PREMA podacima sustava eVisitor, u dosadašnjem dijelu godine ostvareno je 15.2 milijuna dolazaka i 81.6 milijuna noćenja. To u odnosu na isti lanjski period predstavlja porast u dolascima za 7% i noćenjima za 2%. U odnosu na referentnu 2019. godinu, Hrvatska turistička zajednica kaže da je došlo do izjednačenja rezultata.

Gotovo sve županije bilježe porast broja dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu. Ovogodišnja predsezona je prema ocjeni HTZ-a imala povijesno najbolje rezultate, a isto očekuju i za posezonu. Popunjenošću kapaciteta ovog ljeta zadovoljni su hotelski lanci, ali i iznajmljivači u privatnom smještaju. 

Rast broja dolazaka Nijemaca u odnosu na rekordnu 2019.

U Hrvatskoj je ove godine zabilježen za dva posto manji dolazak njemačkih gostiju, koji su prošle godine ostvarili rekordna 3.4 milijuna dolazaka. HTZ smatra da se lanjski iznadprosječan rast dogodio zbog pandemije. Hrvatska je, kažu, postala idealna automobilska destinacija zbog blizine, a mnoge zemlje su bile zatvorene za turiste. 

"Na taj su rezultat utjecali razni vanjski faktori koji su njemačke putnike potaknuli na putovanja u bliže destinacije, koje su im lako dostupne cestovnim pravcima, a Hrvatska je tu priliku odlično iskoristila. Ove godine su trendovi na globalnom turističkom tržištu nešto drugačiji, oporavio se zračni promet, nema restrikcija u putovanjima i Nijemci mogu putovati u sve destinacije kao i prije pandemije", objašnjavaju.

Kada se ovogodišnji dolazak njemačkih gostiju usporedi s rekordnom 2019. godinom, iz HTZ-a kažu da bilježe porast od 12%, stoga ih trenutni manjak u odnosu na prošlu godinu ne zabrinjava: 

"Dakle, prema fizičkim pokazateljima ovo će u Hrvatskoj biti druga najbolja sezona ikad iz Njemačke, s odličnom predsezonom i vrlo dobrim najavama za posezonu, čime će Njemačka i ove godine imati značajan udio i doprinos u ostvarenju ukupnih rezultata hrvatskog turizma."

Nijemci su ove sezone odlučili u manjoj brojci posjetiti Istru, Kvarner i Dubrovnik. Iz turističkih zajednica smatraju da je upravo u tom slučaju trebala biti relevantna 2019. godina. Na Kvarneru u usporedbi s prvih 20 dana kolovoza rekordne 2019. godine trenutno bilježe 3% više gostiju iz Njemačke. 

Kada su u pitanju noćenja, za Istru su gosti iz Njemačke najvažnije emitivno tržište. Prošlogodišnja pandemijska godina Istri je donijela 11.1 milijun noćenja. Nijemci su 2019. godine do 20. kolovoza ostvarili 6.05 milijuna noćenja, a ove godine 7.25 milijuna, što je u odnosu na prošlu godinu više za 1.2 milijuna noćenja.

"Uspoređujući, po pitanju ekonomskih, poslovnih i turističkih režima, ovu godinu s prošlom, vidimo da su to kompletno dvije različite turističke godine s važnom razlikom da je ova godina prva nakon pandemijskih kojom smo se vratili u 'normalne' uvjete, a ti normalni uvjeti znače da se vratila i naša konkurencija, da se stabilizirao odnos ponude i potražnje na Mediteranu unatoč svim izazovima energetske, inflatorne i ekonomske krize", smatra direktor TZ-a Iž Denis Ivošević. 

Porastao broj dolazaka gostiju iz dalekih destinacija 

Iako Dubrovačko-neretvanska županija bilježi blag pad posjećenosti Nijemaca, ove godine Dubrovnik je hit destinacija za goste iz dalekih zemalja. 

"Gosti iz Australije, Novog Zelanda i SAD-a su apsolutni hit ove godine. Do 20. kolovoza Australci su ostvarili 114.000 noćenja, u usporedbi s istim periodom za 2022. godinu imali su 40.700 noćenja, što čini porast od 180%. Gosti s Novog Zelanda ostvarili su 19.700 noćenja, 2022. godine 6640, što je 196% više. Gosti iz SAD-a su imali 392.000 noćenja do 20. kolovoza ove godine, a 2022. godine 302.500, što je 30% više", rekao je direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota. 

Kada se govori o turističkim brojkama, u županijskoj turističkoj zajednici smatraju da ova sezona ide prema planiranim vrijednostima i da će završiti s 95% prometa 2019. godine. 

"Usporedbom broja dolazaka i noćenja do 20. kolovoza ove godine s istim periodom za 2022. godinu bilježi se porast dolazaka od 19% i 7% noćenja. U usporedbi s istim periodom za 2019. godinu, ostvareno je 90% dolazaka i 93% noćenja", kazao je direktor Srgota. 

Pozitivan rast poslovanja bilježe hoteli i privatni iznajmljivači

U javnosti su kritizirani i rezultati u dosadašnjem dijelu kolovoza, no iz HTZ-a kažu da su oni vrlo slični i da nema govora o negativnom utjecaju kolovoza na ukupne rezultate hrvatskog turizma. 

Osim turističkih zajednica, rekorde ruše i hotelske grupacije, koje na obali bilježe i do 8% veću popunjenost kapaciteta u usporedbi s prošlom godinom. Hotelska grupacija Maistra svoje usluge nudi na području Rovinja, Zagreba i Dubrovnika, a do sada je ostvarila prodaju od 783 tisuće jedinica.

"Istarski dio ostvario je četiri posto veću prodaju i 13% više u usporedbi s 2019. godinom. Zagrebački hoteli rasli su 19%, a dubrovački 28% u usporedbi s prošlom godinom. Hoteli u Zagrebu ostvarili su 78% prodaje iz 2019. godine, a dubrovački dio je na 85% prodanih jedinica iz 2019. godine", priopćili su iz hotelske grupacije i dodali kako bilježe i znatno veće prihode od prodaje:

"Turistički segment ostvario je prihode od prodaje robe i usluga u iznosu od 105 milijuna eura, što je za 25% više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, odnosno 31% više od realizacije iz 2019. godine. Većina naših gostiju u Istri dolazi s DACH, talijanskog, engleskog, hrvatskog i regionalnog tržišta i nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodne godine."

Iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja zadovoljni su popunjenošću kapaciteta kada je u pitanju sezona, no kažu da su zabilježili nešto lošije brojke u predsezoni u odnosu na prošlu godinu.

"Špica sezone kasni i zbog toga smo imali rupe u predsezoni. Što se tiče 2019. godine, tu smo negdje oko 2%. Moramo uzeti u obzir da je prošle godine u Hrvatskoj otvoreno 300 novih ležajeva. Kada uzmemo u obzir da je to velik kapacitet, onda smo zadovoljni", rekao je predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja Mirko Bulić. 

HTZ: Ovo je najbolja predsezona u povijesti hrvatskog turizma

Splitska iznajmljivačica Ana Miljak zadovoljna je popunjenošću kapaciteta u četiri apartmana na Čiovu i Splitu. Predsezona je za nju bila puno bolja u odnosu na prošlu godinu. Srce sezone je neznatno lošije, dok će prema najavama posezona biti kao i lani. 

"Financijski smo zadovoljni cijelom sezonom. Minimalne su razlike u dijelovima godine. Predsezona je krenula više nego izvrsno, zbog toga bilježimo veći broj noćenja za 5% u odnosu na prošlu godinu. Smještajnu cijenu smo podignuli za 5% zbog poskupljenja troškova, no ipak nemamo problem s rezervacijama", kaže.

Ovogodišnja predsezona jedna je od najboljih u povijesti hrvatskog turizma prema brojkama iz Hrvatske turističke zajednice. Tijekom prvih šest mjeseci u zemlji je ostvareno 6.7 milijuna dolazaka i 27.3 milijuna noćenja. 

"U odnosu na isto razdoblje lani, brojke predstavljaju rast od 16% u dolascima i 10% u noćenjima, dok navedeno u odnosu na isto razdoblje 2019. predstavlja rast od 3% u noćenjima. Kada govorimo o turističkom prometu cijele godine, vjerujemo da će rezultati turističke 2023. godine u Hrvatskoj biti za nekoliko postotaka bolji od rezultata ostvarenog u 2022. godini.

Tada je zabilježeno 18.9 milijuna dolazaka i 104.8 milijuna noćenja. U pogledu ekonomskog učinka turizma očekuju se rekordni rezultati, odnosno rast prihoda za najmanje 1.3 milijarde eura u odnosu na prihod ostvaren u 2022. godini", rekli su iz HTZ-a. 

Cjelogodišnji turizam

Turistička zajednica Kvarnera zabilježila je 7% jaču predsezonu u odnosu na prošlu godinu. Također, kažu da su u predsezoni zabilježili 12% više noćenja njemačkih gostiju u odnosu na 2019. godinu. Smatraju da bi se uspjeh turističke sezone trebao mjeriti u dobiti od turizma, a ne isključivo prema rastu ili padu broja noćenja. 

"Što tiče Kvarnera, iako u odnosu na kolovoz prošle godine bilježimo nešto manje gostiju, ukupno gledano od početka godine Kvarner je na istom broju noćenja kao i lani. Treba voditi računa kako je prošla godina bila prva prava turistička godina nakon pandemije i za očekivati je bilo da će ove godine uslijediti oscilacije u kretanju turističkog prometa te povratak konkurencije.

S obzirom na to da je predsezona bila bolja i od prošle, ali i 2019. godine, te da je u najavi solidna posezona, za očekivati je kako će rezultati biti jednaki prošlogodišnjim ili čak i nešto bolji", smatra direktorica Irena Peršić Živadinov.

Produljenje turističke sezone glavni je cilj turističkih zajednica.

"U tom kontekstu ideja Istre kao cjelogodišnje održive i odgovorne turističke destinacije nije obarati rekorde u srpnju i kolovozu. To je zapravo kvalitetno proširivanje poslovanja s jasnim pokazateljima na period pred i posezone. Također moramo podignuti razinu kvalitete smještaja i usluge koja će omogućiti dodanu vrijednost", smatra direktor Ivošević. 

Profesor Vlahov: Što zapravo znače rekordne sezone?

O cjelogodišnjem održivom turizmu u Hrvatskoj razgovarali smo s docentom na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Antonijem Vlahovom. On smatra da je kod cjelogodišnjeg turizma određene destinacije bitno da svi sudionici provode strategiju. 

"Sezonalnost je nešto što je prisutno svugdje u svijetu i sve se destinacije više ili manje moraju nositi s ovim problemom. Proizvodi u turizmu su ono s čim se destinacije s problemom sezonalnosti bore. Ako se destinacija odluči za razvoj isključivo odmorišnog (kupališnog) turizma, onda je sasvim jasno da mora imati visoku razinu sezonalnosti. Gradovi s mogućnošću razvoja različitih specifičnih oblika turizma tu su svakako u prednosti i promišljenom politikom razvoja mogu značajno ublažiti sve one negativne trendove s kojima se destinacije u Hrvatskoj bore", smatra docent Vlahov i dodaje da svi trebaju početi pričati o turističkoj godini, a ne o sezoni od 6 mjeseci. 

"Što zapravo znače rekordne sezone? Gotovo svaka unazad 10-ak godina je bila rekordna. Zašto? Zato što se stalno uspoređujemo sami sa sobom, a ne prate se globalni turistički trendovi i ostvareni rezultati. Bez obzira na ovogodišnje napise o 'podbačaju sezone', smatram kako se ništa dramatično nije dogodilo onima koji su posvećeni poslu u turizmu i predano rade na kvaliteti svojih proizvoda i usluga. 

Kada i destinacije bez zadrške daju prednost kvaliteti, radu i trudu istinskih poduzetnika u turizmu, tradiciji i onima koji kreiraju doživljaje u destinaciji, imat ćemo i puno bolje ukupne rezultate, ne samo one fizičke (dakle, izbrojana noćenja i dolaske turista u neku destinaciju)", zaključuje.