ZBOG velike pljačke u Ini uhićeno je pet osoba koje su sada pod istragom Uskoka. Zbog sumnje u zlouporabu u trgovini prirodnim plinom i pranje novca uhićeni su jedan od direktora u Ini, HDZ-ovac Damir Škugor, njegov otac, šef Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić te Marija Raktić, predsjednica uprave firme Plinara istočne Slavonije.

Pljačka u Ini odvijala se pune dvije godine, od lipnja 2020. do konca kolovoza 2022. godine, objavio je danas Uskok. Uhićeni direktor prodavao je plin prijateljevoj tvrtki po fiksnoj cijeni od 19.46 eura/MWh, bez ugovaranja zaštitnih klauzula i neovisno o promjenama cijene plina na energetskom tržištu. Prvo i najvažnije pitanje koje se ovdje postavlja je - kako je moguće da se pune dvije godine događa pljačka stotina milijuna kuna a da za to ne zna niti Uprava, niti Nadzorni odbor niti Odbor za reviziju Ine?

Dvije godine pljačke

Sve je otkriveno, kako je objavila Porezna uprava, tek kada su se na računu uhićenog umirovljenika, inače oca Damira Škugora, pojavile stotine milijuna kuna. Porezna je, kako tvrdi, istragu provodila nekoliko mjeseci. Postavlja se pitanje i kako Porezna uprava ranije nije uočila da se radi o sumnjivom poslu, budući da je u centru afere bila tvrtka osnovana 2019. godine koja nije imala prihoda i imala je jednog zaposlenog.

Podsjetimo, tvrtka OMS Upravljanje, čiji su vlasnici Šurjak i Husić, osnovana 2019., kupovala je plin po netržišno niskoj cijeni od Ine preko tvrtke Plinara istočne Slavonije, a onda ga u inozemstvu prodavala po višestruko većoj cijeni. Zarada tvrtke OMS Upravljanje iznosila je najmanje 204.394 milijuna kuna, priopćio je Uskok.

Novac od prodanog plina su navodno trošili na kupovinu nekretnina, a doznaje se da je najveći dio novca završio na računu Škugorovog oca, umirovljenika koji se bavi uzgojem maslina u Šibeniku.

Ina je u konačnici oštećena za najmanje milijardu kuna, a okrivljenici i okrivljeno društvo ostvarili su nepripadnu imovinsku korist od najmanje 848 milijuna kuna, sumnjaju istražitelji Uskoka.

Jeftin plin prodavali po 11 puta većoj cijeni

Istražitelji sumnjaju da je Škugor od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije Industrije nafte i zamjenik predsjednika nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije povezao u zajedničko djelovanje ostale osumnjičenike pri čemu su prirodni plin kojim raspolaže Ina prodavali po cijenama ispod tržišne cijene.

Uskok je priopćio da je u realizaciji plana Škugor odredio da Šurjak u ime okrivljenog društva ishodi od HERA-e dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine plinom, što je Šurjak i učinio.

"Škugor je koristeći svoje ovlasti u upravljanju procesima nabave i prodaje prirodnog plina u Ini, te svjestan očekivanog rasta cijena prirodnog plina u 2021., tijekom 2021. i 2022. dnevnu količinu plina koju je dogovorio s II. i IV. okr. alocirao na PIS radi daljnje prodaje VI. okr. društvu, a od prosinca 2021. dio dogovorene količine plina prodavao je VI. okr. društvu i neposredno od INE, kako bi prikrio da značajne količine prirodnog plina INE usmjerava prema VI. okr. društvu po iznimno niskim cijenama.

Pritom je cijena plina pri prodaji VI. okr. društvu bila fiksna i uvijek je iznosila 19.46 eura/MWh, bez ugovaranja zaštitnih klauzula i neovisno o promjenama cijene plina na energetskom tržištu, iako je I. okr. znao da VI. okr. društvo do tada uopće nije poslovalo, nije ostvarivalo prihode u bilo kakvoj poduzetničkoj djelatnosti, a osobito ne u djelatnosti trgovine plinom", priopćio je Uskok.

"Kako bi se stvorio privid zakonitog izvora sredstava, nepripadno stečena imovinska  korist isplaćivala se u obliku dohotka od kapitala i pozajmica, a također se, putem bankovnog računa rodbinski povezane osobe, prikriveno isplaćivala osobi koja je imala ključnu ulogu u organizaciji i omogućavanju štetne prodaje plina. Potom se dio nezakonito stečenog novca ulagao u nekretnine i vozila čime su ostvareni elementi pranja novca od najmanje 15.499.635,38 kn", priopćeno je danas iz Porezne uprave.

Kako nitko u Ini nije skužio da dvije godine traje povijesna pljačka?

S obzirom na sve navedeno, stručnjaci od jučer upozoravaju da je gotovo nemoguće da je pljačka ovakvih razmjera izvedena bez znanja nekog od članova Uprave, Nadzornog odbora, kao i da je nevjerojatno da revizija nije otkrila mutne poslove.

Nadzorni odbor Ine ima devet članova, od čega vladi, koja u Ini drži 44.8 posto dionica, pripadaju tri mjesta (hrvatska strana predlaže i predsjednika NO-a), pet mjesta pripada mađarskom MOL-u, koji ima 49.1 posto dionica. Privatni i institucionalni investitori imaju 6.1 posto dionica. Hrvatski članovi NO-a i predsjednik biraju se svakih šest mjeseci.

Ministar Filipović bio je u NO-u dok se pljačka događala. Šef NO-a je HDZ-ovac

Šef Nadzornog odbora (NO) Ine trenutno je HDZ-ovac Damir Mikuljan, koji je na to mjesto izabran 20. prosinca 2021. godine. Tada su nova tri hrvatska predstavnika u NO-u postali i aktualni ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i Branimir Škurla te dobili mandat od šest mjeseci. Njih trojicu je za NO predložila vlada. Ministar Filipović je, dakle, bio u Nadzornom odboru Ine dok se pljačka događala.

