Foto: FAH

NAKON što se pojavila informacija da tehnički ministar Predrag Šustar vraća ocjenjivanje na polugodištu, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta o tome šute. Nakon što smo cijelo jutro pokušavali stupiti s njima u kontakt, ni na mailove ni na poruke nam ne stižu odgovori.

Međutim, raspitali smo se je li moguće da Šustar kao tehnički ministar donosi još jednu važnu odluku koja će utjecati na školstvo. Tako saznajemo da mjesta panici nema.

Iako je ministar još ranije najavljivao kako će ukinuti odluku iz 2012. godine kojom se ukinulo ocjenjivanje na polugodištu, doznajemo kako to ipak ne može učiniti.

"Ne može ministar Šustar tek tako reći vraćamo ocjene, mora se prvo promijeniti Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. No da bi se promijenio Zakon, potrebno je imati Sabor. A mi ga nemamo. Tako da je ta Šustarova izjava pravno neutemeljena", otkrila je za Index Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Hitrec se u razgovoru za Index osvrnula i na cjelokupnu situaciju prije i nakon ukidanja ocjenjivanja na polugodištu. Naglasila je kako je glavni problem kod ocjenjivanja na polugodištu taj da nitko nije proveo evaluaciju niti prije niti poslije donošenja te odluke o ukidanju ocjenjivanja. Jedan model se ,tvrdi, želi zamijeniti drugim, bez da su donesene analize učinka prijašnjeg ili postojećeg modela.

"Trebamo novi sustav ocjenjivanja učenika"

"Ja sam na to stalno ukazivala. Tražila sam da se napravi evaluacija, no kod nas jednostavno nema profesionalnog pristupa ni kad se ukida ni kad se vraća neka odluka ili mjera. Što se konkretno tiče ocjenjivanja na polugodištu mogu reći da ocjena nije stvarna informacija o znanju učenika na polugodištu. Isto tako polugodišta nam nisu podijeljena ravnomjerno.

Jedino što bi moglo ići u prilog vraćanju ocjena je da učenik kad vidi pogotovo negativnu ocjenu, prije je krene ispravljati. Međutim treba kompletno poboljšati sustav ocjenjivanja. Ne da se sve samo svodi na to ima li zaključivanja ocjena na polugodištu ili ne. Treba mijenjati cijeli sustav vrednovanja, a pitanje zaključivanja ocjena nije ključno pitanje", kazala nam je Suzana Hitrec.

Cjelovita kurikularna reforma je, kaže, imala za cilj da se mijenja sustav vrednovanja učenika tako da se o učeniku daje potpunija informacija što se tiče njegovog znanja, a ne samo putem brojčanih ocjena koje, tvrdi, ipak puno ne govore o njemu.

Kao još jedan primjer da se radi evaluacija neke mjere ili odluke navodi i mjeru oko dopunskog rada. Tako je prije dvije godine kaže, ukinut ljetni popravni rok i ostavljen samo jesenski.

"Nitko nije napisao koje posljedice ima ova mjera. Pomoću nje je dopunski rad zamijenio ljetni popravni ispit. To potiče kampanjsko djelovanje jer neki učenici ne uče, nego čekaju taj dopunski rad, a profesori s njima moraju na dopunskom dodatno raditi kako bi učenici savladali sadržaje koje nisu tijekom godine", rekla je Suzana Hitrec za kraj ističući kako se takva praksa s izostavljenom evaluacijom o nekoj mjeri treba prekinuti.

Sve ono što se uvede u škole, se dodaje, potom treba i pratiti i napraviti analizu postiže li mjera pozitivne učinke ili ne.

Razgovarali smo i s profesoricom biologije i kemije u čakovečkoj školi Josipa Slavenskog, Žaklin Lukša. Upravo je ona bila voditeljica radne skupine za biologiju, prirodu, društvo i vrednovanje u Kurikularnoj reformi.

Istraživanje o ocjenama na polugodištu nije provedeno

"Konkretno istraživanje nakon ukidanja ocjena nije napravljeno, no na osnovi vlastitog iskustva s učenicima mogu reći da je ta odluka iz 2012. godine jedna od rijetkih stvari koja mi se svidjela u par godina. Moja iskustva s učenicima su pozitivna. Zato sam bila ljuta kad sam pročitala najavu Šustara da bi vratio ocjenjivanje. Očito je kako nije ni pročitao prijedlog okvira za vrednovanje učenika", rekla je profesorica Lukša.

Još je jednom navela kako do danas nije napravljeno istraživanja koje bi potkrijepilo tvrdnju Šustara da je ta odluka bila loša i da se sad treba ukinuti.

"Ako vrate ocjene na polugodištu onda će se opet dogoditi da učenici žicaju, iako moraju naučiti da rade cijelu godinu. Ako je jedini motiv učeniku zaključna ocjena, onda smo loše napravili posao. Takav pristup vrednovanja govori o ocjeni kao glavnom motivatoru, a učenici ne bi smjeli učiti za ocjenu. Zaključna ocjena nije rješenje i neće riješiti problem neučenja.

Šustar nije shvatio pristup novog načina vrednovanja učenika koji je napravljen u okviru kurikularne reforme jer u protivnom ne bi takvu odluku ukidao", rekla je profesorica Lukša.

Iako je oko odluke za ukidanjem o ocjena na polugodištu bilo dosta podijeljenih mišljenja pa su neki roditelji i profesori ipak za ocjene, drugi protiv, poanta je, tvrde obje naše sugovornice, da općenito sustav vrednovanja kakvog danas imamo nije dobar.

Učenici uče samo za ocjene ili ih pak žicaju pa tako imamo more odlikaša na kraju školske godine, umjesto da zaista nauče gradivo i znaju ga primijeniti u životu. Štrebanje na pamet samo da bi se dobila visoka ocjena, tvrde, ne može donijeti djeci ništa korisno.