle godine je izjavila da je "po mjerljivim standardima koje je propisala struka, objavljenima u Narodnim novinama - hitna služba u Hrvatskoj moderna, uz bok europskim i svjetskim razvijenim službama i po vremenu odziva na teren, reanimacijskim postupcima, načinu zbrinjavanja polutrauma i svemu ostalome". 

U nedjelju je Matteo Ružić umro na ulici, a vozilo hitne pomoći je kasnilo, nije imalo defibrilatora, a u njemu nije bilo liječnika. 

Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. Upitali smo ih gdje je Grba-Bujević. Zanimalo nas je smatra li se odgovornom za ovakvu organizaciju u hitnoj pomoći te, ako se smatra, hoće li dati ostavku. Ako se ne smatra odgovornom, upitali smo je koga onda smatra odgovornim. 

Odgovore ćemo objaviti čim ih zaprimimo.

"Zlatni sat"

Prošle godine, u intervjuu za Hinu, Grba-Bujević je odgovorila na pitanje u kojem vremenu hitni pacijenti u Hrvatskoj dobiju potrebnu pomoć.

"Raspored timova HMS-a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja zavoda za hitnu medicinu na terenu omogućuju da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar 10 minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima. Brz dolazak timova HMS-a na mjesto intervencije omogućuje dolazak pacijenta u bolnicu u okviru “zlatnog sata”, što je iznimno važno jer pravovremeno bolničko zbrinjavanje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata", rekla je ravnateljica.

Odgovorila je i što je sve potrebno kako bi se hitna služba do kraja ustrojila.

"Prije osam godina, u sklopu aranžmana sa Svjetskom bankom, započeo je projekt unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu, kroz koji je osnovan 21 županijski zavod za hitnu medicinu, pokrenuto je osnivanje objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), propisani su standardi po kojima su nabavljena vozila za timove HMS-a te oprema za bolničku i izvanbolničku službu, pokrenuta je specijalizacija iz hitne medicine te uvedena standardizirana edukacija za djelatnike bolničke i izvanbolničke HMS. To su bili temelji na kojima su se počeli graditi novi standardi koje građani mogu očekivati ako im treba dostupna i učinkovita hitna skrb na cijelom području Hrvatske. Prije osam godina osnovan je i HZMH koji, prateći svjetsku praksu, nastoji razvoj naše hitne medicine tretirati kao kontinuirani proces poboljšanja kvalitete HMS-a. Hrvatski sabor prepoznao je naše napore i 30. travanj proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe, po uzoru na niz zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Naravno, hitna medicina svakim se danom razvija i napreduje, pa smo svjesni da dosadašnji uspjesi ne znače kraj našeg posla. Sukladno resursima i dokazanoj praksi nastavit će se raditi na poboljšanju organizacijskih mogućnosti HMS-a", ispričala je Maja Grba-Bujević.

Brojna članstva i dugogodišnje iskustvo

Ravnateljica Maja Grba-Bujević godinama poziva vlast da podupru projekt hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), ističući da je takva medicinska pomoć potrebna ljudima.

Grba-Bujević je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu od 2009. godine. Prije toga, radila je u Domu zdravlja Karlovac kao predsjednica Stručnog vijeća, pomoćnica ravnatelja i kao voditeljica službe za hitnu medicinsku pomoć. Radila je i u Općoj bolnici Karlovac, u Službi za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu. Od 1987. do 1992. radila je kao liječnica u HMP MC Karlovac.

Aktivna je članica Hrvatske gorske službe spašavanja, a osim toga je i liječnica dragovoljac Domovinskog rata.

Članica je Povjerenstva za reorganizaciju hitne medicine MZSS RH, dobitnica je nagrade Grada Karlovca za doprinos u zdravstvu, kao i nagrade DUZS-a za helikoptersku akciju spašavanja.

Članica je UO Hrvatskog društva hitne medicine te članica Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.