UTJECAJNI think tank European Council on Foreign Relations (ECFR) izradio je gigantski izvještaj na više od tisuću stranica u kojem detaljno analizira suradnički odnosno koalicijski potencijal svih 28 država Europske unije u odnosu na sve članice.

U izradi izvještaja pod naslovom ''EU Coalition Explorer'' sudjelovalo je 877 eksperata iz vlada, parlamenata, sveučilišta i medija koji se bave europskom politikom i dobro su upućeni u unutarnje funkcioniranje Europske unije. S njima su iz ECFR-a razgovarali od kraja travnja do sredine lipnja ove godine te su sve podatke detaljno obradili i proizveli interaktivan izvještaj od 1113 stranica koje zapravo nude kartografiju utjecaja unutar EU-a. 

Kroz četiri ključne kategorije - a to su preferencije, utjecaj, partneri i politike - analizira se kakav je koalicijski potencijal svake članice EU-a odnosno na koje države svaka članica može računati kao svoje manje ili više vjerne saveznike u Europskoj uniji.

Jedino je Cipar lošije plasiran

Znakovito za Hrvatsku je da se sa Slovenijom nalazi među najslabije ocijenjenim članicama EU-a kada je riječ o utjecaju i mogućnosti pronalaženja saveznika i sklapanja koalicija u Uniji. To znači i da Hrvatska ni nakon pet godina članstva u Europskoj uniji nije uspjela ostvariti strateški važne odnose s većinom ostalih članica te da je percipirana kao marginalan solo igrač za kojega nikoga nije briga.

Hrvatska je predzadnja po koalicijskom potencijalu unutar EU-a, dok je na zadnjem mjestu Cipar. Slovenija je pak na 26. mjestu, dakle ne u posebno boljoj poziciji od Hrvatske.

Slovenci u panici zbog rezultata istraživanja ECFR-a, u Hrvatskoj se tema ignorira

U Sloveniji je takav rezultat izazvao veliku raspravu u javnosti te kritike da je vanjskopolitička strategija države promašena, dok se u Hrvatskoj izvještaj ECFR-a zasad ignorira. 

Slovenija u europskim integracijama očito ima marginalnu ulogu pa je velike države za partnericu odabiru samo u izuzetnim slučajevima kad se uklapa u njihove projekte, a na listi prvih potencijalnih partnerica je samo kod Austrije i Hrvatske, objavilo je danas u komentaru ljubljansko Delo. Ipak, vodeći slovenski list se tješi da mali koalicijski potencijal manjih članica EU-a i nije toliko loša stvar jer im omogućuje "fleksibilnost" kad je riječ o vanjskoj i drugim politikama.

Hrvatska ne pripada ni jednoj koalicijskoj skupini unutar EU-a

Članice EU-a su podijeljene u nekoliko skupina, no Hrvatska je među malobrojnim državama koje ne pripadaju niti jednoj, dok neke druge članice zauzimaju pozicije u više skupina. Primjerice, Velika šestorka su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska i odlazeća Velika Britanija, dakle članice s najviše utjecaja u EU, ali Poljska je ujedno i dio Višegradske skupine, dok Francuska i Italija pripadaju i skupini osnivačica, kao i u Južnu sedmorku, u kojoj su još i već spomenuta Španjolska te Portugal, Malta, Grčka i Cipar. 

Pripadanje različitim koalicijama unutar EU-a omogućava članicama veći utjecaj i moć. Za Hrvatsku je depresivno da i mala Malta, kao i slabe istočne članice poput Bugarske i Rumunjske, ima veći koalicijski potencijal od nas.

Uz Hrvatsku su prema izvještaju ECFR-a izvan postojećih koalicijskih skupina i Slovenija te baltičke republike kao i spomenute Bugarska i Rumunjska, koje su ipak poželjniji partneri za veći broj ostalih članica EU-a od Hrvatske.

Poraz hrvatske vanjske politike koju vode bivši diplomati

U svakom slučaju, iscrpan izvještaj ECFR-a još treba detaljno analizirati, no iz njegovih ključnih zaključaka je jasno da je Hrvatska zasad posve podbacila kao članica EU-a i to najviše zato što nikome nije zanimljiva za bližu suradnju.

Baš obratno, nakon podijeljenog Cipra Hrvatska je članica EU-a s najmanje koalicijskog potencijala. Nema sumnje da je ovo katastrofalan rezultat za zemlju koju vode sve redom bivši diplomati tj. pljuska za premijera Andreja Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.