Mikuljan je i ranije bio u NO-u Ine, a Filipović i Škurla su zamijenili Luku Burilovića i Damira Vanđelića kojima je mandat istekao 18. prosinca 2021. Vanđelić je 2020. izabran na mandat od šest mjeseci kao predsjednik NO-a. Burilović je u NO-u bio od sredine prosinca 2016., a Mikuljan od lipnja 2017. Iako je Ina u studenom 2021. objavila da je planirano da Burilović i Vanđelić budu još šest mjeseci u NO-u, vlada je u prosincu prošle godine umjesto njih predložila Filipovića i Škurlu.

U lipnju 2022. godine dioničari su na skupštini odlučili da će članovi NO-a na šest mjeseci biti Mikuljan, Škurla i Ivo Ivančić. Vlada je donijela zaključak kojim je glavnoj skupštini Ine predložila izbor Mikuljana, Škurle i Ivančića za članove NO-a, do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora, na vrijeme od najdulje šest mjeseci.

Ivančić je ušao u NO umjesto Filipovića koji je stupanjem na dužnost ministra dao ostavku 29. travnja.

Uprava Ine ima tri hrvatska člana - Niku Dalića, supruga bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić, Darka Markotića i Barbaru Dorić. Oni su imenovani u siječnju 2021. za nove članove Uprave. Krajem ožujka 2020. Dalić je imenovan za člana Uprave na mandat od pet godina.

U Nadzornom odboru i Upravi sjede i Mađari. Aktualni zamjenik predsjednika Nadzornog odbora je József Molnár, dok su mađarski članovi NO-a Zsuzsanna Ortutay, Gabriel Szabo, Domokos Szollar i dr. László Uzsoki.

Šef Uprave Ine je Mađar Sándor Fasimon, dok su mađarski članovi Uprave József Simola i Ferenc Horváth.

Vuković: Škugor to nije mogao sam bez Uprave

Davor Štern, poznavatelj energetskog sektora, rekao je za N1 da je situacija s Inom dokaz pogrešnog upravljanja i nedovoljnog upravljanja te kontrole rada u "značajnoj firmi". Štern je nekada bio ministar gospodarstva i generalni direktor Ine. 

"Zakazali su u prvom redu Uprava koja snosi dio odgovornosti, veliki dio, ali može se postaviti pitanje odgovornosti NO-a, pogotovo Odbora za reviziju NO-a i revizije koja je trebala ukazati na pojavu nestajanja takve količine novca u poslovnom tijeku", rekao je Štern za N1.

"Mislim da je ovo još jedan znak za uzbunu da se pitanje Ine mora riješiti, da to tako dalje ne ide i da se mora riješiti pitanje odgovornosti među upravljačima jer u tako složenom sustavu ja ne znam provodi li se interna kontrola kao samostalna ili je upravljana od MOL-a i Budimpešte. To su pitanja na koja ja ne znam odgovor i mislim da je vrijeme da se to pitanje otvori i da se napravi reda", zaključio je Štern.

I Vuk Vuković zapitao se danas kako je moguće da nitko iz vodstva Ine nije znao što se događa.

"Dakle netko u čitavom tom lancu bi morao obavijestiti upravu o transakciji gdje se ključni proizvod prodaje nepoznatoj firmi ispod svake cijene, gdje se bitno narušava marža za INA-u. Drugim riječima, direktor sektora plina, prvookrivljeni, nije mogao to sam progurat bez znanja uprave. Ako je, onda je čitav niz ljudi na par razina bio upleten da to uprava ne sazna. Znajući koliko je teško koordinirati veliki broj ljudi, pogotovo kada se radi o kaznenom djelu, skloniji sam zaključku da je uprava to znala i (prešutno?) odobrila. Jasno, to treba dokazati", napisao je na Facebooku.

Još nekoliko važnih pitanja

U cijeloj aferi pojavilo se još nekoliko važnih pitanja na koja dosad nismo dobili odgovore.

I dalje nije poznato kojoj firmi u inozemstvu se plin prodavao po višestruko većoj cijeni.

I dalje nije potpuno jasno kako je moguće da su na račun umirovljenika sjedali milijuni kuna tijekom dvije godine a da banka nije reagirala.

I kako je moguće da je povijesna pljačka išla preko tvrtke koja je tek osnovana, nije imala prihode i imala je jednog zaposlenog, a da ni to nikome nije bilo sumnjivo, sve do prije nekoliko mjeseci.

Da organizatori najveće pljačke u povijesti nisu ispali budale, možda nikad ne bi bili uhvaćeni

Na kraju, prema dosad poznatim podacima, ostaje dojam da su organizatori uhvaćeni zbog vlastitog nemara i gluposti. 

Lopovluk nisu vidjeli ljudi iz Ine koje plaćamo da vide ovakav lopovluk, a koje postavlja HDZ koji nam se kune da je riječ o stručnim ljudima. Stotine milijuna kuna ukradenih iz Ine godinama je bježalo i drugim institucijama. Na kraju, iz tko zna kojeg razloga, osumnjičeni su stavili stotine milijuna kuna na račun penzionera. To je nekome moralo biti sumnjivo.

Da nisu napravili ovako glup potez, pitanje je bi li ikad bili uhvaćeni.

A još jedno pitanje koje se sad samo od sebe postavlja: koliko stotina milijuna kuna iz državnih firmi trenutno kradu razni uhljebi dovoljno pametni da lovu ne stave penzioneru na račun?