Foto: 123rf.com

GRAĐANI Hrvatske imaju nisku razinu financijske pismenosti, pokazuje istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provedeno u 30-ak zemalja, u kojem smo završili pri dnu ljestvice, na 27 mjestu.

U mnogim zemljama svijeta odrasli pokazuju nisku razinu financijskog znanja - financijskim ponašanjem ne pridonose vlastitoj financijskoj sigurnosti, a njihovi financijski stavovi pokazuju da razmišljaju kratkoročno, pokazalo je istraživanje.

Tridesetak zemalja i gospodarstava iz Afrike, Azije, Europe, Australazije, Sjeverne Amerike i Južne Amerike prikupilo je podatke za ovo ispitivanje mjerenjem razine financijskog znanja, ponašanja i stavova u tim zemljama i gospodarstvima. Ispitivanje je provedeno na ukupno 51 650 odraslih u dobi od 18 do 79 godina, navode iz HNB-a.

Niska razina financijske pismenosti

Ukupne razine financijske pismenosti, koje se dobivaju na temelju ukupnog broja bodova o znanju, stavovima i ponašanju, relativno su niske. Prosječni broj bodova u svim zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo 13,2 (od mogućih 21), dok je prosječni broj bodova u zemljama OECD-a 13,7.

Prosječne razine financijskog znanja upućuju na prostor za poboljšanje, no velike su razlike među zemljama. U prosjeku samo je 56 posto odraslih u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju postiglo broj bodova od najmanje pet od sedam (63 posto u zemljama OECD-a), što se smatra minimalnim potrebnim brojem bodova. Više od četiri od svakih pet (84 posto) odraslih u Hong Kongu i Kini ispravno je odgovorilo na najmanje pet od sedam pitanja o znanju. No, s druge strane, manje od jednog od dva odrasla ispitanika postiglo je taj minimalni potrebni broj bodova o financijskom znanju u Albaniji, Bjelorusiji, Brazilu, Britanskim Djevičanskim Otocima, Hrvatskoj, Jordanu, Maleziji, Ruskoj Federaciji, Južnoafričkoj Republici, Tajlandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Građani ne razumiju kamate na štednju i diversifikaciju

Posebno su zabrinjavajuće niska razina razumijevanja prirasta kamata na štednju i diversifikacije. Čak i u zemljama koje su postigle najveći broj bodova najmanje jedan od pet ispitanika nije mogao izračunati stanje na računu nakon pripisivanja kamate od 2 posto. Također, s iznimkom odraslih iz Hong Konga, Kine (52 posto), Nizozemske (56 posto) i Norveške (58 posto), samo je manjina znala ispravno utvrditi učinak složenoga kamatnog računa na plaćanje kamate kroz vrijeme. Samo je polovina ispitanika u Ruskoj Federaciji, Tajlandu, Maleziji i Britanskim Djevičanskim Otocima razumjela financijski pojam diversifikacije.

Značajne su rodne razlike u financijskom znanju. U 19 od 30 zemalja i gospodarstava koji su sudjelovali u ovom ispitivanju muškarci imaju statistički značajno veću vjerojatnost od žena da postignu minimalni potrebni broj bodova o pitanjima koja se odnose na financijsko znanje.
Anketa također pokazuje značajne razlike u razmjeru u kojem se ispitanici ponašaju financijski pismeno. U zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju u prosjeku je samo jedan od dva (51 posto) ispitanika postigao minimalni potrebni broj bodova od najmanje šest od devet mogućih u pitanjima o financijskom ponašanju. Prosjek u zemljama OECD-a samo je nešto viši i iznosi 54 posto.

Problemi s planiranjem unaprijed i odabirom proizvoda i usluga

Čini se da se najslabije točke u financijskom ponašanju odnose na izradu proračuna, planiranje unaprijed, odabir proizvoda i uporabu neovisnih savjetodavnih usluga. U prosjeku u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju samo je 60 posto odraslih izjavilo da ima kućni proračun (57 posto u zemljama OECD-a); ne više od 50 posto određuje dugoročne ciljeve i pokušava ih postići (51 posto u zemljama OECD-a). Od onih koji su u posljednje dvije godine kupovali neki financijski proizvod, u prosjeku se samo 44 posto njih u svim zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju raspitivalo za druge mogućnosti (46 posto u zemljama OECD-a) i samo se 19 posto njih koristilo neovisnim izvorima informacija (20 posto u zemljama OECD-a).

Slično tome, analiza financijskih stavova također pokazuje da su mnogi ispitanici skloni kratkoročnom razmišljanju. Prosječno je samo 50 posto odraslih u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju postiglo minimalni potrebni broj bodova za financijski stav (odnosno stav koji upućuje na sklonost dugoročnijem razmišljanju), dok je prosječni broj bodova u toj kategoriji u zemljama OECD-a iznosio 55 posto. U Jordanu, Hong Kongu, Kini i Poljskoj manje od tri od deset osoba navelo je stav koji odražava sklonost dugoročnijem razmišljanju. Za razliku od tih zemalja, u Albaniji, Mađarskoj, Portugalu, Kanadi, Norveškoj i Novom Zelandu to je činilo više od šest od deset osoba.