Foto: Facebook

NOVINAR portala Balkan Insight Sven Milekić u nedavnom članku prenosi stavove svećenika Tvrtka Baruna o hrvatskom odnosu prema izbjeglicama. Dijelove njegovog članka prenosimo u nastavku.

"Tvrtko Barun, predsjednik Družbe Isusove u Zagrebu, prošli je mjesec dobio prestižnu nagradu Europskog parlamenta "Europski građanin" za svoj doprinos pomaganju izbjeglicama.

Barun kaže da je Hrvatska tijekom 1990-ih brinula o više od 500.000 hrvatskih i bosanskih izbjeglica tijekom rata te da bi trebala bolje razumjeti nevolje nedavnih došljaka. Umjesto toga, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezina stranka desnog centra založili su se za stroži stav prema izbjeglicama, a čak se spominjala i mogućnost slanja vojske na granicu sa Srbijom.

No, Barun dodaje da su brojni dužnosnici i civili uvelike pomagali izbjeglicama, čak i kada nisu imali sredstava, kao u istočnoj Slavoniji 2015. i 2016. godine. Ipak, najviše kritizira mađarskog premijera Viktora Orbana i Višegradsku skupinu (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), koji žele primati samo kršćanske izbjeglice. Barun kaže da Orbanovo zatvaranje granica nema veze s kršćanstvom, štoviše, suprotno mu je".

Strah i predrasude

"Diljem regije velik broj ljudi nema povjerenja u izbjeglice s Istoka, za razliku od onih balkanskih, jer imaju različitu i drugačiju kulturu te ne govore jezik regije, iako i na Balkanu ima muslimana.

Neki nažalost povezuju izbjeglice i s radikalnim islamističkim terorizmom, što samo doprinosi strahu. Ljudi nisu informirani o političkim zbivanjima na Bliskom istoku i nemaju jasnu predodžbu o izbjeglicama i razlozima bijega izbjeglica.

Iako razumije da je priljev ljudi prevelik, Barun smatra da vojska i ograde nisu rješenje, nego smatra da Europa treba sastaviti politiku razmještanja izbjeglica, kako bi se stvorio pravedniji sustav".

Prijave zlostavljanja

"Barun je mlad i koristi se društvenim mrežama kako bi podigao svijest o nevoljama izbjeglica. I jezuiti su u siječnju zauzeli službeniji stav te su institucije izvijestili o mogućim ilegalnim tjeranjima tražitelja azila o Srbiji, što je, ako je istina, kršenje međunarodnog zakona.

Iako istraga Ministarstva unutarnjih poslova nije ništa otkrila, i dalje se primaju dojave o zlostavljanju. Kao dio dogovora s Europskom unijom, zemlje poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske trebale su primiti određen broj izbjeglica od Grčke i Italije, ali primile su tek nekolicinu, s tim da Mađarska uopće ne sudjeluje u tome.

Barun misli da Hrvatska neće krenuti putem Višegradske skupine zbog stavova društva, religije i pojedinaca. Kaže da je za integraciju izbjeglica najvažnije stanovanje, jezik i posao. Objasnio je da jezuiti pomažu državi pronaći vlasnike stanova koji žele iznajmiti stan izbjeglicama jer im država dvije godine plaća stanarinu i komunalije nakon što dobiju azil.

U vezi s jezikom, tek je nedavno postalo obavezno da vlada izbjeglicama omogući osnovno upoznavanje s hrvatskim jezikom i kulturom. Najveći je izazov naći im posao, ali Barun ne podliježe pesimizmu i nada se da će izbjeglice zavoljeti Hrvatsku kao novi dom", piše Milekić.