U PETRINJI se održava stručno savjetovanje "Kvaliteta projektne dokumentacije - ključ uspješne obnove", na kojem sudjeluju i ministar Horvat i potpredsjednik vlade Milošević. Upravo je ministar graditeljstva Darko Horvat koji bi trebao biti najodgovornija osoba u procesu obnove godinu dana od potresa na Baniji rekao da je obnova - započela.

Stručno savjetovanje u Petrinji održava se u sklopu "Dana potresnog inženjerstva", na skupu je 100-tinjak sudionika, a ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je i da je jedini spas od pošasti potresa na Banovini izgraditi sigurne i kvalitetne obiteljske kuće i višestambene zgrade.

Potpredsjednik vlade Boris Milošević rekao je kako ne treba podcjenjivati nekonstrukcijsku obnovu i činjenicu da je završena na oko 1100 kuća. Naravno, svi čekamo početak gradnje obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, dodao je.

Horvat pričao o ognjištima, o opstojnosti na Baniji od II. svjetskog rata do danas

Ministar Horvat zahvalio je struci i akademskoj zajednici na koordinaciji i vođenju procesa volontera na terenu, posebice Stjepanu Lakušiću, dekanu Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalio je i strukovnim komorama koje su od prvog dana nakon razornog potresa na Banovini sudjelovale u kreiranju izmjenama i popravljanju zakonodavnog okvira.

"I mi smo u trenutku potresa bili svjesni da smo administrativno komplicirana zemlja. Pomiriti zakonodavni okvir, stvoriti dobra i kvalitetna pravila ponašanja, a onda ih implementirati, u stvarnosti je zahtjevna procedura", dodao je.

"Opstojnost naroda na Banovini nakon II. svjetskog rata, nakon Domovinskog rata i ovih 5000 podrhtavanja tla u godinu dana; trebalo je naći mogućnost čovjeka zadržati na njegovom ognjištu", rekao je vezano za privremeni smještaj stradalih u kontejnere.

Dodao je kako je siguran da je to konsenzus današnjeg skupa, bez obzira na stranačku pripadnost.

Da se u proteklih godinu dana možda moglo učiniti više, rekao je dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta prof. Stjepan Lakušić, ocijenivši da se i ovo savjetovanje trebalo organizirati ranije. Upozorio je da i vrijeme za korištenje sredstava EU za obnovu uskoro istječe.

"Teme koje smo odabrali za ovo savjetovanje upravo su teme o konkretnim projektima obnove, uglavnom javnih objekata, obrazovnih institucija, sakralnim i drugim objektima. Posebnu ćemo pažnju posvetiti metodama kako bi ta obnova izgledala korištenjem tradicijskih materijala i drugih tehnologija", rekao je Lakušić. 

Naglasio je kako se zagrebačko iskustvo obnove treba iskoristiti da se neki promašaji ne bi ponovili na Banovini, i da bi se što prije krenulo s pripremom projektne dokumentacije.

Zbog potreba obnove u Sisku će se pokrenuti preddiplomski izvanredni studij graditeljstva.

Lakušić je najavio da će se zbog potreba obnove, koja će trajati još godinama, u Sisku pokrenuti preddiplomski izvanredni studij graditeljstva, kako bi akademska zajednica dala još jedan doprinos obnovi.

Horvat godinu dana od potresa ponosno: Obnova je započela

Ministar Horvat je rekao da je zakonodavni okvir za obnovu formuliran, pa se dinamika obnove osjetno može ubrzati.

"Za objekte u nekonstrukcijskoj i konstrukcijskoj obnovi sada ne treba građevinska i upotrebna dozvola, već samo završno izvješće nadzornog inženjera, kako bi se objekt mogao unijeti u katastar. Izmjenama sustava javne nabave, rokovi su, uključujući i vrijeme trajanja žalbenog postupka, drastično skraćeni na pet tjedana. Izmijenjen je i pojednostavljen i niz pravilnika. Ujedno, dobili smo dobru vijest iz Bruxellesa da je aplikacija - kojom je snimljena šteta, uz molbu da nam se dostavi iznos potreban za obnovu - prihvaćena i nešto više od 319 milijuna eura iz tog zajedničkog fonda bit će usmjereno u sanaciju šteta", rekao je Horvat.

Dodao je da ne treba raditi pritisak na struku, kako bi se izradili kvalitetni projekti, a građevinari kvalitetno obavili svoj posao.

