PROSJEČNA dob umrlih od posljedica koje se povezuju s koronavirusom u Hrvatskoj iznosi 76,3 godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ovaj val epidemije, zaključno s 19. rujna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je 78,2 godine, što je otprilike u prosjeku preminulih od koronavirusa

Ukupno je u Hrvatskoj do današnjeg dana umrlo 280 osoba. No, podaci u tekstu odnose se na period do 21. rujna.

Prosjek godina umrlih od korone u ovom valu je 76,3, a očekivani životni vijek u Hrvatskoj 78,2 godine

Podatak o prosječnoj dobi umrlih od 76,3 nalazi se u posljednjem izvješću HZJZ-a od 21. rujna, a odnosi se na ovaj val epidemije u Hrvatskoj, koji se kolokvijalno može nazvati drugim valom, a obuhvaća period od 19. lipnja do 19. rujna.

Kako je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije u Hrvatskoj iznosi 76,3 godine

U drugom valu prosječna dob umrlih je nešto niža nego u prvom valu. Ministar zdravstva Vili Beroš je na početku svibnja, naime, objavio kako je prosječna dob umrlih 79,2 godine. No prosječna dob umrlih osoba čija se smrt povezuje s koronavirusom i dalje ne odudara bitno od očekivanog trajanja života u Hrvatskoj koje, kako smo rekli, iznosi 78,2 godine. 

Dobna struktura umrlih u Hrvatskoj

Posljednji dostupni službenih podaci, koji obuhvaćaju čitav period od početka epidemije, pokazuju kako se najviše preminulih, koji se nalaze u statistici smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, nalazilo u dobnoj skupini od 80 do 89 godina. Takvih je smrtnih slučajeva od početka epidemije bilo 81. U skupini od 70 do 79 godina 71 je preminula osoba, u dobnoj skupini od 90 do 99 godina 34 su preminule osobe, a u dobnoj skupini od 60 do 69 godina 31 je preminuli. U dobnoj skupini od 50 do 59 godina 21 je smrtni slučaj, a pet smrti bilježi se u dobnoj skupini od 40 do 49 godina. Među mlađima od 40 godina u Hrvatskoj nema preminulih, dok je u skupini iznad 100 godina jedna preminula osoba. 

Što se aktualnog vala epidemije tiče, od 29. 6. do 21. 9. najviše je preminulih u dobnoj skupini od 70 do 79 godina, njih 32. U dobnoj skupini od 80 do 89 godina 21 je osoba preminula, od 60 do 69 njih 17, a od 50 do 59 godina njih deset. U skupini od 90 do 99 godina imamo četiri preminula, a iznad 100 godina te u skupini od 40 do 49 godina imamo po jednog preminulog.

Nema točnih podataka za cijeli svijet

Ne postoje točni podaci o prosječnoj dobi umrlih na razini cijelog svijeta. Epidemija i dalje traje, brojke se mijenjanju na dnevnoj razini, a podaci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani su pa nema procjena o smrtnosti, osim da se rizik od smrti bitno povećava nakon 65. godine.  

>> U zadnja tri mjeseca razina smrtnosti u Europi je unutar prosjeka zadnjih pet godina

Primjerice, EuroMOMO (European Mortality Monitoring Project - Europski monitoring smrtnosti), koji prati stope viška smrtnosti u 24 europske zemlje s ciljem otkrivanja i mjerenja smrtnih slučajeva povezanih sa sezonskom gripom, pandemijama i drugim prijetnjama javnom zdravlju, odbija objaviti takve podatke i traži od svojih korisnika da se obrate posebno svakoj zemlji ako ih zanima prosječna dob umrlih od koronavirusa.

Talijani umrli od korone u prosjeku izgubili između 10 i 11 godina života

Vratimo li se još jednom na podatke Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života je 78,2 godine, što je otprilike u prosjeku preminulih od koronavirusa od početka epidemije do danas. U Hrvatskoj je u 2019. godini umrlo 43.108 osoba u dobi od 65 i više godina, što čini 83,2 posto ukupno umrlih. No, znanstvenici odbijaju tvrdnje kako bi starije žrtve covida-19 ionako uskoro umrle od nekih drugih uzroka.

 >> Studija otkriva koliko bi još živjeli stariji ljudi da nisu umrli od koronavirusa

Konkretno, u studiji naziva "COVID-19 – exploring the implications of long-term condition type and extent of multimorbidity on years of life lost: a modelling study" znanstvenici su analizirali zdravstvene podatke 6801 preminulog Talijana grupirane prema dobi i spolu. Dobili su rezultate koji ukazuju na to da su Talijani preminuli od koronavirusa u prosjeku izgubili 11,1 godinu života, a Talijanke 10,2 godine.

Glavni splitski infektolog: Situacija je u skladu s očekivanim, u drugom valu će prosječna dob umrlih biti nešto niža

"Situacija je sasvim jasna i u skladu s očekivanim. Stopa smrtnosti se povećava s višom starosnom dobi. Isto tako može se reći kako je prosječna dob umrlih usporediva s onom za vrijeme prvog vala", rekao je za Index predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a Ivo Ivić, komentirajući podatke na razini Hrvatske.

Prosječna dob umrlih na razini Hrvatske sada je 3,1 godinu niža od one koja je bila od početka epidemije u Hrvatskoj do početka svibnja, no isto tako treba napomenuti da u ovom valu postotak umrlih odnosu na broj potvrđenih slučajeva zaraze manji nego u prvom valu, a ukupno od početka epidemije postotak umrlih u odnosu na broj potvrđenih zaraza u Hrvatskoj iznosi 1,68%.

Za splitsko područje Ivić također predviđa nešto nižu prosječnu dob umrlih od koronavirusa u drugom valu.

Postotak će se mijenjati kako virus bude zahvaćao sve veću populaciju

"Sjetite se da smo u Splitu imali proboj u Dom, gdje su smrtno stradale osobe visoke životne dobi. No, kako virus zahvaća opću populaciju, jasno je kako će se i postotak mijenjati", rekao je Ivić za Index. Naime, u splitski Dom za starije i nemoćne osobe ušao je koronavirus, a od posljedica covida-19 preminulo je čak 18 korisnika Doma. Nitko za to do danas nije odgovarao. 

Podsjetimo kako je Svjetska zdravstvena organizacija kod više od 80 posto preminulih u Europi od koronavirusa utvrdila da su imali barem jedno kronično oboljenje, recimo dijabetes, visoki tlak ili su bolovali od kardiovaskularnih bolesti. No, danas se s visokim tlakom, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, uz adekvatno liječenje, može još dugo živjeti.

O tome su još u svibnju govorili njemački patolozi za Deutsche Welle.

Patolozi: Pacijenti koji imaju druge bolesti bi bez covida-19 vjerojatno živjeli dulje

"Smatram da je ovo kriva rasprava u krivo vrijeme. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od korone svi preminuli su već od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada bili životno ugroženi", rekao je šef Odjela patologije na berlinskom Charitéu David Horst. Prema njegovim riječima, ne bi se trebao stvoriti dojam da korona nije opasna i da bez nje ljudi ne bi umirali.

Slično je govorio i Alexandar Tzankov, šef Odjela za obdukciju u Sveučilišnoj bolnici u Baselu.

"Svi ovi pacijenti vjerojatno bi živjeli dulje bez covida-19, možda sat, možda dan, tjedan ili godinu", rekao je Tzankov.