Foto: Facebook/Morski.hr, Antonije Kriletić/ERK Korčula

DIJELOVI Jadranskog mora puni su smeća.

Nakon što su Hrvatsku obišle fotografije dubrovačke obale zatrpane smećem, onečišćenje se preselilo sjevernije, na Korčulu.

Podsjetimo, u prosincu je jugo na obalu i poznatu dubrovačku plažu Banje izbacilo gomilu smeća, mahom plastike. Biser Jadrana i najpoznatija hrvatska turistička lokacija bila je doslovno okružena smećem, a veliki valovi nerazgrađene ostatke plastičnih ambalaža razbacuju po plažama. Također, more je na Banje izbacilo i protubrodsku minu iz Drugog svjetskog rata.

>> FOTO Smeće pluta morem oko Dubrovnika, pogledajte kako danas izgleda turistički biser

Smeće je zatrpalo i dubrovačku gradsku luku, a među hrpom otpada pronađen je i leš glavate želve, zaštićene morske kornjače.

Okupirana Korčula

Otpad sad okupira Korčulu.

Portal Morski.hr prenosi razmišljanja i reakcije mještana pogođenih novom navalom smeća na njihove obale.

"Full of shit"

"Full of life? Mislite full of shit", stanovnik Korčule kratko odgovara na slogan Hrvatske turističke zajednice na promidžbenim spotovima kojim poručuju kako je Hrvatska "Full of life". Danas je već treći put u svega par mjeseci primoran grabiti tuđe smeće oko svoje male ribarske brodice.

"Čovječe, zdravlje nam je u pitanju, a da se nitko živ ne bavi nama dolje! Halo, ovo je i tvoja zemlja! Pa jesu li ovi u vladi normalni?" pita se Korčulanin.

"Čini mi se da je važnije pumpanje ega nekih kojima je izbjegla medijska pozornost, pa su danas uhvatili svojih pet minuta i u nedostatku trenutnih kvaliteta narod maltretiraju strahom između ostalog i vlastitim nadimcima – po oružju! Rat je kod nas na jugu, godinama! I jesu li se zabrinuli oni ili trenutni ministri? Brine li se premijer? Je li predsjednica mahnula čistačima smeća s juga Hrvatske?" komentira jedan Dubrovčanin.

"Ajde frajeri, dođite nam u Cavtat. Tu nema medija da vas slikaju kako ste hrabri, ali ću vas ugostiti kao ljude, pa ćete provest zimu kupajući se i čineći dobro djelo za zemlju u koju se kunete. Poslije se slikajte, prijetite u medijima koliko hoćete i upozorite na problem koji dolazi s nekih drugih strana svijeta", javlja se ljutiti Konavljanin.



13 milijuna tona plastike

Kako javlja Morski.hr, pristiže sve više bijesnih poruka ljudi koji su ogorčeni nagomilanim smećem. Bune se stanovnici Dubrovnika, Šipana, Lopuda, Mljeta, Korčule, Pelješca, Visa i Dugog otoka.

"Znanstvenici procjenjuju da između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, gdje ugrožava morski svijet, ostavlja toksičan trag plastičnog zagađenja i dospijeva u hranidbeni lanac, dok se plastika raspada u fragmente i taloži na morskom dnu.

U svim europskim morima pronađeni su plastični otpaci, kako na obalama tako i na kontinentalnom grebenu, odnosno morskim dubinama.

Europa igra glavnu ulogu u svjetskoj industriji plastike. Ona je drugi proizvođač plastike u svijetu (oko 50 milijuna tona proizvede se svake godine). Ambalaža je najčešći oblik plastike u EU i čini 40% potražnje. Unatoč tome, većina proizvedene plastike otpada na proizvode za jednokratnu upotrebu koji brzo gube svoju vrijednost kroz spaljivanje, odlaganje na deponijima ili kao morski otpad", piše Greenpeace.

Poziv ministru Ćoriću

"Tek oko 30% plastičnog otpada koji je ušao u sustav upravljanja otpadom bilo je reciklirano u EU u 2014. Ostatak je otišao na odlagališta ili je spaljen. U 2012. godini 27 zemalja EU-a izvezlo je polovicu plastičnog otpada prikupljenog za recikliranje, tj. 3,4 milijuna tona plastike procijenjene vrijednosti 1,7 milijardi eura (od čega 87% u Kinu).

Premda prednjači u rješavanju drugih ekoloških problema, EU nije poduze dovoljne mjere za rješavanje problema onečišćenja plastikom i zadržavanja vrijednih resursa u gospodarstvu", dodaju.

U svom pismu ministru Ćoriću zahtijevaju da se zauzme da važne mjere za uklanjanje problema onečišćenja plastikom za jednokratnu upotrebu, kao i njeno smanjenje u začetku, budu ugrađene u zakone EU-a.

Pozvali su ga da se uključi u borbu protiv onečišćenja plastikom, a to znači i poduzimanje hitnih mjera za sprečavanje nastanka otpada plastike za jednokratnu upotrebu.