SUOČENI sa sumornom slikom usitnjenog plastičnog smeća koje more nanosi na obale, kao i ljeskanjem šarene mikroplastike na valovima, lokalna zajednica otoka Parosa na grčkim Cikladama odlučila je da želi postati prvi otok na svijetu bez plastičnog otpada.

Kao i u mnogim drugim turističkim destinacijama, proizvodnja otpada na otoku eksplodira tijekom ljetnih mjeseci kada se brojci od 13 tisuća stanovnika Parosa pridruži još preko 400 tisuća turista. Na vrhuncu sezone lokalni kafići na dan serviraju tisuću plastičnih čaša s kavom za van, a na otok se brodom svakoga dana dostavljaju tisuće plastičnih boca s vodom jer mnogi ne žele piti vodu iz vodovoda.

Tu je još i problem grčkog sustava gospodarenja otpadom na kojem se štedjelo tijekom velike financijske krize koju je zemlja pretrpjela, pa se često otpad ne reciklira odvojeno i mnoga odlagališta otpada nisu prema europskim standardima.

Nepotrebna plastika u slamkama i bocama za vodu

Morske struje dodatno donose plastiku, od rejverskih svjetlećih štapića s obližnjeg Mykonosa do ambalaže za hranu iz Turske. Tu su i jaki egejski vjetrovi koji otpuhnu smeće iz otvorenih spremnika za otpad pa mnogo toga završi u moru.   

Na Parosu su stoga pokrenuli ambicioznu inicijativu koja uključuje lokalne stanovnike, tvrtke i nevladine udruge s namjerom da postanu uzor za druge otoke na Mediteranu, na kojem sada plastika čini čak 95 otpada.

Paros turiste već u zračnoj luci dočekuje velikim obavijestima o ovoj inicijativi. Aktivisti kampanje obilaze lokalne tvrtke i nagovaraju ih da odustanu od korištenja nepotrebne plastike, kao što je ona u plastičnim slamkama i flaširanoj vodi. Aktivistica Zana Kontamanoli za BBC je kazala da je od 70 tvrtki na otoku već 50 pristalo sudjelovati u projektu koji je pokrenut prije šest mjeseci. 

Hotelske plahte postaju vrećice za dućan

Četrnaest tvrtki na otoku uključilo se u odvojeno skupljanje plastičnih čaša i boca, koje se zatim recikliraju na kopnu i pretvaraju u predmete koji se mogu kasnije koristiti i na otoku, poput klupa.

U sklopu projekta prikupljene su i tisuće iskorištenih hotelskih plahti, od kojih izrađuju platnene torbe tako da lokalne pekarnice i trgovine ne moraju koristiti plastične vrećice.

Inicijatori projekta očekuju da će, kad mine aktualna turistička sezona, stanovnici Parosa imati više vremena da se aktivnije bace na zahtjevan dio posla - mijenjanje svojih dosadašnjih navika.

Bilo bi sjajno da se prema primjeru Parosa pokrenu i naše turističke destinacije jer nas veže mnogo toga zajedničkog. Ako ništa drugo, nije naodmet podsjetiti da su otok Hvar 385. godine prije nove ere naselili stari Grci upravo s otoka Parosa te su na Hvaru osnovali naselje koje se danas zove Stari Grad.