KINESKE obrambene kompanije u državnom vlasništvu održavale su trgovinske odnose sa sankcioniranim ruskim obrambenim kompanijama tijekom prošle godine, dok su mnoga vodeća svjetska gospodarstva prekinula veze s Moskvom i kompanijama koje podržavaju ruski napad na Ukrajinu.

Carinska evidencija koju je pregledao CNN pokazuje da su ključne kompanije unutar golemih vojno-industrijskih kompleksa obiju zemalja nastavile dugogodišnju suradnju unatoč užasu koji je Moskva izazvala u Europi.

Dokumenti pokazuju da je tijekom 2022. godine, barem do sredine studenog, vojni dobavljač sa sjedištem u Pekingu Poly Technologies poslao najmanje deset isporuka - uključujući dijelove helikoptera i radio opremu - ruskoj kompaniji koju podupire država i kojoj je SAD uveo sankcije zbog povezanosti s ratom u Ukrajini.

Dugoročni trgovinski partner Poly Technologiesa - Ulan Ude Aviation Plant, dobavljač vojnih helikoptera - također je prošle godine nastavio slati dijelove i nekoliko helikoptera kompaniji sa sjedištem u Pekingu, pokazuju trgovinski podaci.

Nema dokaza da je roba završila u ratu

Većina dijelova helikoptera koji su bili isporučeni u Rusiju bili su označeni za korištenje u višenamjenskom helikopteru Mi-171E, dizajniranom za transport, traganje i spašavanje. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), Kina je počela uvoziti ovaj model helikoptera iz Rusije prije više od 10 godina.

Tri pošiljke Poly Technologiesa označene su kao da uključuju proizvode za rad ili održavanje Mi-171SH ruske proizvodnje, vojnog transportnog helikoptera koji se može opremiti oružjem i koji se koristio u operacijama u Ukrajini. Nema dokaza da se bilo koja od razmijenjenih roba izravno koristi u ruskom ratu.

Carinska evidencija proizašla je iz dva skupa podataka. Prvu je osigurala kompanija za trgovinske podatke Import Genius, čije su informacije prikupljene sekundarnim izvorima iz službene ruske carine i evidencije pošiljki. Think tank C4ADS sa sjedištem u Washingtonu, koji uspoređuje službene carinske zapise skupljene od više dobavljača, osigurao je drugi set podataka.

Bliski odnosi Kine i Rusije zadnjih godina

CNN nije neovisno provjerio podatke, koji mogu pružiti djelomičnu, ali ne i potpunu sliku trgovinske razmjene. Vojni i sigurnosni stručnjaci kažu da su dijelovi poslani iz kineske kompanije u Rusiju prilično bazična oprema za zrakoplove ruskog dizajna koji bi mogli biti dio postojećih ugovora i standardnih poslovnih odnosa između kompanija.

Međutim, prošlogodišnja trgovina ukazuje na trajne veze između ključnih igrača u obrambenim sektorima s obje strane - odnose koji su ojačali tijekom prošlog desetljeća kako su Putin i kineski čelnik Xi Jinping razvijali svoje strateško povezivanje.

Stručnjaci kažu da bi se tako dobro uspostavljene mreže mogle iskoristiti za eventualnu aktivnu i izravnu oružanu pomoć Pekinga ratnim naporima Kremlja.

Zapadni su čelnici posljednjih tjedana upozorili da Kina razmatra taj korak. Peking je to negirao, ismijavao upozorenje kao klevetu, više puta branio svoju "normalnu" trgovinu s Rusijom i odbacio ono što naziva "jednostranim" sankcijama protiv Moskve.

Vojne veze Pekinga i Moskve dramatično su se razvile nakon vrhunca Hladnog rata - razdoblja obilježenog međusobnim neprijateljstvom i ideološkim razlikama.

Iako postoje neka trvenja, dva autoritarna susjeda su se zbližila, posebno pod Putinom i Xijem, koji su proglasili partnerstvo "bez ograničenja" samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, cvjetala je snažna, ali izrazito jednosmjerna trgovina oružjem u kojoj je Rusija prodavala svoje superiorno oružje Kini. Nedavno je brza modernizacija kineske vojske počela mijenjati tu dinamiku.

Putin se hvalio da Kina i Rusija zajedno razvijaju visokotehnološko oružje

Putin se 2021. hvalio da dvije zemlje "zajedno razvijaju određene visokotehnološke vrste oružja" i pohvalio njihove zajedničke vojne vježbe koje su bile sve opsežnije i geografski raširenije.

Na prvim crtama tog odnosa su vojni dobavljači povezani s državom. Oni se integriraju u sve sofisticiraniji opskrbni lanac, smatra Alex Gabuev, suradnik međunarodnog think tanka Carnegie zaklada za međunarodni mir.

Onda je došao rat u Ukrajini. Dosad je Kina pažljivo zaobilazila oštre zapadne kazne usmjerene na one koji podržavaju Rusiju - iako je 10 kineskih kompanija pogođeno američkim ograničenjima povezanima s ratom.

Ali glavno pitanje za zapadne dužnosnike je može li Kina iskoristiti postojeću obrambenu suradnju za konkretnu vojnu pomoć ratnim naporima Kremlja, za koji se vjeruje da mu ponestaje streljiva i oružja.

