SITUACIJA s nestašicom vode nije alarmantna, ali zahtijeva racionalno trošenje vode posvuda, mjere su proglašene u Istarskoj županiji, a poteškoće mogu imati i male sredine u unutrašnjosti Hrvatske koje se opskrbljuju vodom iz manjih izvora, doznaje se u Hrvatskim vodama.

"Moguće poteškoće u opskrbi vodom, ukoliko ova suša potraje, a nadamo se da će ipak relativno brzo pasti kiša, mogu imati male sredine u unutrašnjosti Hrvatske koje se opskrbljuju vodom iz manjih lokalnih izvora, s manjim utjecajnim slivnim površinama", izjavio je za Hinu voditelj Sektora razvitka u Hrvatskim vodama Danko Biondić. 

U krškom području zbog suše je manji akumulativni kapacitet u podzemnim kavernama i pukotinama, a u peripanonskom ili panonskom području u tlu i u aluvijalnim naslagama. 

Ne očekuju probleme u Zagrebu, Rijeci, Zadru...

Što se tiče velikih gradova, primjerice Zagreba, Biondić kaže kako nema nikakvih opasnosti od nestašice vode jer se Zagreb opskrbljuje podzemnom vodom iz zagrebačkog vodonosnika koji se prihranjuje vodom iz rijeke Save. 

Također, nikakvi problemi se ne očekuju ni u velikim gradovima na Jadranu, kao što su Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, jer se oni opskrbljuju vodom iz velikih vodoopskrbnih izvora.  

Trenutačno su proglašene mjere štednje vode u Istarskoj županiji, no Biondić kaže kako neće biti problema u nesmetanom odvijanju turističke sezone jer proglašene mjere nisu oštre.

"Istra je najranjivije područje kada je riječ o nestašici vode"

Istra je, objašnjava, jedno od najranjivijih područja u Hrvatskoj kad je riječ o nestašici vode jer su prirodni slivovi istarskih izvorišta za vodoopskrbu relativno mali i nemaju dovoljan akumulativni kapacitet kojim bi se viškovi vode iz visokovodnih razdoblja u ranijim mjesecima akumulirali u podzemlju i sada postupno istjecali.   

U Istri nema izvorišta s velikim utjecajnim slivnim površinama, ali istarski vodoopskrbni sustav zato ima ključni objekt - akumulaciju Butonigu iz koje se opskrbljuje vodom cijela zapadna obala Istre južno od Limskoga kanala, dakle područje Rovinja, Pule, a po potrebi može i sjeverno, kaže Biondić.  

Mjere koje se u Istri provode smanjile su potrošnju vode za 13 do 14 posto, u akumulaciji Butoniga trenutno su akumulirana dva milijuna metara kubičnih vode te se ne očekuje alarmantna situacija.

Suša je, kaže Biondić, prirodna pojava koja bude intenzivnija svakih 10-15 godina, a posljednja intenzivna suša u Hrvatskoj bila je 2012. godine. Zbog suše se smanjuje izdašnost izvora baš u turističkim mjesecima, kada je povećana potrošnja vode, pa Hrvatske vode i javni isporučitelji vodnih usluga širom države poduzimaju brojne mjere za što efikasnije upravljanje vodama, ističe Biondić.

"Dakle, situacija nije alarmantna, a racionalna potrošnja vode je nužna, ne samo sada, nego uvijek. Vodama treba upravljati racionalno, a javni isporučitelji vodnih usluga trebaju sanirati gubitke u vodoopskrbnim mrežama, trebaju se postupno graditi i dograđivati sustavi za akumuliranje vode, dakle akumulacijska jezera, i trebaju se sustavno provoditi vodoistražni radovi kojima se istražuju mogućnosti novih izvora za javnu vodoopskrbu", kazao je Biondić.