PRIJE manje od dva mjeseca, krajem kolovoza, Švedska je bila među deset zemalja s najvećom stopom smrtnosti od covida-19 na svijetu, no u nedjelju je prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins ispala iz top 15, nakon što su je prestigle Argentina i Kolumbija, te je trenutačno na 17. mjestu.

Istodobno, podaci pokazuju da je Švedska s 88 zaraženih u nedjelju bila duboko u donjem europskom domu kad je u pitanju dvotjedni pomični prosjek novozaraženih na 100.000 stanovnika. Hrvatska je na 193 zaražena, Francuska na 378, a Češka na 854. Također u nedjelju mnogi su europski mediji po tko zna koji put prenijeli informaciju kako Švedska odustaje od dosadašnjeg kontroverznog modela borbe protiv pandemije i uvodi lokalne lockdownove. No to se nije dogodilo, barem ne onako kako su inozemni mediji najavljivali. 

Mediji koji su jučer izvještavali o navodnom uvođenju lokalnih lockdownova (među kojima i Index) svoje su izvještaje temeljili na izjavi Johana Nöjda, infektologa u regiji Uppsala, koja je posljednjih tjedana imala veliki porast broja novozaraženih. U komunikaciji sa stranim novinarima Nöjd je o novim preporukama rekao: "To je više situacija lockdowna, ali lokalnog lockdowna". Riječ lockdown u kombinaciji sa Švedskom upalila je alarme u mnogim redakcijama. No, prije samo pet dana Nöjd je za Švedsku televiziju izjavio: "Tegnell smatra da situacija još ne zahtijeva posebne lokalne smjernice i mi smo s time prilično suglasni. U svakom slučaju u ponedjeljak neće biti novih mjera, eventualno tijekom tjedna. Ako bi postojalo nešto o čemu se već sada može razmišljati, onda je to izbjegavanje afterwork zabava, krštenja i svadbi".

Lockdown zakonski u Švedskoj nije moguć

Sve kad bi mjera uvođenja lockdowna i bila neophodna, u Švedskoj zakonski nije moguća. Naime, ustavni zakoni zabranjuju ograničavanje kretanja građanima, uvođenje policijskog sata i slične restrikcije koje zadiru u osobne slobode. Moguće je jedino odrediti karantenu ljudima koji su zaraženi ili su bili izloženi zarazi. Lockdown kakav trenutačno imaju neke europske zemlje i kakav je Hrvatska imala na vrhuncu pandemije u travnju u Švedskoj se zasad ne može uvesti. Jedina epidemiološka mjera koju Švedska trenutačno policijski provodi je zabrana javnih okupljanja više od 50 osoba. Zabrana posjeta domovima za starije ukinuta je 1. listopada. Sve drugo bile su i ostale samo preporuke.

"Kad govorimo o pandemijskim mjerama, govorimo o nečemu što će potrajati mjesecima i zato ne možemo donositi mjere koje ljudi ne mogu i neće podnositi na duže vrijeme", rekao je glavni švedski državni epidemiolog Anders Tegnell objašnjavajući zašto Švedska ne pribjegava zabranama i kaznama nego traži dugoročno održive mjere.

Što se mijenja u Švedskoj?

Ono što je novost u švedskom pristupu pandemiji u odnosu na prethodne tjedne je odluka Zavoda za javno zdravstvo da se u područjima s visokim stopama infekcije uvedu strože i vremenski ograničene lokalne mjere. Tako se građanima može preporučiti da izbjegavaju javni prijevoz, nepotrebna putovanja, posjete domovima za starije, restoranima i barovima, utakmice, izložbe, muzeje, bazene i slične javne prostore u kojima se okuplja više ljudi.

Međutim, dokument Zavoda za javno zdravstvo i dalje spominje samo savjete javnosti (allmänna råd), ni na jednom mjestu ne navode se riječi: zabrana, zatvaranje, obaveza ili kazna.

Slične preporuke o izbjegavanju putovanja u inozemstvo, primjerice, bile su na snazi sve do kraja lipnja, no švedske granice bile su cijelo vrijeme pandemije otvorene u oba smjera (za građane EU) i svatko je mogao putovati kamo god i kad god želi bez straha da će (samo) zbog toga biti pozvan na odgovornost.

Isto tako, činjenica je da većina Šveđana sugestije i preporuke vlasti prihvaća kao obavezu, zato što vjeruju da su donesene u njihovom najboljem interesu. Nema nikakve sumnje da bi se na ulicama švedskih gradova preko noći pojavili građani s maskama kad bi Tegnell izdao takvu preporuku. Budući da te preporuke nema, iako postoji u apsolutno svim ostalim europskim zemljama, Šveđani i dalje ne nose maske.

Lokalne mjere, kojima sve više pribjegavaju i druge zemlje, mogle bi biti odgovor na porast broja zaraženih u Švedskoj tijekom rujna i listopada. Trenutačno u Švedskoj dnevno ima oko 800 novozaraženih, u bolnicama je 212 pacijenata s koronavirusom, od koji 30 na intenzivnom liječenju, a u prvih 14 dana listopada od covida-19 preminulo je 30 osoba. Brojke zasad nisu alarmantne i daleko su od travanjskih razina, kad je u jednom trenutku u bolnicama bilo 2300 pacijenata, od čega 558 na intenzivnim odjelima, ali porast u odnosu na vrlo niske kolovoške vrijednosti je očigledan. Istodobno Tegnell tvrdi da se ne radi o drugom valu nego o lokalnim probojima infekcije. 

Preporuke, a ne obaveze

"Zavod za javno zdravstvo dopušta mogućnost strožih preporuka građanima, ali za razliku od mnogih drugih zemalja u Švedskoj se ovi savjeti i dalje temelje na dobrovoljnosti. Postoje razlike u tome koliko je teško slijediti pojedine restrikcije i zasad nije jasno koja će strategija dati dugoročno najbolje rezultate", napisala je nedavno poznata švedska epidemiologinja Emma Frans u svojoj kolumni za Svenska Dagbladet.

U švedskim medijima i dalje ne prestaju rasprave i analize što je pošlo po zlu od kraja ožujka do sredine lipnja, kad je od koronavirusa u domovima, bolnicama i drugim ustanovama preminulo 5000 mahom starijih osoba. U kritikama prednjači liberalni Dagens Nyheter, koji tvrdi da se konkretno na stockholmskom području radilo o sustavnom zanemarivanju starije populacije, dok javnozdravstveni dužnosnici glavnog grada odgovaraju da o tome nema govora i da su sve činili prema propisima i smjernicama.

Anders Tegnell pritom nije glavna meta kritika, zato što domovi za starije nisu u njegovoj izravnoj nadležnosti, no mnogi mu i dalje zamjeraju što od premijera Stefana Löfvena nije zatražio promjenu propisa kako bi se omogućio lockdown. U prosincu će biti objavljen i prvi privremeni izvještaj posebne parlamentarne komisije koja preispituje postupke i odluke svih uključenih u odgovor na pandemiju.

Navala na skijališta

Iako Tegnell neprestano poziva na oprez i poštivanje preporuka, pa je nedavno zajedno s Löfvenom švedskoj studentskoj populaciji morao zaprijetiti riječima "Saberite se!", Šveđani se punom parom pripremaju za zimsku sezonu godišnjih odmora. Potražnja za smještajem u poznatim skijalištima Åreu i Sälenu porasla je 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Lokalne vlasti pribojavaju se gužvi pa se razmišlja o angažiranju dodatnih policajaca iz obližnje Norveške i stockholmskog predgrađa Rinkebyja, poznatog po velikom broju imigranata.

Ova neočekivana navala na skijališta posljedica je kontinuiranog suzdržavanja od putovanja u inozemstvo, ali i niza znakova brzog oporavka švedskog gospodarstva i povjerenja potrošača. Stopa nezaposlenosti će, doduše, s trenutačnih 8,6 posto iduće godine porasti na 9,2 posto, ali posljednja je procjena švedske središnje banke da će nacionalni BDP pasti tek 3,6 posto. Već 2021. godine švedski BDP trebao bi rasti 3,7 posto. No švedsko je gospodarstvo izrazito izvozno orijentirano i optimistične prognoze past će u vodu ako se i Švedska i ostatak Europe ubrzo ne izvuku iz zagrljaja koronavirusa.