Foto: FAH

PREDSJEDNIK Europske Komisije Jean Claude Juncker sastavio je 16 točaka koje bi trebale riješiti migrantsku krizu na balkanskoj ruti.

Na sastanku će sudjelovati predstavnici zemalja zapadnog Balkana, među njima i premijer Zoran Milanović te države koje nisu članice Europske unije.

Juncker zahtjeva da se izbjeglice više ne prebacuju iz države u susjedne zemlje bez prethodnih konzultacija s njima. Protekli su tjedni pokazali da se izazov neće moći riješiti nacionalnim djelovanjem. Uspjeti može samo prekogranični pristup utemeljen na suradnji, rekao je Juncker.

Premijer Zoran Milanović koji će također sudjelovati na sastanku kaže da problem leži u Grčkoj te da ne vidi rješenje u razgovoru u Bruxellesu.

"Pa imam očekivanja da se riješi problem tamo gdje je nastao, ovo sve je gubljenje vremena. Ja mislim da to je realno, ali možda ne trenutno. To je jedini način. Bilo koji pristup smišljen u glavi nekog lijepo plaćenog birokrata u Bruxellesu prema kojemu bi ljudi trebali ostati tamo gdje uđu je neostvariv. Onog trena kada uđu u Grčku, pređu granicu s Makedonijom je gotov. Ja sam vidio taj preliminarni nacrt, on je nerealan. Ja tamo neću preuzimati nikakvu obavezu za Hrvatsku, a naročito one koje bi za nas bile nepovoljne," kazao je premijer Zoran Milanović.

Junckerov plan u 16 točaka

Sudionici sastanka u roku od 24 sata trebaju imenovati osobe za kontakt kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom, stoji u Junckerovom planu, javlja HRT.

Svaka zemlja treba povećati kapacitete za izbjeglice kako bi im pružila utočište, hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu ili pokrenuti mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Zemlje moraju razmjenjivati informacije o kapacitetima kako bi se osigurala njihova maksimalna iskorištenost. U svakoj zemlji treba osigurati kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka. Migranti koji ne ispunjavaju uvjete za azil trebali bi biti vraćeni. Tehničku pomoć pružio bi Frontex.

Predsjednik Komisije predlaže raspoređivanje Frontexove potpore u Sloveniji na granici s Hrvatskom te u Hrvatskoj radi detektiranja ilegalnih prelazaka i za potporu u registriranju i uzimanju otisaka prstiju. Predviđa se raspoređivanje 400 graničnih čuvara s opremom nakon što Slovenija aktivira mehanizam za brze granične intervencijske timove (Rabit).

Slovenija je već objavila da joj u početku treba 400 policajaca, a dugoročno do 2000 za pomoć u nadzoru granica, ali ne želi Frontexove snage. Predlaže da se one uspostave na granici Hrvatske i Srbije odnosno Grčke i Turske. Predviđa se i aktiviranje Frontexa na granici Grčke i Makedonije i pojačana borba protiv krijumčara ljudi.

Pusić se nada da će se u Bruxellesu dogovoriti vraćanje ekonomskih migranata

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izrazila je u nedjelju nadu da će rezultat sastanka u Bruxellesu o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti biti i dogovor o vraćanju ekonomskih migranata, što se prije svega odnosi na Njemačku, te o financijskoj i političkoj podršci Turskoj o zaustavljanju vala migranata.

 "Također, dok traje pritisak imigranata, nadam se da će  sastanak rezultirati i većim stupnjem koordinacije država na koridoru od Grčke do Njemačke, kako članica i nečlanica EU-a", kazala je  Predsjednica HNS-a Pusić novinarima nakon proslave 25 godina stranke upitana što očekuje od  izvanrednog sastanka u Bruxellesu o migrantskoj krizi čelnika 10 zemalja balkanske migrantske rute i europskih dužnosnika.

Istaknula je kako bi sastanak smatrala uspješnim kada bi njegov rezultat bio praktičnija i brža koordinacija ministara unutarnjih poslova na toj ruti.

Pusić je kazala i da Hrvatska smatra promašenim da se države koje su na koridoru migranata od Grčke do Njemačke  međusobno svađaju i optužuju umjesto da si pomažu i počnu surađivati - posebno kada je velik pritisak izmjeglica i imigranata.

"Potpuno je jasno kako nema mogućnosti da se manji broj  izbjeglica pojavi na granici između Hrvatske i Slovenije, nego što ih se pojavi na granici između Grčke i Makedonije", rekla je.

Napominjući kako sama Grčka ne može zaustaviti val migranata, Pusić drži kako bi u dogovoru s Turskom, koja bi s svoje strane zaustavila val, Grčka postala vanjska granica EU-a. "Odnosno, ključna točka na kojoj se zaustavlja val izbjeglica koje, usprkos Turskim naporima, prelaze i žele ući u EU. Kroz selekcijske centre koji su uspostavljeni u Grčkoj i Italiji ljudi bi bili obrađivani i bilo bi jasno tko ima pravo na azil", smatra Pusić.