Hrvatska ne sudjeluje u važnom informatičkom projektu EU-a, tri ministarstva nam nisu znala objasniti zašto
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: 123rf/ECSEL
ELEKTRONIČKE komponentne i sistemi za europsko vodstvo, odnosno Electronic components and systems for European leadership (ECSEL), jedan je od onih kompliciranih naziva koje mogu osmisliti samo europski birokrati, ali iza kojeg se krije nešto važno i pozitivno. ECSEL je projekt javno-privatnog partnerstva koje je EU pokrenula kako bi pomogla financiranje istraživanja u nove tehnologije poput automatiziranih sistema, mikroelektronike i integraciju pametnih sistema. U prijevodu, stvari koje su ključne za digitalni razvoj Europske unije u 21. stoljeću. Desetogodišnji budžet ECSEL-a sastoji se od tri komponente: EU daje 1,2 milijarde eura, privatne kompanije 1,7 eura, dok zemlje članice trebaju odvojiti oko 1 milijardu eura.
U ECSEL-u sudjeluju sve članice Europske unije s dva izuzetka - Cipar i Hrvatska. No, zato ovaj projekt podržavaju Turska i Izrael, koji inače ima vrlo živahnu scenu start-upova i snažan informatički sektor. Nedavno je u razgovoru za EUobserver izvršni direktor ECSEL-a Bert De Colvenaer spomenuo da mi nije jasno zašto Hrvatska ne sudjeluje u ovom javno-privatnom partnerstvu te je poručio da se pridruže ako žele, ali da to i nije obavezno.
Tri ministarstva nisu sigurna tko je u Hrvatskoj nadležan za ECSEL
Zanimalo nas je, naravno, zašto je Hrvatska jedna od rijetkih članica Europske unije koja nije dio ECSEL-a s obzirom na važnost ovog projekta, pa smo se s tim pitanjem prvo obratili Ministarstvu EU fondova, koje vodi Gabrijela Žalac, gdje su nam rekli da to nije u njihovoj nadležnosti. Uputili su nas da se obratimo Ministarstvu financija i Ministarstvu obrazovanja. Ministarstvo na čijem je čelu Zdravko Marić nije odgovorilo na Indexove upite u vezi ove teme, dok su nam iz Ministarstva koje vodi Blaženka Divjak rekli da će “provjeriti što mogu po tom pitanju napraviti”.
Dok hrvatska ministarstva ili uopće nisu čula za ECSEL ili tvrde da nije u njihovoj nadležnosti, u ECSEL-u smo lako došli do izvršnog direktora Berta De Colvenaera, koji nam je rado odgovorio na nekoliko pitanja koja se tiču koristi koje bi Hrvatska mogla imati ako se pridruži ovom projektu.
Prvo smo pitali je li proces “učlanjivanja” u ECSEL kompliciran, možda je to razlog zbog kojega se Hrvatska još nije pridružila? De Colvenaer nam je objasnio da je riječ o vrlo jednostavnoj proceduri - Hrvatska Upravnom odboru ECSEL-a treba poslati dopis u kojem prihvaća statut i pravila ovog javno-privatno partnerstva, te od tog trenutka de facto sudjeluje u njemu.
Pristupanje jednostavno, benefiti za IT sektor veliki
Treba li Hrvatska ispuniti nekakve posebne uvjete za to, pitali smo direktora De Colvenaera, na što je on odgovorio da ne treba.
U redu, kvaka je onda sigurno u tome što sudjelovanje zahtijeva veliki novac? “Sudjelovanje u ECSEL-u ne proizvodi velike dodatne troškove za članice Europske unije. Participacija u financijskom smislu ograničena je na financijske obaveze prema prijavljenim projektima na naše natječaje, što je pak utemeljeno na dobrovoljnoj bazi, a taj novac ide direktno vašim nacionalnim projektima. Administrativne troškove ECSEL-a ne snose države koje sudjeluju u tom javno-privatnom partnerstvu”, objasnio nam je De Colvenaer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Koje koristi bi Hrvatska mogla imati od sudjelovanja u ECSEL-u, pitali smo njihovog izvršnog direktora, a on navodi kako bi onda razne institucije i tvrtke imale pristup dvostrukom izvoru financiranja za svoje projekte koji pripadaju u područje djelovanja ECSEL-a. “To bi primjerice mogle biti i velike i male tvrtke, i sveučilišta, čiji bi projekti onda bili financirani i kroz nacionalna sredstva, ali i kroz sredstva EU-a kroz ECSEL”, objašnjava De Colvenaer te dodaje kako bi ECSEL naročito bio od koristi hrvatskom IT sektoru, kojem bi se otvorila nova linija financiranja, ali i sudjelovanje u europskim konzorcijima koji se bave najnovijim istraživanjima i inovacijama u ovom sektoru.
Hrvatska među najgorima u EU-u po Bloombergovom indeksu inovacija
Da je to itekako važno za Hrvatsku, pokazuje i nedavno objavljeni indeks inovacija za 2018. koji je objavio Bloomberg. Na prvom mjestu je Južna Koreja, na drugom Švedska, treći Singapur, a četvrta Njemačka, dok je Hrvatska pala za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu i sada je 42. na Bloombergovoj listi, koja se temelji na ocjenama u sedam kategorija, a to su istraživanje i razvoj, proizvodnja, produktivnost, broj kompanija koje se bave visokom tehnologijom, razina visokog obrazovanja, broj istraživača i inženjera te patenti. Hrvatska je sa svojim 42. mjestom predzadnja od svih članica Europske unije, gori je jedino Cipar, koji također ne sudjeluje u ECSEL-u.
Kako sudjelovanje u ECSEL-u izgleda u praksi, možemo pak vidjeti na austrijskom primjeru, odnosno na njihovoj službenoj internetskoj stranici. Kao svoju misiju i viziju navode povećanje međunarodne kompetitivnosti i vidljivosti austrijskih kompanija, promovirati Austriju kao poželjnu poslovnu lokaciju itd. Članovi ECSEL-a iz Austrije su raznoliki, tu su primjerice tehnička sveučilišta iz Beča, Linza i Graza, kompanije poput Intel Austria i austrijska podružnica Siemensa, Austrijski institut tehnologije (AIT) itd.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati