SITUACIJA po pitanju rada je u Hrvatskoj daleko bolja nego što je bila prije nekoliko godina. Nezaposlenost je relativno niskih (za Hrvatsku) 6 posto, ukupno zaposlenih je krajem 2023. bilo 276 tisuća više nego krajem 2015., plaće rastu nakon višegodišnje stagnacije između 2008. i 2015.

Mjesta za napredak je još jako puno. Brojni problemi po pitanju rada se još nisu riješili, nezaposlenih je još oko 100 tisuća (u sezoni manje), a jedan od najvećih je činjenica da jako mali postotak građana Hrvatske radi ili traži posao.

Radi se o stopi aktivnosti, koja je ustvari zbroj zaposlenih i nezaposlenih koji traže posao. Udio ljudi između 15 i 64 godina u Hrvatskoj koji je radno aktivan je među najmanjima u EU. A ljudi nacionalnosti države koja nije članica EU u Hrvatskoj rade više od domaćeg stanovništva.

Tako je Hrvatska jedna od država EU u kojima stranci iz država koje nisu dio EU rade više nego domaće stanovništvo. Razlika između stope aktivnosti radnog stanovništva i stope aktivnosti stranaca iz država koje nisu dio EU je zapravo najveća među svim državama.

Hrvati su među najneaktivnijim narodima u EU

Podaci za 2022. pokazuju kako je u Hrvatskoj radno aktivno bilo samo 69.9 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine. Hrvati su tako jedan od radno najneaktivnijih naroda u EU. Gori su samo Talijani (stopa aktivnosti 65.5 posto), Rumunji (66.8 posto) i Grci (69.4 posto).

S druge strane najaktivnije stanovništvo imaju Nizozemska (84.7 posto), Švedska (83.5 posto), Estonija (81.2 posto) i Danska (80.4 posto). Razlika između 10 i 15 postotnih bodova znači da bi Hrvatska sa stopom aktivnosti kakve imaju najaktivnije države EU imala između 300 i 350 tisuća dodatnih radnika, zaposlenih ili onih koji traže posao.

Hrvati ne žele raditi, ali žele stranci

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju "neradnika".

Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih.

Neusklađenost između potrebe gospodarstva za novim radnicima i želje stanovnika Hrvatske da rade je evidentna zadnjih godina jer stopa nezaposlenosti sporo pada s obzirom na to koliko je radnih mjesta otvoreno.

Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci. Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva.

Hrvatska ima jedne od najaktivnijih stranih državljana, rade puno češće od domaćih

Stranci koji dolaze iz država koje nisu dio EU u Hrvatskoj su jedni od najaktivnijih u EU. Stopa aktivnosti onih između 15 i 64 godine je 86.9 posto, 17 postotnih bodova više nego domaćeg stanovništva. Stranci su radno aktivniji jedino u Slovačkoj (92.1 posto) i Malti (87.1 posto).

Hrvatska je jedna od država EU u kojima su strani državljani koji dolaze izvan EU radno aktivniji od domaćeg stanovništva. Tako je još u Litvi, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj, Irskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj i Cipru. Ali razlika nije nigdje toliko velika kao u Hrvatskoj.

Najneaktivnije strane radnike koji dolaze iz država koje nisu članice EU imaju Njemačka (63.9 posto), Francuska (63.3 posto), Belgija (56 posto) i Bugarska (51.6 posto).

Hrvati rano odlaze u mirovinu i s malo godina radnog staža

Dva faktora igraju glavnu ulogu u rezultatima po pitanju niske radne aktivnosti domaćeg stanovništva u Hrvatskoj. Prvi je rano umirovljenje, tj. rani odlazak u mirovinu.

Dok u državama s visokom stopom radne aktivnosti, poput Švedske, Nizozemske i Danske, u mirovinu ljudi odlaze s 41 do 43 godine radnog staža, u Hrvatskoj se u mirovinu odlazi s prosječno 34 godine radnog staža.

To je za Hrvatsku čak poboljšanje jer je prosječni radni staž svih umirovljenika (ne samo novih) 21 godinu. Iako su mirovine u Hrvatskoj male, a trećina umirovljenika u riziku od siromaštva, Hrvati rado postaju umirovljenici rano. 

Iznenađujuće je da čak i kada se gleda samo dobna skupina između 15 i 59 godina kod domaćeg stanovništva, u Hrvatskoj je stopa aktivnosti samo 74 posto, još uvijek puno manje nego kod stranih državljana koji dolaze iz država koje nisu dio EU, koji imaju stopu aktivnosti od 86.9 posto. 

Drugi razlog je manja stopa aktivnosti kod žena, posebno starijih. Stopa zaposlenosti stanovništva između 55 i 64 godine u Nizozemskoj je 73.1 posto, a u Hrvatskoj samo 50.1 posto.

Općenito u EU i u svim državama EU radi manji dio žena nego muškaraca, u svim dobnim skupinama (razlika se s dobi povećava) i pri svim razinama obrazovanja (najveća razlika kod nisko obrazovanih, a najmanja kod visokoobrazovanih).

Jedan od razloga zbog kojih žene manje rade je briga oko obitelji. Očekivalo bi se da takve države imaju bolju stopu fertiliteta, tj. broj rođene djece po ženi, ali to nije istina. Države u kojima žene malo rade, poput Italije, Grčke i Španjolske, imaju manji broj rođene djece po ženi od država u kojima puno žena radi, poput Nizozemske, Švedske i Danske.

Hrvati žele što prije u mirovinu, ali netko mora i raditi

S obzirom na stanje u mirovinskom sustavu i činjenicu da nema ni političke ni javne potpore ukidanju mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, a da je domaće stanovništvo sklono ranom odlasku u mirovinu, veliki uvoz stranih radnika je jedina stvar koja može održavati mirovinski sustav.

Za razliku od država poput Njemačke, Francuske i Belgije, stranci u Hrvatskoj zaista rade. I to puno više nego domaći stanovnici. Kada bi se stopa aktivnosti povećala na razine najboljih država EU, onda strani radnici ne bi bili ni potrebni - jer bi radilo dodatnih tristotinjak tisuća domaćih ljudi.