GRUZIJSKE vlasti koje opozicija optužuje za "prorusko" djelovanje usporedile su prosvjede s ukrajinskim Majdanom i poručile da neće dopustiti takav scenarij.

Gruzijski premijer Kobakhidze je izjavio da je, "za razliku od Ukrajine 2013. godine, Gruzija neovisna država s jakim institucijama i, što je najvažnije, scenarij Majdana ne može se provesti u Gruziji". Uz to, još je dodao da Zapad neće "postići ukrajinizaciju Gruzije".

Naravno, ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine je kritiziralo ove izjave, smatrajući to miješanjem u "unutarnje političke procese" Ukrajine. Dodatno, iz ministarstva se moglo čuti kako trenutna gruzijska vlada, plašeći narod "ukrajinskim" scenarijem, u praksi provodi "bjeloruski" scenarij.

Raskid suradnje s SAD-om

U jeku prosvjeda u Gruziji SAD je objavio da prekida "strateško" partnerstvo s Gruzijom zbog odluke nove vlade da obustavi pregovore s Europskom unijom. Nakon što je na vlast došla proruska stranka Gruzijski san oporbene stranke zajedno s predsjednicom Gruzije su pozvale na proteste i poništenje izbora.

Iako je SAD iskoristio kao argument obustavu pregovora nove gruzijske vlade s EU kako bi prekinuo spomenuto partnerstvo, valja napomenuti da je Europska unija ustvari bila ta koja je dala svojevrsni ultimatum, postavljajući dva zahtjeva vladajućoj stranci.

Prvi je uvjet bio poništenje zakona o "stranim agentima", odnosno da se organizacije koje dobivaju više od 20% novaca izvana registriraju kao "agenti stranog utjecaja". Drugi je uvjet bio vezan za prava LGBT osoba.

Nezadovoljstvo izborima

No, suštinski SAD i EU su nezadovoljni rezultatima izbora u Gruziji, što je donekle kontradiktorno s obzirom na to da je promatračka misija OESS ustanovila tek određene nepravilnosti prilikom izbora.

Sama ocjena izbora prema komisiji nije bila takva da se ustanovilo kršenje zakona u takvoj mjeri da se rezultati izbora ne prihvate. Što dovodi do zaključka da je Zapad ustvari nezadovoljan rezultatima izbora, a ne provedbom izbora kao takvim.

Vrlo vjerojatno je Zapad računao da će na izborima pobijediti stranke koje podržavaju trenutnu predsjednicu Gruzije. Sada je predsjednica ta koja, uz podršku Zapada, poziva na rušenje izvršne vlasti u Gruziji. Prosvjednici koriste razne alate kako bi iskazali nezadovoljstvo i kako bi smijenili trenutnu vlast. U tom smislu, scenarij je sličan onom na ukrajinskom Majdanu krajem 2013. godine.

Odnos Gruzije i Rusije

Zapad je od nove vlasti očekivao daljnje odmicanje od Rusije, uključujući i sankcije od Gruzije. Nije tajna da je Gruzija dobrim dijelom "profitirala" tijekom rata u Ukrajini, jer je zemlja postala zona preko koje je ulazio ruski kapital i "meki trbuh" preko kojeg je Ruska Federacija izbjegavala sankcije.

U zaoštravanju politike sankcija prema Rusiji, jasno je zbog čega je Zapad zahtijevao da se upravo Gruziju "pritisne" da prestane biti "oaza" za rusku vanjsku trgovinu. 

Također je jasno zbog čega se Gruzija ne može olako odreći svoje pozicije. Prvenstveno, radi se o maloj državi, relativno siromašnoj, koja je vidjela priliku da podigne svoje gospodarstvo u kratko vrijeme. S druge strane, iz sigurnosnih razloga, Gruzija se ne može tako jednostavno odvojiti od ruskog utjecaja i zanemariti najvećeg susjeda. 

Sjećanje na rusku intervenciju

Svima je relativno svježe sjećanje iz 2008. godine, kada je ruska vojska intervenirala u Gruziji te je u pet dana praktički došla do 50-ak kilometara od gruzijskog glavnog grada. Nakon toga vlast u Tbilisiju više nije imala vlast u Južnoj Osetiji i Abhaziji, koje su praktički od tada pod ruskom kontrolom. 

Obje te paradržavice su priznate od Rusije i iako su formalno u sastavu Gruzije, jasno je da Gruzija nema nikakvu kontrolu nad tim teritorijem.

S vremenom se odnos Gruzije i Rusije u trgovinskoj razmjeni otopljavao i bio je na relativno stabilnoj razini, iako zapravo zemlje nemaju uspostavljene diplomatske odnose. Zbog toga građani Gruzije, iako većina jest za bliže odnose s Europskom unijom, nisu za zamjeranje Kremlju, pogotovo ako će to značiti novi rat u zemlji. 

Predsjednici istječe mandat

Predsjednici Zurabishvili uskoro istječe mandat. Gruzijski politički sistem ima jednu specifičnost, a to je da se odnedavno predsjednik/predsjednica bira u parlamentu. Predsjednica Zurabishvili je tako posljednja predsjednica koja je izabrana direktno na općim izborima.

Njoj je zbog tranzicije na novi zakon produžen mandat, koji joj istječe ovaj mjesec. To dodatno dočarava kontekst, jer je predsjednica svjesna da neće biti ponovno izabrana, pa sad pokušava nepriznavanjem izbora zadržati poziciju.

Podijeljena Europa

Ono što je dodatno zanimljivo, mađarski premijer Orban je bez dogovora s čelnicima EU odmah poslije izbora otputovao u Tbilisi i čestitao na izbornoj pobjedi. S druge strane, nova izabrana komisija EU i Europski parlament su odbili prihvatiti rezultate izbora.

U nekom smislu Zapad se odlučuje na zanemarivanje "ideološkog ukrašavanja" i stvaranja demokratskih vrijednosti u zemljama poput Gruzije, već se bori za svoj "suhi" interes tako da vrlo jasno i precizno postavlja uvjete zemljama koje od njih očekuje. 

U tom smislu, zemlje poput Gruzije, Moldavije, ali i Sirije u takvoj podjeli svijeta očekuje scenarij ili Ukrajine ili Bjelorusije. Dakle, zemlje u kojima će gotovo sigurno doći do ratnog sukoba ili zemlje koje će gotovo u potpunosti biti naslonjene i ovisne o Rusiji.