Kako ćete proći u novoj poreznoj reformi? Nekome ništa, a nekome 1800 kuna
VLADA je u sabor uputila novi prijedlog izmjena u poreznom sustavu koje bi građanima u džepovima trebale ostaviti nešto više novca nego što je to slučaj sada. No prijedlog Banskih dvora već je naišao na žestoke kritike, kako oporbe tako i sindikalaca, ali i poslodavaca.
>> Vlada u sabor uputila prijedlog porezne reforme, evo što se sve mijenja
U fokusu novog, petog kruga porezne reforme su izmjene u sustavu poreza na dohodak i poreza na dobit. U vladi predlažu da se stope poreza na dohodak od sljedeće godine smanje sa sadašnjih 24 i 36 posto na 20 i 30 posto, pri čemu zadržavaju iste porezne razrede, ali i isti neoporezivi dio dohotka od 4000 kuna. Također, predlažu da se stopa poreza na dobit smanji sa sadašnjih 12 na 10 posto za poduzetnike koji ostvaruju godišnje prihode do 7,5 milijuna kuna, čime će se, ističu u Banskim dvorima, obuhvatiti više od 93 posto poduzetnika u Hrvatskoj. Porezna reforma obuhvaća još nekoliko prijedloga, no oni su manje bitni za ovu priču.
U vladi kažu da će svi biti na dobitku
"Petim krugom porezne reforme građanima i poduzetnicima ostavljamo više novaca", kaže za Index izvor iz vladinih krugova.
Dodaje kako vlada time daje svoj obol jačanju potrošnje i gospodarskom rastu u sljedećoj godini, u kojoj očekuje oporavak od koronakrize. No upozorava i da mogućnosti vlade da pomogne rast plaća manjim zahvatom poreznih škara ipak nisu neograničene. Drugim riječima, dodaje, i poslodavci bi morali dati svoj doprinos povećanju plaća zaposlenih.
>> Marić: Zadržali smo progresivnost, dvije trećine građana ne plaća porez na dohodak
"Zakon o porezu na dohodak ne definira plaće, one su stvar dogovora poslodavaca i radnika, nego definira oporezivanje plaća. Svi koji plaćaju porez na dohodak ovim će nešto dobiti, no dio toga je i na samim poslodavcima", poručuje naš sugovornik.
Pritom podsjeća kako oko dvije trećine poreznih obveznika u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak jer njihova primanja nisu dovoljna da bi ih zahvatile porezne škare. Njima, dodaje, izmjene u sustavu tog poreza ne mogu pomoći. S druge strane, ističe kako je vlada u nekoliko navrata povećavala neoporezivi dio dohotka, koji je još prije nekoliko godina iznosio 2600 kuna mjesečno, a sada iznosi 4000 kuna, što je uvelike pomoglo građanima. Svako daljnje povećanje neoporezivog dijela, dodaje, vodilo bi k još manjem broju građana koji plaćaju porez na dohodak.
"Statistike pokazuju da su najveći rast plaća u zadnje četiri godine imali upravo oni s manjim plaćama. To je rezultat dosadašnjih krugova porezne reforme", poručuje naš sugovornik.
Računice pokazuju da će oni s višim primanjima najbolje proći
Izmjene koje vlada sada predlaže u osnovi se svode na mijenjanje poreznih stopa, dok ostali parametri u sustavu poreza na dohodak ostaju isti. Tako bi zaposleni koji plaćaju porez na dohodak, ako sabor prihvati vladin prijedlog, od sljedeće godine taj porez plaćali po stopama od 20 i 30 posto, umjesto po stopama od 24 i 36 posto, kao sada.
Računice koje je za Index izradila RRIF-ova Visoka škola za financijski menadžment potvrđuju da zaposleni s malim primanjima, primjerice s neto plaćom od 4000 kuna ili manje, neće ni osjetiti promjene u sustavu poreza na dohodak. Njihova su primanja jednostavno premala da bi ih se oporezivalo. S druge strane, u novoj rundi porezne reforme najbolje će proći oni s visokim primanjima. Primjerice, neto plaća samca u Zagrebu koja sada iznosi gotovo 29.000 kuna podebljat će se za preko 1800 kuna!
Negdje između njih je srednji sloj čija će mjesečna primanja, sukladno računicama, porasti u prosjeku za nekoliko stotina kuna. Primjerice, sadašnja neto plaća od oko 6300 kuna od sljedeće bi godine trebala biti veća nešto više od 150 kuna, a neto plaća koja sada iznosi oko 9700 kuna trebala bi porasti oko 380 kuna. Naravno, pod pretpostavkom da poslodavci zadrže iste bruto plaće, odnosno da ih ne korigiraju tako da neto plaću zadrže na sadašnjoj razini, čega se mnogi boje.
Oporba smatra da bi bolje bilo povećati neoporezivi dio dohotka nego rezati porezne stope
Upravo u znatno većem rastu plaća onih s velikim primanjima u odnosu na one s manjima oporba i sindikati vide da se radi o promašenom potezu koji ide na ruku ponajprije bogatijim slojevima u društvu.
"Puno bolje rješenje bilo bi povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 4000 na 5000 kuna jer bi se tako omogućio i veći rast manjih plaća. Time bi na dobitku bio velik broj ljudi. No po ovom vladinom prijedlogu plaća radnika koji sada prima 5000 kuna u neto iznosu porast će samo 60 kuna, ili 1,2 posto, dok će plaća od 20.000 kuna porasti za oko 1000 kuna, ili oko pet posto. Porezne stope bi trebalo smanjiti tek u nekom budućem razdoblju, a ne sada", poručuje za Index SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić.
Branko Grčić
Dodaje kako bi se zamjetniji rast plaća zbog povećanja neoporezivog dijela uglavnom prelio u potrošnju, što bi potaklo i oporavak hrvatskoga gospodarstva koje je duboko potonulo u koronakrizi. S druge strane, napominje, rast plaća koji proizlazi iz aktualnog vladinog prijedloga, a čija će posljedica biti zamjetnije povećanje ionako velikih plaća, vjerojatno će se uglavnom preliti u štednju.
Kada je riječ o predloženim izmjenama u sustavu poreza na dobit, Grčić ističe da se porezne stope ne bi trebale mijenjati tako olako. Preciznije, dodaje, vlada bi trebala uvesti poreznu olakšicu na reinvestiranu dobit, čime bi se dobilo jamstvo da će poduzetnici novac koji će im ostati doista investirati u proizvodnju, a ne ga jednostavno potrošiti.
"Hrvatskoj treba rast osobne potrošnje i investicija, posebno u koronakrizi, a vlada bi mjerama porezne politike trebala to potaknuti. Potrebne su mjere koje će doista dovesti do rasta plaća i investicija, a u vladinom prijedlogu ih nema", napominje Grčić.
Sindikalci za veći neoporezivi dio i još više poreznih stopa
I u sindikalnim krugovima smatraju da je vlada ponajprije trebala poraditi na povećanju neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna. Uz to, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, dohodak treba progresivno oporezivati pa predlaže ne samo zadržavanje postojećih stopa od 24 i 36 posto nego i ponovno uvođenje stope od 12 posto, kao i uvođenje stope koja bi bila veća od 36 posto, a kojom bi se oporezovala najveća primanja. Tako bi se, poručuje, potakla i potrošnja građana, a time i oporavak od koronakrize.
Krešimir Sever
"Sve ovo pokazuje da je vlada osjetljiva samo prema onima s visokim primanjima i da je zapravo produžena ruka krupnoga kapitala", poručuje za Index Sever.
Ni poduzetnici nisu zadovoljni i kažu da je porezna reforma samo kap u moru onoga što treba napraviti
Predloženim smjerom novog kruga porezne reforme nisu pretjerano zadovoljni ni u poduzetničkim krugovima. Porezno rasterećenje pozdravljaju, no poručuju kako je reforma poreznog sustava samo jedna karika u nizu poteza koje bi trebalo napraviti.
"Naglašavamo da porezna davanja nisu jedino što opterećuje poduzetnike. HUP već godinama traži da se poduzme sveobuhvatna reforma sustava neporeznih i parafiskalnih davanja koji itekako dodatno opterećuju poslovanje, a često nije jasna njihova svrha. Osim toga, bez reforme javnog sustava (zdravstvenog, mirovinskog, javne uprave) nema ni mogućnosti značajnijeg poreznog rasterećenja. Stoga je potrebno što hitnije pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodnu stranu proračuna kako bi se i opterećenja na prihodnoj strani mogla značajnije smanjiti", priopćili su iz HUP-a.
Ističu i da podaci eurostatističara za 2019. godinu pokazuju da je udio poreza i socijalnih doprinosa u hrvatskom BDP-u iznosio 38,7 posto, dok je prosjek na razini Europske unije bio 41,1 posto. Međutim, upozoravaju, udio poreza i doprinosa u BDP-u u Hrvatskoj je najviši među novim članicama Unije i u rangu je s puno razvijenijom Nizozemskom.
"Iz toga je jasno da postoji značajan prostor za daljnja porezna rasterećenja, posebice ako nam je cilj sustići razvijenije članice EU", zaključuju u HUP-u.
Slične poruke dolaze i iz udruge Glas poduzetnika. Suosnivač i predsjednik udruge Hrvoje Bujas kaže da podržava svako porezno rasterećenje, no dodaje kako je ovdje više riječ o kozmetičkim promjenama nego o pravim reformama. Osim toga, u Glasu poduzetnika smatraju da je vlada skrenula u krivu ulicu.
Hrvoje Bujas
"Kod poreza na dohodak je trebalo ići na povećanje neoporezivog dijela sa sadašnjih 4000 na 5000 kuna jer bi se time pomoglo ljudima s nižim primanjima. Predlagali smo i da se ne oporezuje reinvestirana dobit, a to nije prihvaćeno. Podržavamo porezno rasterećenje, ali ovo je sve samo mali segment onoga što Glas poduzetnika traži. Porezna reforma je samo jedna od reformi, neophodne su nam i reforme pravosuđa i javne uprave, a njih nema", ocjenjuje za Index Bujas.
Ekonomisti smatraju da bi se više postiglo rezanjem parafiskalnih nameta i reformom doprinosa
Ni neovisni ekonomisti nisu oduševljeni vladinim prijedlogom petog kruga porezne reforme. Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da u nove izmjene sustava poreza na dohodak nije ni trebalo ići, budući da većina građana, zbog malih primanja, ionako ne plaća taj porez. Upitan je i tajming novih izmjena u poreznom sustavu.
"HDZ je u svom programu najavio smanjenje stopa poreza na dohodak i sada je za njih to pitanje vjerodostojnosti. Međutim, situacija se od vremena pisanja programa do danas radikalno promijenila. Posljedica ovog poteza bit će da će država više novca ostaviti onima koji ionako imaju više, dok s druge strane nema novaca za korona-testove", zaključuje Lovrinčević.
Željko Lovrinčević
Poručuje i da bi bolji potez bio smanjenje parafiskalnih nameta i doprinosa, no za nešto takvo su potrebne reforme koje u proteklom razdoblju uglavnom nisu provedene.
U Banskim dvorima se hvale da će građane i poduzetnike u pet valova porezne reforme rasteretiti za 10 milijardi kuna
Kako sada stvari stoje, u vladi ostaju ustrajni u namjeri da porezni sustav reformiraju na način na koji su zamislili. Ističu da su u dosadašnja četiri kruga porezne reforme građane i tvrtke rasteretili 8,2 milijarde kuna davanja, a s novim, petim krugom, ukupno rasterećenje prijeći će 10 milijardi kuna.
Poručuju i kako će koristi od nove runde porezne reforme imati manje-više svi, iako su svjesni da te koristi neće biti ravnomjerno raspoređene. No dodaju i kako građani s većim primanjima više pridonose punjenju proračuna od onih s manjim primanjima. Naši sugovornici pritom odbacuju tvrdnje da se kod onih s najvišim plaćama radi, kako se u javnosti uglavnom misli, samo o menadžerima jer su dobar dio njih informatički i drugi stručnjaci, koji zbog velikog poreznog opterećenja visokih plaća napuštaju Hrvatsku. Vjeruju i kako će veći dohoci potaknuti potrošnju, a time i oporavak hrvatskoga gospodarstva od koronakrize. Neke druge, opsežnije reforme, po svemu sudeći, čekat će bolja vremena.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati