UZ CVIJEĆE, molitve i paljbu iz 19 topova, Japan je odao počast ubijenom Shinzu Abeu na prvom državnom sprovodu priređenom za jednog bivšeg premijera u 55 godina - ceremoniji koja je izazvala podjele kao što ih je on izazivao za svog života. Svečanost je započela u 14 sati (7 sati po srednjoeuropskom vremenu), a Abeov pepeo u dvoranu Nippon Budokan u središtu Tokija donijela je njegova udovica Akie uz glazbu vojnog orkestra i počasni pozdrav.

Unutar Budokana, poznatijeg kao koncertne dvorane, veliki Abeov portret s crnom vrpcom visio je iznad niza zelenog, bijelog i žutog cvijeća. Na zidu s fotografijama prikazan je Abe kako šeta s čelnicima G7, drži se za ruke s djecom i posjećuje područja katastrofe.

Abeovo ubojstvo pokrenulo niz otkrića

Abeovo ubojstvo na predizbornom skupu 8. srpnja pokrenulo je niz otkrića o vezama između zastupnika u vladajućoj Liberalno-demokratskoj stranci (LDP) koju je nekoć vodio i Crkve ujedinjenja, koju kritičari nazivaju kultom, što je izazvalo negativne reakcije s kojima se suočio sadašnji premijer Fumio Kishida.

Kishida, kojemu je potpora pala na najnižu razinu dosad, ispričao se i obećao prekinuti stranačke veze s crkvom. No protivljenje odavanju počasti Abeu državnim sprovodom, prvom takvom događaju od 1967. godine, nije prestalo, posebice zbog troškova u iznosu od 11.5 milijuna dolara, koje će snositi država u vrijeme ekonomskih poteškoća koje osjećaju obični građani.

Prosvjed protiv državnog sprovoda

U jednom dijelu središta Tokija prosvjednici su mahali natpisima i uzvikivali da ne žele državni sprovod za Abea. Ali tisuće ožalošćenih slijevale su se na mjesto pogreba od ranog jutra prisilivši organizatore da otvore dvoranu pola sata ranije. U nekoliko sati oko 10.000 ljudi položilo je cvijeće i poklonilo se u tihoj molitvi pred Abeovom slikom, pokazala je televizija, a mnogo ih je više čekalo u dugim redovima. 

Shinzo Abe (65), japanski premijer s najdužim stažem, nacionalist i pragmatik, bio je čelnik koji je izazivao podjele i pratili su ga skandali. Najveća ambicija tog potomka obitelji velikih japanskih konzervativnih političara bila je revizija japanskog pacifičkog ustava iz 1947., koji su napisali američki okupatori i koji od tada nije mijenjan.

Izgradivši svoj ugled dijelom na čvrstoći prema Sjevernoj Koreji, Abe je želio osnovati regularnu nacionalnu vojsku umjesto sadašnjih Snaga za samoobranu, iako ustav nalaže da se Japan zauvijek odriče rata.

Zauzimao se i za Japan oslobođen od kompleksa prošlosti i odbio nositi teret kajanja za zlodjela koje je japanska vojska počinila u Kini i na Korejskom poluotoku u prvoj polovini 20. stoljeća. Abe se, međutim, suzdržavao od odlaska u svetište Yasukuni u Tokiju, veliki simbol japanskog nacionalizma, od zadnjeg svojeg posjeta potkraj 2013., čime je razljutio Peking, Seul i Washington.