Hoće li kriza u Grčkoj usporiti ulazak Hrvatske u EU?
Tekst: S.C.H.
Foto: AFP
POGLEDI zemalja članica Europske unije posljednjih su tjedana sa zebnjom upereni u Grčku, od čije vlade očekuju pozitivne rezultate provedenih ekonomskih mjera za izlazak iz krize koja je ozbiljno uzdrmala eurozonu, no Hrvatska na isti način i sa sličnom zabrinutošću promatra razvoj događaja u EU, strahujući da bi eurozona u problemima mogla loše djelovati na njezin put prema Uniji.
Kako prenosi Deutsche Welle, EU već planira Grčkoj osigurati kredite koji bi Grčkoj trebali pomoći u izvlačenju iz krize ukoliko domaće mjere ne daju očekivane rezultate, a stručnjaci tvrde da sadašnja kriza neće usporiti put Hrvatske prema EU.
"Posljedice grčke krize bit će samo ograničene. Kada je riječ o Hrvatskoj, proces pristupanja toliko je odmakao da se ona nalazi na crti cilja. Zbog toga smatram da neće biti problema oko Hrvatske", rekao je Deutsche Welleu Janis Emmanouilidis, analitičar Europskog političkog centra (EPC).
Nitko ne zna kako će se razvijati kriza u eurozoni
No dodao je kako se može dogoditi da ova kriza u eurozoni, za koju još nitko ne zna kamo i kako će se razviti, utječe i na Europsku uniju i njezine temeljne planove, prije svega kada je riječ o eurozoni. "Ako se to dogodi, tada bi se to odrazilo i na pitanje proširenja. Eventualno bi se promijenio i europski acqui, pravna stečevina, i to bi se odrazilo, naravno, i na proširenje“, tvrdi Emmanoulidis.
"Međutim, kriza može promijeniti raspoloženje unutar Europske unije. To sada ne znamo, jer ne znamo kako će se razviti kriza. Ako se uvelike promijeni stanje u Uniji i kriza počne utjecati na sva područja politike, tada će se kriza odraziti i na područje proširenja“, vjeruje grčki analitičar.
"Kod već postojećih članica eurozone lijepo možemo vidjeti kako je teško ili zapravo nemoguće uvjeriti spomenute zemlje da napuste eurozonu", upozorava Emmanouilidis. Dakle, ubuduće promatrat će se temeljitije i postaviti pitanje treba li uopće primiti nove članice u eurozonu. No to bi moglo značiti u pojedinim slučajevima kašnjenje s ulaskom u eurozonu.
To znači da će države istočne i jugoistočne Europe ipak snositi posljedice grčke krize, jer će Europska komisija zemlje koje žele ući u eurozonu ubuduće provjeravati duže i temeljitije. Zbog toga će mnoge države svoj ulazak u eurozonu morati odgoditi za godinu-dvije.
"Zemlja koja je na putu u eurozonu treba stabilan i trajan tečaj svoje valute"
"To drugim riječima znači da bi se ulazak Poljske i Rumunjske u eurozonu mogao dogoditi 2015., dok bi Mađarska i Hrvatska euro mogle preuzeti 2016. godine", poručuje glavni ekonomist Erste banke Friedrich Mostböck.
Slovenski ministar financija Franc Križanič upozorava kako zemlja koja je na putu u eurozonu treba stabilan i trajan tečaj svoje valute, i to bez velikih deficita u vanjskoj trgovini i platnim nalozima. "Ako imate problema s tečajem vaše valute, tada je bolje ne ući u euro", smatra Križanič.
Uspoređujući Hrvatsku i Island, Križanič je kazao kako je pitanje želi li Island uopće ući u EU, a za Hrvatsku, za koju kaže da se nalazi na samom cilju, posljedice neće biti teške ni dalekosežne.
Glavni ekonom Zagrebačke banke Goran Šaravanja upozorava kako je očito da se od svih zemalja koje žele u eurozonu traži da potvrde da su zaista spremne za taj korak. "Možemo očekivati da će taj proces u Hrvatskoj trajati duže nego što smo to očekivali prije ove financijske krize. Međutim, ipak je još prerano govoriti o datumu kada bi Hrvatska bila spremna preuzeti euro kao službenu valutu", rekao je Šaravanja i dodao da bi "prije nego što preciznije možemo govoriti o tom datumu, Hrvatska ipak trebala ući u EU kao punopravna članica i nakon toga pristupiti sustavu ERM".
Promjene i kašnjenja ulaska u eurozonu zbog grčke krize ne očekuje ni povjerenik za financije Olli Rehn, koji tvrdi da EU primjenjuje stroga pravila i garantira jednaki tretman za svaku kandidatsku zemlju koja želi članstvo u eurozoni.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati