HRVATSKA je postala zemlja u koju useljava mnoštvo stranih radnika. Prošle godine je HZZ izdao 147 tisuća pozitivnih mišljenja za rad stranih radnika. No, treba imati na umi da se velik dio odnosi na sezonske radnike, pa to nije pravi broj stranaca koji u nekom trenutku rade u Hrvatskoj.

Ministar Malenica je prilikom nedavnog gostovanja u Dnevniku Nove TV izjavio da je krajem prosinca u Hrvatskoj bilo oko 90 tisuća stranih radnika. Osim susjednih zemalja, poput BiH i Srbije, jako puno radnika pristiže iz udaljene zemlje u Aziji, Nepala.

Nepal je puno veći od Hrvatske, etnički i vjerski jako raznolik

Radi se o zemlji koja je površinom 2.6 puta veća od Hrvatske (kopneno), ali je s 29 milijuna stanovnika (službeni popis stanovništva 2021.) puno gušće naseljena. Smještena između autonomne regije Tibet u Kini i Indije, puno većih regija, ipak je kroz povijest razvila specifičnu kulturu.

Iako Europljani sve građane Nepala smatraju jednim etničkim korpusom, ustvari se radi o multietničkoj zemlji. Dom je više od 120 etničkih skupina, koje govore više od 120 jezika, a sve četiri glavne religije svijeta (budizam, hinduizam, kršćanstvo i islam) imaju velik broj vjernika.

Najviše je hindusa (80 posto) i budista (9 posto), ali ima i 4.4 posto muslimana te 1.4 posto kršćana. Značajan broj stanovnika još prakticira lokalne religije i animistička vjerovanja, poput kirat mundum.

Do prije nekoliko godina imali su građanski rat

Nepal je do 2008. bio monarhija, ali je te godine nakon krvavog građanskog rata stvorena republika. Naime, od 1996. do 2006. je trajao rat između maoističke Komunističke stranke Nepala i službene vlasti koju su činili kralj i vlada.

U tom ratu je poginulo oko 17 tisuća ljudi, a počinjeni su brojni ratni zločini na obje strane. Zanimljivost je da je službene vlasti monarhije, kojom se vladalo autokratski i kaotično, uz Indiju i SAD podržavala i komunistička Kina.

2006. je postignuto primirje između dvije strane, kojim je srušena monarhija i raspuštene paralelne lokalne vlasti maoističke Komunističke stranke Nepala. Osnovana je Komisija istine i pomirbe da bi istražila zločine počinjene u ratu, a gerilski borci  su rehabilitirani pod sponzorstvom UN-a i reintegrirani u društvo.

Nepal je jedna od najsiromašnijih država u Aziji

S BDP-om od 4.727 dolara po stanovniku (korigiran za razliku u cijenama), Nepal je jedna od najsiromašnijih država u Aziji. Za usporedbu, BDP po stanovniku (PPP) Kine iznosi 21.483 dolara (podatak za 2022.), Indije 8400 dolara, Bangladeša 7397 dolara, a Pakistana 6351 dolar. BDP po stanovniku (PPP) Hrvatske je 2022. iznosio 40.240 dolara, prema podacima Svjetske banke.

Samo iz tog podatka se može zaključiti da je Hrvatska u odnosu na Nepal jako bogata država. Isto se može zaključiti i iz plaća. Prosječna neto plaća se kreće između 180 i 230 eura (postoje odstupanja među izvorima), a minimalna plaća iznosi 120 eura. Nezaposlenost se kreće oko 10 posto, ali to skriva alarmantan podatak da je stopa radne participacije, tj. postotak ljudi koji radi, samo oko 40 posto.

Nema prirodnih sirovina za izvoz, jako zatvorena ekonomija

Osim što je jako siromašan, Nepal ima i jako zatvorenu ekonomiju. 2021. je izvoz proizvoda iznosio samo 1.74 milijarde dolara (podaci OEC), oko 13 puta manje nego u Hrvatskoj. Po stanovniku to daje godišnji izvoz od oko 60 dolara, dok je hrvatski između 5500 i 6000 dolara.

Unutar zemlje nema većih mineralnih bogatstava, poput nafte, ruda ili plina. Izvoze se primarno poljoprivredni proizvodi, a dominira palmino i sojino ulje. Izvoz biljnih ulja predstavlja pola ukupnog izvoza.

Industrija jedva postoji u Nepalu, a ona koja postoji je orijentirana dominantno na domaće tržište. Stoga je jedini značajan industrijski proizvod u izvozu odjeća, ali je ukupan izvoz toliko mali za zemlju s tolikim brojem stanovnika da je to zanemarivo.

Većina proizvoda se mora uvoziti iz Indije (61 posto) i Kine (15 posto), a vrijednost ukupnog uvoza je skoro devet puta veća od vrijednosti izvoza. Gotovo sva električna energija se proizvede u hidroelektranama, ali ni taj segment ekonomije nije dovoljno razvijen da bi se energija izvozila.

U Nepalu još uvijek postoji podjela na kaste

Samo 76.2 posto ljudi je pismeno, prema popisu stanovništva provedenog 2021. Podjela stanovništva na kaste je još uvijek jako izražena u Nepalu, pa su na službenim stranicama Nacionalnog statističkog ureda Nepala ljudi, osim po etničkoj pripadnosti, popisani i po pripadnosti kasti.

Iako je još 1963. uveden zakon da se ne smije diskriminirati na temelju kaste, većinu poslova u javnom sektoru (preko 40 posto) obavljaju oni iz kasta brahmana, koji predstavljaju samo 10-ak posto ukupnog stanovništva.

Maoistička revolucija nije puno promijenila po pitanju tradicije podjele društva na kaste, pa je tako Nepal ne samo podijeljen na više od stotinu etničkih jedinica nego i 142 kaste. To je čak službeno priznato popisom stanovništva iz 2021., pa je snalaženje po pitanju tko je kakva kombinacija etničke pripadnosti i kaste (svaka etnička pripadnost je podijeljena na kaste) dosta kompleksan zadatak.

Uvjeti stanovanja u Nepalu su neprihvatljivi za nekoga iz Europe

86 posto kućanstava živi u vlastitoj nekretnini, ali taj pojam je u Nepalu dosta drugačiji nego u Europi. Građevine u kojima živi velik dio stanovnika Nepala nitko u Hrvatskoj i EU vjerojatno ne bi nazivao "nekretninama", a posebno ne nekretninama koje su pogodne za stanovanje.

30.7 posto kućanstava živi u objektima sagrađenima od cigla i kamenja povezanih blatom, 11.7 posto u objektima izgrađenima od bambusa, 3.2 posto izgrađenima od drva, 1.2 posto od lima i 0.4 posto od blata.

Tek svaki drugi objekt za stanovanje je izgrađen od cigli ili kamenja povezanih cementom. 40 posto krovova je napravljeno od lima, a 3.9 posto od slame i sličnih materijala. Skoro pola podova (46 posto) je napravljeno od blata.

Velika većina kućanstava ipak ima pristup električnoj energiji (92 posto), ali ipak pola kućanstava još kuha na drva. Tek svako drugo kućanstvo ima televiziju, svako šesto ima računalo ili laptop, a samo 3.1 posto posjeduje automobil. Bicikli i motocikli dominiraju prijevozom.

Svako četvrto kućanstvo posjeduje hladnjak, a perilice rublja i klima-uređaji su elitni luksuz koji si može priuštiti malo tko (4.2 posto ima perilicu, 0.8 posto klima-uređaj).

Nepal je kao društvo zaostao u davnoj prošlosti i ubačen u 21. stoljeće

Jasno je, dakle, zašto radnici iz Nepala dolaze u Hrvatsku. U mjesec dana rada zarade 3-4 prosječne mjesečne neto plaće koje bi zaradili u Nepalu. Iako još nitko nije napravio istraživanje, vjerojatno se radi o pripadnicima nižih kasta koji češće rade za minimalac (ako uopće rade). Oni za mjesec dana rada u Hrvatskoj zarade i do 7-8 minimalnih plaća Nepala.

Nepal je lijepa zemlja, ali jako siromašna. Spada u skupinu onih kod kojih se miješaju utjecaji i tehnologija iz 21. stoljeća (mobiteli, internet itd.) s društvom koje je zapelo u prošlosti, ponekad u drevnoj prošlosti (nepalski sustav kasta je star više od 3 tisuće godina).

Teško je dočarati koliki kulturološki šok njima predstavljaju Hrvatska i Europa. Ono što se može učiniti je da ih se što bolje integrira u društvo, odnosno da poštuju domaće zakone i društvene norme, na obostranu korist njih i Hrvatske.