Foto: Shutterstock

MEĐUNARODNI je dan borbe protiv nasilja nad ženama, no Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvenciju koju je potpisala prije više od dvije godine, a koja treba zaštititi žene od nasilja.

Riječ je o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbe protiv nasilja nad ženama, koju je Hrvatska kao 27. članica potpisala 22. siječnja 2013. godine, no do danas je nije ratificirala.

U Hrvatskoj je svaka treća žena preživjela neki oblik nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, a u zadnjem desetljeću  smrtno je stradalo više od 300 žena. Ubojice su bili bračni partneri, supružnici, sinovi ili članovi obitelji. Podaci su to s Konvencije o zaštiti žena protiv nasilja održanoj lani u Saboru.

Cilj Istanbulske konvencije je izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, promicati međunarodnu suradnju radi suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te pružiti potporu i pomoć organizacijama i nadležnim tijelima za provedbu zakona.

U Hrvatskoj žrtve nasilja pretežno žene

"Bez obzira na dobar zakonodavni okvir, podaci koje pratimo godinama pokazuju da obiteljsko nasilje u Hrvatskoj postaje sve brutalnije, te da su, u skladu sa svjetskim žalosnim trendovima, i u Hrvatskoj žrtve nasilja u obitelji dominantno žene.

Iz godine u godinu broj prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji propisanih  Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji neznatno  opada (u 2014.g. 10 posto), ali povećava se broj kaznenih djela počinjenih prema bliskim osobama", istaknula je za Index Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Naglasila je da su prekršajnim (64 posto) i kaznenim (72 posto) djelima  dominantno oštećene samo žene. Počinitelji su muški članovi obitelji –bivši/sadašnji bračni/izvanbračni partner,ili neki drugi srodnik.

S obzirom da tzv. Istanbulska konvencija utvrđuje da je nasilje nad ženama rodno uvjetovano, te da se radi o obliku spolne diskriminacije, kao i činjenice  da je  Konvencija sačinjena sukladno najboljim praksama zemalja članica Europske unije, Pravobraniteljica se dosljedno i kontinuirano zalaže za to da Hrvatska ratificira isti dokument.

"Ujedno Konvencija, što je vrlo bitno, definira obiteljsko nasilje nad ženama kao diskriminaciju temeljem spola. To je prvi takav dokument donesen na nivou EU.

U Hrvatskoj već gotovo 20 godina postoji pravni okvir, koji se svakodnevno izgrađuje primjenom zakona, temeljem kojeg se nasilje nad ženama prepoznaje, suzbija, kažnjava i prevenira.

Ministarstvo ne odgovara zašto još nije ratificirana Istanbulska konvencija

Prvotno se radilo o jednoj jedinoj odredbi tada važećeg Obiteljskog zakona, da bi sada ključni zakoni koji propisuju postupanje nadležnih tijela u slučajevima nasilja u obitelji  bili Zakon od zaštiti od nasilja u obitelji i Prekršajni zakon", istaknula je Višnja Ljubičić.

Naglasila je kako je prošlo niz godina otkako je sačinjen Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji regulira postupanja nadležnih tijela u trenutku kad se suoče s nasilničkim ponašanjem u obitelji - s osumnjičenim i žrtvom.

Tako odnedavno, nasilničko ponašanje u obitelji, ovisno o manifestaciji (ubojstvo, teška tjelesna povreda, prijetnja i dr.) predstavlja kazneno djelo za koja je predviđena teža kazna, ukoliko su počinjena prema bliskoj osobi, odnosno članu/ici obitelji.

Na upit Ministarstvu socijalne politike i mladih zašto Hrvatska još nije ratificirala ovako važnu Konvenciju odgovor do trenutka pisanja članka nismo primili.