U veljači je CNN izvijestio kako američki obavještajni dužnosnici vjeruju da kineska vlada razmatra slanje dronova i streljiva u Rusiju.

Novi kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang rekao je 7. ožujka da Kina "nije poslala oružje nijednoj strani" u ruskom ratu i osudio zabrinutost SAD-a po tom pitanju kao licemjernu.

Analitičari kineskih vanjskih poslova kažu da su kineski čelnici itekako svjesni reputacijske i ekonomske štete ako se bude smatralo da vojno podupiru Moskvu i mnogi su skeptični prema ideji da bi Peking u ovom trenutku pomogao nuklearnoj sili Rusiji.

"Rusija gubi ovaj rat, ali to nije gubitak koji bi doveo do Putinove smrti i demokratizacije Rusije, tako da ne vidim razloga da Kina sada učini više nego što čini", rekao je Gabuev.

Kremlj se kratko oglasio

Roba kojom se trguje između kineskih i ruskih obrambenih kompanija, prema podacima koje je analizirao CNN, nije streljivo koje ruskoj vojsci najviše treba nakon godinu dana rata. Kina također nije jedina koja trguje s Rusijom u ratu.

Na upit CNN-a o isporukama iz Kine sankcioniranim ruskim kompanijama, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je reklo da "nije upoznato sa situacijom" te da Kina "čvrsto stoji na strani dijaloga i mira".

Kremlj nije odgovorio na upit CNN-a. Međutim, 27. veljače glasnogovornik Kremlja rekao je da Rusija ne vidi potrebu za komentiranjem tvrdnji kako je od Kine tražila vojnu opremu zato što je Peking to već opovrgnuo.

Poly Technologies se na svojoj web stranici opisuje kao glavna podružnica China Poly Groupa, vodećeg poduzeća u državnom vlasništvu, "ekskluzivno ovlaštenog od kineske središnje vlade za uvoz/izvoz obrambenih sustava".

Poly Technologies sankcioniran je od strane SAD-a 2013., prema pravilima za kompanije koje opskrbljuju Iran, Sjevernu Koreju i Siriju, te ponovno u siječnju prošle godine zbog navodne isporuke projektila.

Ulan Ude Aviation Plant, podružnica najvećeg državnog proizvođača Russian Helicopters, koja proizvodi vojne transportne helikoptere serije Mi-8/17, nije odgovorila na zahtjev za komentarom, kao ni Poly Technologies.

Druge dvije ključne kompanije također se pojavljuju u carinskim podacima - kineski AVIC International Holding, pod kontrolom državne korporacije Aviation Industry Corporation of China, te ruska United Engine Corporation (UEC), koja je dio državnog obrambenog diva Rosteca.

Njihova trgovina uključivala je ruske dijelove mlaznih motora, od kojih su mnogi bili namijenjeni za motor koji se koristi u kineskim borbenim zrakoplovima.

Isporuke od AVIC Internationala prema UEC-u izvršene do srpnja prošle godine navedene su kao ugovorne obveze prema jamstvu, a evidencija o izvozu pokazuje da je UEC otpremao dijelove za isti model motora u Kinu sve do prosinca prošle godine.

AVIC International i UEC nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom. Wall Street Journal prethodno je spominjao isporuke Poly Technologiesa i AVIC International Holdinga ruskim partnerima.

Stav Washingtona

Stav Washingtona je da svaka kompanija koja opskrbljuje ili djeluje unutar ruskog obrambenog sektora riskira da bude sankcionirana. No, Kina možda nije previše zabrinuta zbog transakcija prikazanih u spomenutim trgovinskim podacima, smatra Yun Sun, direktorica Kineskog programa pri think tanku Stimson Center u Washingtonu.

"Ovu vrstu izvoza mora odobriti vlada. Ali s obzirom na prirodu ovih dijelova i činjenicu da je Poly Technologies pod američkim sankcijama od 2013. godine, vlada možda ne vidi potrebu da to ne odobri", rekla je Sun.

Neki su stručnjaci postavili pitanja o tome mogu li zrakoplovni dijelovi koji dolaze iz Kine u Rusiju - od kojih su mnogi označeni kao "rabljeni" ili podrijetlom iz Rusije - još uvijek biti rezervni dijelovi potrebni Rusiji u ratu.

Sun je rekla kako nije iznenađenje da će Rusija nastaviti ispunjavati ugovore za opremu koju je kupila Kina, ali je upozorila da bi robu koja ide u suprotnom smjeru Rusija mogla "ponovno uvesti kako bi nadoknadila potrošeno u ratu". Također je malo vjerojatno da će se potpuna slika ikada otkriti.

"Ni Kina ni Rusija ne žele da zapadne obavještajne službe budu svjesne dubine i širine njihove strateške suradnje", rekao je Alexander Korolev, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu New South Wales u Australiji.

Ako bi Kina isporučila oružje za uništavanje neprijateljske žive sile, dodao je Koroljov, učinilo bi se sve da se to zataška: "A jedan od načina da se to prikrije je prikazati kao da je to samo dio redovne, dugoročne vojno-tehničke suradnje, a ne odgovor na rat."