Imamo još jednog Krstičevića u vladi. Intervjui novog šefa diplomacije su suludi
PRVI dojam često može prevariti, kako je dokazao novi inoministar Gordan Grlić Radman (HDZ). U danima kad je Plenković na jedvite jade rekonstruirao svoju vladu i iz HDZ-ovog šešira izvlačio zečeve koji će ni krivi ni dužni postati ministri, jedino se nasljednik Marije Pejčinović Burić činio kao netko tko ima kvalifikacije i iskustvo za svoju poziciju na čelu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Grlić Radman je dugogodišnji diplomat koji je na šefovsko mjesto na Zrinjevcu došao s pozicije hrvatskog veleposlanika u Berlinu, a očekivalo bi se da i poslovično razočaravajuća hrvatska diplomacija s te pozicije iznjedri nekoga kompetentnog. I dok su ostali novi ministri, većinom ljudi bez ikakvog značajnijeg profesionalnog ili političkog iskustva, po imenovanju panično bježali od novinara i kamera, Grlić Radman je na Markovu trgu samouvjereno stao pred sedmu silu i suvislo odgovorio na nekoliko pitanja. U tom trenutku se činilo da je Hrvatska dobila ministra vanjskih poslova koji je sposoban za taj posao, no od tada je prošlo mjesec dana te postaje sve jasnije kako smo na čelu MVEP-a dobili još jednog Krstičevića.
Nema sposobnost artikuliranja suvislih rečenica
Naime, nakon prvog obraćanja svaki sljedeći Grlić Radmanov istup pred novinarima sve je više dovodio u pitanje odluku premijera Andreja Plenkovića da baš tom čovjeku povjeri vođenje MVEP-a, i to u periodu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Sposobnost artikuliranja suvislih rečenica, organizacija misli u koherentan poredak riječi, vještina izražavanja i, kad treba, izvrdavanja - to su neke od ključnih zadaća svakog diplomata, a napose ministra vanjskih poslova. Samo jedna pogrešna rečenica može izazvati diplomatsku buru, kao što smo nedavno vidjeli tijekom posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Izraelu, tako da je kontrola nad vlastitom verbalizacijom misli temelj provođenja svake vanjske politike. Nakon samo nekoliko tjedana na mjestu ministra vanjskih poslova jasno je da Gordan Grlić Radman te sposobnosti i vještine nema.
Prve naznake njegove nedoraslosti mogle su se primijetiti tijekom brzopoteznog predstavljanja u saboru na Odboru za vanjsku politiku kada se naročito spetljao na novinarsko pitanje o odnosu RH i Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika. Pred Odborom je rekao da je njegova maksima “ne gunđati”, a ispucao je i svoje prve non sequiture, poput onoga da “higijeničara i komaraca mora biti” u kontekstu odgovora na hrvatsko predsjedanje Europskom unijom.
Prva konferencija za medije pretvorila se u jednosatnu struju nesvijesti
Pravi vatromet besmislica je, pak, uslijedio na prvoj službenoj konferenciji za medije koju je sazvao novi inoministar. Konferencija za medije inače podrazumijeva da novinari mogu postavljati pitanja, ali toga u verziji Grlić Radmana nije bilo. On je izašao pred novinare i održao jednosatno izlaganje u stilu struje svijesti te na kraju zatražio da mu novinari aplaudiraju.
"Danas je moj peti radni dan. Gotovo tri desetljeća sam u hrvatskoj diplomatskoj službi, od njenih samih početaka. Služba vanjskih poslova je naše pripadništvo jednoj časnoj službi koja predstavlja Hrvatsku u svijetu. Drago mi je da mi je predsjednik vlade ukazao povjerenje za dolazak na dužnost koja časna, ali i visoko odgovorna. Svojim znanjem i savješću bit ću počašćen predstavljati Hrvatsku kao ministar vanjskih i europskih poslova", rekao je na početku svojeg krstičevićevskog izlaganja Grlić Radman.
Istaknuo je kako želi biti otvoren prema medijima jer se samo sinergijom svih uključenih strana može napraviti puno. Svoju otvorenost je odmah i dokazao ne dopuštajući pitanja, a čini se da novi inoministar fundamentalno ne razumije posao medija. Oni ne servisiraju državnu vanjsku politiku, nego o njoj izvještavaju, analiziraju je i kritiziraju. U demokratskom društvu zapravo i ne može postojati “sinergija svih uključenih strana”, odnosno medija i diplomacije.
Mahnito gestikuliranje
Grlić Radman je na toj prvoj konferenciji za medije - za koju je usred svojeg izlaganja rekao da to nije, nego je “prilika za upoznavanje” - malo čitao, a malo govorio iz glave, s tim da je ovo potonje odmah proizvelo nekoliko bisera.
“Nama je Europa jako zahvalna. Dakle, mediji… Fotografi, znate, kamere… Obično šalju ono što šalju… Ali na međunarodnoj znači europskoj razini Hrvatska je jako podržana, u smislu, i poštovana, da odlično čuva, temeljem našeg iskustva iz Domovinskog rata, mi imamo kapacitete potrebne… Čuvamo ne samo nacionalnu granicu nego i vanjske granice Europske unije”, izjavio je u jednom trenutku Grlić Radman pritom mahnito gestikulirajući.
Ovaj reprezentativni citat dobro ilustrira u čemu je problem s novim inoministrom: on nije u stanju nijednu misao izreći jasno do kraja. U nekoliko rečenica on je ubacio pitanje zaštite vanjske granice Europske unije, rad medija, Domovinski rat, hrvatski položaj u EU, politiku Plenkovićeve vlade prema migrantima itd., i to tako da je iz toga nastao neprobavljiv verbalni bućkuriš.
Fiksacija na medije
Grlić Radman ima pomalo bizarnu fiksaciju na medije pa je u svojem izlaganju na Zrinjevcu prosuo i ove bisere: “Vi trebate informacije. Vjerujte mi, mi želimo s vama surađivati. Ono što je najvažnije u našem odnosu ovdje u Hrvatskoj jest da se poštujemo, da se uvažavamo i da budemo korektni. Ja sam, recimo, nešto rekao, onda se u novinama objavi nešto sasvim drugo što nisam rekao. S te strane to nije u redu jer ono što sam rekao, rekao sam. Ono što nisam rekao, nisam rekao. A obično se to reinterpretira. Napiše se: rekao je to i to. Ako ste čitali novine jučer i danas, uopće nisam rekao to što piše, a ispada da sam rekao.”
U svakom slučaju, u ovom tekstu su vjerno citirane ministrove izjave, ne treba se brinuti da je preneseno nešto što nije rekao jer je sve to doista tako i rekao.
Ništa bolje od ministrove prve službene konferencije za medije nije prošao ni njegov nastupni ministarski intervju za RTL. Evo kako je Grlić Radman odgovorio na pitanje hoće li građani Hrvatske imati neke opipljive i konkretne koristi od predsjedanja Hrvatske Europskom unijom.
Izbjegavanje odgovora na pitanja
“Moguće da to nije baš ono što vi imate na umu, idemo uzeti činjenicu da je moderna hrvatska država priznata 1991. godine, od strane bivše Europske zajednice, da su te zemlje priznale Hrvatsku. I danas imate, nakon toliko, 27 tih godina, da je Hrvatska za kormilom jedne takve velike regionalne organizacije, koja ima 550 milijuna ljudi, koja je prvo svjetsko gospodarstvo, koja je drugo tržište, i sada imate jedan tako lijepi, ponosi osjećaj da vi predsjedavate tom zajednicom”, krenuo je Grlić Radman izbjegavajući konkretno odgovoriti na pitanje i pritom praveći niz pogreški - od tvrdnje da je EU “regionalna organizacija” do toga da je od 1991. prošlo 27 godina. EU je kontinentalna organizacija, a od 1991. je prošlo 28 godina.
Voditelji RTL-a su ponovili pitanje jer Grlić Radman na njega nije odgovorio, a on je onda krenuo sa standardnom HDZ-ovskom domoljubnom patetikom: “A vidite, za ovo za što mi danas imamo, za to su zaslužni… to je priznanje i hrvatskim braniteljima, herojima koji su pali za domovinu. To je priznanje njima, da imamo to što danas imamo, da dijelimo iste vrijednosti, da ulazimo u sve te asocijacije, da smo ispunili nacionalne ciljeve u svim tim članstvima, da ćemo uskoro ući u šengenski prostor i što je nas premijer isto tako najavio i vrlo se dobro pripremamo, i ministar financija i guverner banke, u eurozonu. Tu je jedan jako vrlo dobar način na koji se pripremamo i tu su realna očekivanja.”
Podsjećamo, pitanje je bilo koje konkretne koristi će građani RH imati od predsjedanja Hrvatske Europskom unijom. Grlić Radman, dakle, nije imao pripremljen odgovor na to logično i očekivano pitanje, što je prvi minus, te je onda krenuo u nesuvislo zazivanje branitelja, što je drugi minus.
"Za mene je sve, znate, neko vrijeme, jer ja, znate, kako vrijeme prolazi, carpe diem."
Na pitanje kada ga je premijer Plenković nazvao i ponudio mu ministarsku poziciju, Grlić Radman također nije htio dati jasan odgovor, ali je zato ponudio sljedeće bisere mudrosti: “Premijer me nazvao u pravom trenutku. Za mene je sve, znate, neko vrijeme, jer ja, znate, kako vrijeme prolazi, carpe diem. Prema tome, nema vrijeme prije, poslije i tako dalje. Pravo vrijeme. To je bio pravi trenutak, a ja sam u nekoliko dana doživio transformaciju.”
U proteklih nekoliko tjedana verbalne blamaže inoministra su se nastavile. Naročito se muči kada ga novinari upitaju o odnosu s BiH i o gafovima predsjednice Grabar-Kitarović. Te teme su nedavno gotovo uzrokovale njegov pad na ulazu u vladu kada je pokušao pobjeći od novinara te se sapleo i jedva spasio od toga da ne udari nosom o pod.
Osjećajan tip
Grlić Radman također voli medijima pričati o svojim osjećajima pa je izjavio da se “osjeća se da bi Hrvatska mogla dobiti odgovarajući resor koji bi odgovarao našim interesima, a mi bili dominantni važnim resorom unutar Europske komisije”, ali nije htio precizirati koji je to resor. Par dana kasnije je inoministar novinare opet počastio porcijom svojih osjećaja izjavivši da “ima osjećaj i saznanja da smo ispunili sve kriterije za Schengen”. Doduše, Grlić Radman kaže da on to “ne može znati i garantirati”, ali ima - osjećaj!
Evo kako je Grlić Radman komentirao nedavni posjet nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Zagrebu: "Posjet je bio sjajan. Ona je kultiviranim emocijama pokazala oduševljenje. U konstruktivnom dobrom razgovoru hvalila je Hrvatsku kao uzor. Nije rekla konkretno kojim zemljama, ali je dala na razmišljanje.”
“Kultiviranim emocijama pokazala oduševljenje”, što to uopće znači?
U svakom slučaju, Grlić Radman je ministar vanjskih poslova oko mjesec dana, a već je uspio izgraditi zavidnu kolekciju verbalnih bisera kojom počinje ozbiljno konkurirati svojem ministarskom kolegi Krstičeviću, nedvojbeno šampionu Plenkovićeve vlade po tome da ne zna govoriti.
Sulud intervju za N1
Potvrda inoministrovog mučenja sa sastavljanjem smislenih rečenica, ali i lakonskog odnosa prema istini bio je i njegov današnji sulud intervju za N1. Na pitanje novinara Hrvoja Krešića što misli o tome da je predsjednica Grabar-Kitarović dala intervju za ekstremistički i filoustaški Hrvatski tjednik, Grlić Radman je ispalio da Kolinda “državnički, strateški, mudro i pametno određuje kome će dati intervju” te nije vidio nikakav problem u tome što predsjednica Republike legitimira jednu publikaciju poput Hrvatskog tjednika.
Da bi obranio Kolindu, Grlić Radman se zapleo u prijesne laži navodeći kako je u Njemačkoj uobičajeno da političari daju intervjue novinama koje ih kritiziraju. Naravno da jest, to je uobičajeno u cijelom demokratskom svijetu, ali stvar s Hrvatskim tjednikom nije u tome jesu li ikad kritizirali predsjednicu, nego u tome što zagovaraju rehabilitaciju ustaštva.
Laži o njemačkim medijima i političarima
U Njemačkoj je nezamislivo da kancelarka Angela Merkel ili predsjednik Frank-Walter Steinmeier daju intervju za desno-ekstremističke listove poput Sezession ili Compacta, a kada bi to učinili, to bi bio velik skandal. Inoministar je, pak, izjavio da “mediji tamo ne propituju tko je kome dao intervju”, što je netočno. Grlić Radman to ili ne zna, što ozbiljno dovodi u pitanje njegovu diplomatsku kompetenciju, ili zna, što znači da laže hrvatskoj javnosti kako bi obranio još jedan Kolindin katastrofalan potez.
Krešić nije odustajao od pitanja, na koje je Grlić Radman odbio odgovoriti, nego je umjesto toga Kolindin intervju za filoustaško glasilo protumačio kao izraz “slobode medija”. No pitanje nije treba li Hrvatski tjednik ukinuti ili ne - što bi bila stvar slobode medija - nego je li u redu da predsjednica Republike pristankom na intervju legitimira jedan takav list.
Grlić Radman želi izjednačiti plaće u Münchenu i Đakovu
U svojem beskrajnom lupetanju Grlić Radman je skakao s teme na temu te je u jednom trenutku čak rekao da je jedna od ključnih tema hrvatskog predsjedanja Europskom unijom “konvergencija”, odnosno “kako izjednačiti gospodarsku razvijenost svih zemalja”, te je kasnije dodao kako on radi na tome da “budu iste plaće u Münchenu i Đakovu”.
Na Krešićevo pitanje zašto se ove godine ne održava tradicionalni Dubrovnik Forum, dobro prihvaćen međunarodni skup u organizaciji RH, Grlić Radman je prvo rekao da je to “dobro pitanje” na koje će “lako odgovoriti”, a onda je krenuo u nesuvislo baljezganje: “Dakle, znači, moja prethodnica ministrica, ona je postala evo glavna tajnica Vijeća Europe, na što smo mi jako ponosni. To je veliki hrvatski uspjeh. Pazite, mi smo sa svih strana, ja sam dobivao čestitke još dok sam bio veleposlanik u Berlinu. Jedna mala država, recimo mala u smislu, mala po teritoriju i narodu, iako mi nismo mali, jer mi nikada ne smatramo u tom smislu ovaj dakle mi smo uvijek u razini, jer ako je ako su temeljne slobode u Europskoj uniji i jednakopravnost onda idemo na to. Znači ovaj… otkazan je, zapravo postponiran… kao prvo, dobro je vaše pitanje jer ono kaže koliki je značaj toga. Bio je prvo Croatia Forum, pa kasnije Dubrovnik Forum, tu se uvijek skupi jedna vodeća europska, svjetska elita. Međutim, kad vi imate sada u vidu činjenicu da mi predsjedamo Europskom unijom, da će biti toliko tih konferencija i da će biti jako puno oko tih organizacija… Mi ćemo sad imati i naše veleposlanike, dva-tri dana ovdje, konferenciju veleposlanika, u Francuskoj traje po sedam dana. Dakle, toliko je naša agenda puna, mi idemo u New York, Opća skupština, mi imamo toliko bilateralnih…”
Grlić Radman je zvučao kao student koji se nije pripremio za ispit pa govori sve što mu padne na pamet jer ne zna odgovor na pitanje, te ga je Krešić morao prekinuti s potpitanjem znači li to da Hrvatska nema diplomatske kapacitete ako nije u stanju održati i ove godine Dubrovnik Forum.
“Ne, ne, nije to bio osnovni razlog”, rekao je ministar i opet nastavio baljezgati te u jednom trenutku rekao: “Dubrovnik Forum, da i ne.” Što god to značilo.
Uvijek spominje branitelje i Domovinski rat
Grlić Radman nije, naravno, propustio spomenuti ni branitelje i “ratne godine” jer njega svako malo nešto podsjeti “na 1991. kada sam ušao u diplomaciju”, no vrhunac njegovih provala je svakako bio kad je rekao da je Plenković “unutar Europske pučke stranke najutjecajnija osoba i najpopularniji premijer u Europi”. Krešić je s podsmijehom pitao inoministra tvrdi li on da je Plenković utjecajniji od Angele Merkel, pa se Grlić Radman ispravio i rekao da je Plenković “jedan od najutjecajnijih je bio pregovarač za vrijeme ovog takozvanog Spitzenkandidat”.
"Paradoks apsurda"
Ministar vanjskih poslova je tijekom intervjua dvaput iskoristio i sintagmu “međunarodni svijet”, što je još jedna besmislica, a kada je u svojim verbalnim putešestvijama došao do teme iseljavanja Hrvata, Grlić Radman je imao jednu kritiku za svoje sunarodnjake: "Hrvati su uvijek bili komotni. Kod nas ako nešto ne štima, čovjek odmah kaže: 'Ajde ženo pakuj kofere, idemo u svijet!’” I da, u jednom trenutku je izgovorio “vidite taj paradoks apsurda”.
Unatoč Krešićevom trudu, Grlić Radman ni na jedno pitanje nije dao razumljiv ili jasan odgovor, nego je nekontrolirano blebetao i pričao sve i svašta. Bilo kako bilo, nakon mjesec dana je jasno da Hrvatska ima ministra koji ne zna sastaviti smislenu prosto proširenu rečenicu, već je kompulzivno logoreičan.
Ili možda mi ne shvaćamo diplomatski genij Gordana Grlića Radmana? Možda on neprestance naokolo lupeta o svemu i svačemu u okviru nekakve lukave strategije, možda on igra diplomatski trodimenzionalni šah?
Vrijeme će pokazati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati