UTJECAJ globalne ekonomske krize između ostalih se očituje i u vidu smanjenja raspoloženja Europske unije prema njenom proširenju na balkanske zemlje, piše Reuters pozivajući se na izjave iz češkog predsjedništva Europskom unijom.

Češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg (na fotografiji), upozorio je da su u vrijeme ekonomske krize ljudi znatno oprezniji nego inače, pri čemu se referirao na planove o proširenje EU na pojedine zemlje na Balkanu koje su izrazile namjeru pristupanja u EU poput Crne Gore i Srbije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU u ponedjeljak nisu postigli dogovor oko prihvaćanja crnogorske aplikacije za članstvom u Europskoj uniji. U "običnim" uvjetima riječ je o tehničkom koraku koji nikako ne jamči da će zemlja aplikant započeti s dugotrajnim procesom pristupanja.

Nekoliko je zemalja članica izrazilo rezerve prema prihvaćanju aplikacija budućih novih članica, poput Njemačke i Nizozemske koje su između ostalih izrazile rezerviranost prema proširenju. Nekada su se aplikacije zemalja koje su htjele ući u EU prihvaćale s velikim oduševljenjem, međutim trenutno postoji skeptično raspoloženje unutar EU po tom pitanju, pojasnio je Schwarzenberg.

Loša sreća Crne Gore

"Crna Gora je imala malo loše sreće jer je aplikaciju predala u ovo vrijeme", rekao je Schwarzenberg misleći pri tom na krizno vrijeme u kojem EU ne skriva neraspoloženje za daljnjim proširenjem.

Istodobno dok se unutar EU raspravlja o prihvaćanju novih članica, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u utorak se u Rimu založio za snažnije mjere Europske unije u pogledu zaštite industrije na teritoriju EU, a po uzoru na Sjedinjene Države.

Albanski ministar vanjskih poslova Ljulzim Baša, izrazio je stav albanske vlade koja također priželjkuje punopravno članstvo u Europskoj uniji, međutim zasad se još ne zna kada će Albanija predati svoju aplikaciju za pristupnim procesom za članstvom u EU.

Crnogorska aplikacija najvjerojatnije će potaknut njene susjede, poput Srbije i Albanije da i same predaju pristupne aplikacije. Makedonija, koja još uvijek ima neriješen spor s Grčkom oko svog imena, ima službeni status zemlje kandidatkinje još od 2005. godine.

Srbija pak mora poboljšati suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, dok je Hrvatska pristupne pregovore započela 2005. godine, ali je na putu prema EU zapela zbog spora sa Slovenijom oko pograničnih pitanja, piše Reuters.

R.I.
Foto: AFP