DUGOGODIŠNJI istaknuti HDZ-ovac iz Splita Petar Škorić na Facebooku se prisjetio obljetnice savezničkog bombardiranja Splita i drugih dalmatinskih gradova 1944. godine

Bilo je to vrijeme nakon kapitulacije Italije kad je Dalmacija formalno bila pod upravom NDH, saveznika Adolfa Hitlera. Iako je vlast formalno bila pod NDH, u gradovima su često bili stacionirani njemački vojnici, poglavito u Splitu.

Petar Škorić tome je posvetio dužu objavu.

"Zašto su saveznici bombardirali Split i druge hrvatske gradove i tko je zatražio razaranja u kojima su uglavnom stradavali nevini civili, starci, žene i djeca?

Na današnji dan 1944., tijekom zrakoplovnih napada na Split, poginulo je 227 osoba. U svim savezničkim bombardiranjima ukupno je stradalo više od 500 ljudi, a tisuće su bile ranjene. Ove tragične događaje zabilježila je spomen ploča postavljena na Pazaru 2021. godine, kao trajni spomen na sve stradale građane u tom krvavom pohodu.

Profesor Frano Baras, koji je kao dječak svjedočio i preživio savezničko bombardiranje, ističe:

• U bivšoj Jugoslaviji do 1990. godine nije se smjelo kritički pisati o anglo-američkom razaranju Dioklecijanova grada. Prva djelomična dokumentacija objavljena je tek 1998. godine. 
• Jugokomunistička historiografija prešućivala je partizanske ratne i poratne zločine, ali je isto tako marginalizirala ili pristrano prikazivala anglo-američka bombardiranja hrvatskih gradova, osobito onih na obali, od jeseni 1943. do jeseni 1944.
• Ova bombardiranja bila su tabu tema, slična bleiburškom pokolju, "križnom putu" ili jamama-bezdanicama. Namjerno su se prešućivala stradanja gradskog stanovništva, dok su se uveličavale žrtve i napori partizana.
• Hrvatska javnost i danas ne zna točno koliko je stotina nevinih civila, uključujući cijele obitelji, poginulo ili bilo osakaćeno pod savezničkim bombama. Ne zna se koliko je kuća i zgrada uništeno, uključujući lučke i kolodvorske postrojenja, brodogradilišta, tvornice, kulturne i sakralne objekte.
• U četiri bombardiranja poginulo je možda desetak vojnih osoba, ali je zato stradalo 227 nedužnih civila, većinom žena i djece. Najviše ih je ubijeno ili ranjeno na javnim površinama, poput tržnice gdje je stradalo preko stotinu ljudi.
• Mnogi poginuli često su pribrojavani "žrtvama okupatorskog ili fašističkog terora", dok su za razaranja optuživane njemačke ili hrvatske vojne postrojbe.

Ovim putem podsjećamo na najveće razaranje koje je Split doživio u svojoj dvomilenijskoj povijesti prije osam desetljeća", piše Škorić.

Tko je Škorić?

Iako je već godinama u politici, a dugo je bio i šef splitskog HDZ-a, Škorić je javnosti najpoznatiji zbog legendarne snimke iz Knina nakon oslobođenja.

Naime, Petar Škorić jedan je od časnika HV-a koji su na čuvenoj snimci sastanka u Kninu osjetili gnjev zapovjednika Ante Gotovine. Škorić je konkretno bio pozvan jer nisu uspjeli nabaviti križ. 

Osim toga, Škorić je često u javnosti završavao zbog raznoraznih ispada. Primjerice, u svibnju 2020. godine na Facebooku je podijelio jednu od onih najglupljih forwarduša da se "od sutra počinje primjenjivati novo Facebook pravilo po kojem se mogu koristiti vaše fotografije. Ne zaboravite da je rok danas!!". Objava je sadržavala niz kvrgavih rečenica ispisanih na tečnom Google translejterskom jeziku. Nedugo nakon što je postala hit na Facebooku, nestala je sa Škorićeva zida.