Kazao je kako su dosad prihvaćene i donacije koje nisu kompatibilne lokaciji na kojem su objekti postavljeni, i nisu pun pogodak. "Kada ovaj prostor napustimo, želimo dobiti urbano područje koje će biti uređeno po svim pravilima struke građevinara i arhitekata", zaključio je Horvat.

Horvat je izjavio kako je na pitanje kad će obnova početi odgovor jednostavan - da je obnova već započela. Kazao je da je u procesu javne nabave preko 420 objekata za konstrukcijsku obnovu, a na pitanje novinara što je s objektima koji su dobili crvenu oznaku, odgovorio je:

"Neke od objekata s crvenim naljepnicama se neće i obnavljati jer je narušena statika do te mjere da ih se ne može obnavljati", kazao je napomenuvši da su s područja Zagreba uklonili 26 takvih objekata, a da će ih ukupno ukloniti oko sto. Procjenjuje kako će biti potrebno izgraditi malo više od tisuću zamjenskih objekata.

"Ne tvrdim niti sam ikada obećao da će se to dogoditi unutar godinu dana", rekao je Horvat i dodao: "Svi objekti koji imaju crvenu naljepnicu i koji će biti utvrđeni da ih treba ukloniti, na istim mjestima vlada će graditi nove objekte."

Milošević: Nekonstrukcijski obnovljeno 1100 obiteljskih kuća, 6000 stradalih već se vratilo u svoje kuće

Izaslanik predsjednika vlade, potpredsjednik vlade Boris Milošević istaknuo je kako je obnova već u tijeku jer je nekonstrukcijski obnovljeno već 1100 obiteljskih kuća i oko 6000 stradalih od potresa već se vratilo u svoje kuće.

Danas će biti objavljen javni natječaj za izvođače radova koji bi radili višestambene zgrade, a nadamo se da će radovi početi krajem ožujka; a za obiteljske kuće se nadamo da će početi ranije, rekao je, napomenuvši da će do kraja ovog tjedna biti raspisan i natječaj za 165 obiteljskih kuća.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) je istaknula da Hrvatskoj godišnje nedostaje 20 tisuća radnika za obnovu.

"Za sada tražimo brzinu i želimo napraviti sve jako brzo, a za godinu ili dvije dana, kada bude nekvalitetne gradnje, tražit ćemo krivce", upozorila je. 

Podsjetila je na rad HGK u ovih godinu dana na prezentaciji i promociji kvalitetnog hrvatskog proizvoda. Naime, kaže, tvrtke koje su donirale u samom početku materijal, opeke, cement, drvenu građu, bile su najviše hrvatske kompanije i današnji svi troškovnici projekata, ugrađeni su hrvatski proizvodi. "Ne postoji niti jedna stavka koja je pretendirala i koja je opisala vanjski ili strani proizvod, a da hrvatski proizvod ne može tome konkurirati", rekla je Čagalj.

Uz petrinjsku gradonačelnicu Magdalenu Komes, na Danima potresnom inženjerstva u Petrinji bio je i sisačko-moslavački župan Ivan Celjak koji je podsjetio na sve aktivnosti koje je županija poduzela nakon potresa.

"Osim objekata javne namjene koji su vrlo važni, do funkcioniranja sustava obrazovanja, sustava zdravstvene i socijalne skrbi, važan je povratak naših sugrađana u njihove domove. Svi mi koji posredno ili neposredno sudjelujemo u obnovi, bit ćemo zadovoljni tek kada se naš posljednji sugrađanin vrati u svoj dom, to je najvažnije. Vlada Republike Hrvatske je odmah nakon potresa osigurala 2200 kontejnera, osigurano je 1000 mobilnih kuća, osigurana je prehrana, topli obroci za sve koji su u potrebi", podsjetio je Celjak.

Izaslanik predsjednika RH Velibor Mačkić je rekao kako je negativan šok nakon potresa upozorio na uvjete života i razloge iseljavanja stanovnika s tog nedovoljno razvijenog područja. Zbog toga će se uspjeh ovog procesa mjeriti brojem ljudi koji će nakon obnove ostati na stradalom području, dodao je.

Na savjetovanju su stručnjaci iz područja građevinarstva, arhitekture i srodnih područja govorili o konkretnim projektima čija bi primjena doprinijela zajedničkim rješenjima u bržoj i kvalitetnijoj obnovi nakon razornog potresa na Banovini.