Hoće li Europa u nedjelju dobiti prvog ekstremnog desničara na čelu jedne države? Čini se da hoće
Foto: Hina
NORBERT Hofer, kandidat za austrijskog predsjednika, u svom je uredu dao intervju za New York Times. Izgledni budući austrijski predsjednik sebe smatra svime, samo ne prijetnjom.
Hofer šepa dok hoda, 2003. godine ozlijedio se na paraglajdingu, a posljedice su ostale do danas. U intervjuu za New York Times sat vremena je govorio o tome da nije nacionalist niti antisemit, a pogotovo ne nacist. Premlad je, smatra, da bi ga se povezivalo s nacizmom.
Četrdesetpetogodišnji kandidat posljednjih dana zrači samopouzdanjem. Ova je godina donijela mnogo političkih šokova u Austriji i svijetu, u nedjelju nas možda čeka još jedan.
Hofer je predsjednik desničarske Slobodarske stranke, stranke koju su pedesetih godina 20. stoljeća osnovali bivši nacisti, a koja je najznačajnije rezultate postizala devedesetih godina kad joj je na čelu bio Jorg Haider.
Borba za svaki glas
Glavni protukandidat Norberta Hofera je 72-godišnji kandidat Zelenih Alexander Van der Bellen. Profesor ekonomije već je jednom pobijedio Hofera u dramatičnom foto finišu na izborima ranije ove godine. Iako je prvo bilo javljeno da je Hofer pobijedio, rezultati su se okrenuli nakon što su počeli stizati glasovi poslani poštom. Na kraju je ispalo da je Van der Bellen pobijedio za svega 31.000 glasova. No, tu nije bio kraj obratima. Hofer se žalio da glasovi pristigli poštom nisu prošli zakonski propisanu proceduru, a sud je uvažio njegove primjedbe i naložio da se novi izbori održe u listopadu. U listopadu, pak, nisu održali zbog bizarnog razloga- ljepilo kojim se zatvaraju listići pokazalo se slabim i to je bio razlog da se odgode za prvu nedjelju u prosincu.
Iako je Van der Bellen pobijedio u svibnju, od tada se puno toga promijenilo. Britanci su izglasali izlazak iz EU, Amerikanci su izabrali Trumpa. Sve to okretanje svijeta i Europe u desno više odgovara Hoferu nego njegovu protukandidatu.
Pobjeda Trumpa na izborima, kaže Hofer, prevladala je potencijalne inhibicije zbog kojih dio Austrijanaca možda nije htio otvoreno podržati njegovu kandidaturu.
“S Trumpovom pobjedom, barijere su ipak malo popustile”, konstatirao je Hofer američke izbore, oni idu u njegovu korist. Barijere su zapravo stigme koje desetljećima prate Hoferovu stranku, a koju su, spomenuli smo ranije, osnovali bivši nacisti.
Žestoka izborna kampanja
Hofer smatra da su zapravo jedini njegovi neprijatelji, ako ih uopće ima, zalutali političari koji džihadistima koji se predstavljaju kao migranti dopuštaju ulazak u Austriju i Europu. Njegova stranka smatra da je "islamifikacija Europe" već u tijeku.
Hoferova popularnost nije slučajnost. I njegova Slobodarska stranka trenutno po anketama ima jednu trećinu glasova, a uživa znatno veću podršku od mainstream ljevice i desnice. To im daje nade da bi, nakon predsjedničkih, mogli osvojiti i parlamentarne izbore.
Izborna kampanja se zbog odugovlačenja nije nimalo razvodnila. Naprotiv, obje strane ističu da će ishod izbora imati ozbiljne posljedice. “Ako Slobodarska stranka pobijedi na izborima, Austrija će postati neprepoznatljiva. Stranka traži odbacivanje liberalne demokracije, a u svojoj suštini, ona je populistička, nacionalistička, netolerantna i anti-Europska”, napisao je Hans Rauscher, kolumnist u liberalnom listu Der Standard. Rauscher smatra da je glavna tema izbora veliki priljev migranata i izbjeglica, a to je Hoferovo područje. Austrija je lani primila oko 90 000 tražitelja azila, a kroz zemlju koja ima 8,4 milijuna ljudi je prema Njemačkoj prošlo oko milijun migranata.
"Usporedbe radi, to je kao da kroz SAD prođe 30 milijuna ljudi", sa smiješkom govori Hofer i povlači dim iz svoje električne cigarete.
Iako su ovlasti predsjednika u Austriju danas svedene na ceremonijalne, on ih ipak ima dovoljno da bi igrao važnu ulogu u zemlji. Osim toga, Hofer ne skriva da ima puno veće ambicije. Već je posjetio zemlje iz regije, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Mađarsku i Češku s kojima želi napraviti savez koji će biti pod austrijskim vodstvom.
Na svjetskom planu, nada se da će Trumpova pobjeda popraviti odnose SAD-a i Rusije. Shodno tome, on smatra da bi se trebale napustiti sankcije Rusiji. Smatra da su sankcije samo štetile, uništile su ekonomiju i radna mjesta, a nisu donijele ništa korisno. Želi da Beč, baš kao za vrijeme Hladnog rata, bude mjesto gdje će se sastajati Istok i Zapad.
No, prije svega toga Hofer prvo treba pobijediti na izborima, a to će biti jako teško. Prema većini anketa, oba kandidata imaju oko pedeset posto podrške. Van der Bellen je prošlog tjedna objavio video glasačima u kojem 89-godišnja Bečanka, zatvorenica iz Auschwitza, šokirano govori o mogućoj pobjedi Slobodarske strake. Hofer smatra da se pred izbore uvijek događa ista stvar - njegovu se stranku povezuje s fašističkim režimom.
"To je šteta, vidite, ja sam rođen 1971. godine i mrzim nacionalsocijaliste koji su krivi za smrt milijuna ljudi", brani se Hofer.
“U Austriji ne postoje ekstremno desne stranke”, dodao je. “Slobodarska stranka čiji je slogan “Austrija na prvom mjestu” predstavlja desni centar, ali u svakom slučaju, politika s desnog spektra je u redu dokle god nije antisemitska”.