ANDREJ Plenković je u pandemiju koronavirusa ušao kao lider vlade s tankom većinom u saboru i čiji su ministri redom smjenjivani zbog afera koje su razotkrili mediji te kao predsjednik stranke koja mjesecima gubi potporu u anketama, a zabilježila je i podbačaje na europskim i predsjedničkim izborima.

Po svemu sudeći, isti Plenković iz pandemije, odnosno njezine prve faze, izlazi kao premijer čija je vlada uspješno odgovorila na javnozdravstveni izazov stoljeća i kao šef stranke koja u izbornoj godini preuzima vodstvo u anketama od glavnog oporbenog konkurenta.

>> Anketa HRT-a: Dogodio se preokret. HDZ je vodeća stranka, SDP pada

Korona je promijenila odnose na političkoj sceni

Nema nikakve sumnje da je pandemija koronavirusa promijenila odnose na hrvatskoj političkoj sceni te da postoje i pobjednici i gubitnici proteklih tjedana. Iako su političke razlike nekoliko tjedana bile gurnute u drugi plan, to ne znači da se u pandemiji prestalo s političkim radom i potezima. 

Opozicija se trudila držati kritično, ali ipak konstruktivno te je ozbiljnije oponirala samo jednom prijedlogu vladajućih, onome o praćenju mobitela svih građana, dok se Plenković većinom vadio na to da borbu protiv zaraze vode stručnjaci, kojima je vlast samo politička pozadina.

>> Vlada želi pratiti mobitele građana zbog epidemije. To je opasan udar na naša prava

Vili Beroš kao predizborni adut HDZ-a

Simpatije javnosti koje je zadobio Stožer civilne zaštite RH se tako prelijevaju na vladu i HDZ, iako je jasno da je Stožer funkcionirao kao političko tijelo izvršne vlasti. Uostalom, načelnik Stožera je Plenkovićev intimus, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tako da nema smisla praviti se da su stručnjaci doista donosili konačne odluke.

Prednost za HDZ je i velika popularnost ministra zdravstva Vilija Beroša koji je mnoge osvojio svojim odmjerenim istupima te je odjednom postao i predizborni adut HDZ-a. Nema sumnje da se na PR-u novog ministra pažljivo radi.

Pandemija nije ubila temu ustaša i partizana

Da je pandemija koronavirusa proizvela promjene u političkim odnosima, svjedoči i zajednički posjet predstavnika vlasti i manjina Jasenovcu, što proteklih pet godina nije bilo moguće realizirati. Novi predsjednik RH Zoran Milanović je svojom opaskom o spomen-ploči HOS-a (“baciti negdje”) izazvao i novu raspravu unutar stare paradigme ustaše-partizani, što podsjeća da se nekih tema nismo riješili bez obzira na pandemiju.

>> Državni vrh u Jasenovcu. Milanović: HOS-ovu ploču treba maknuti, baciti negdje

>> HVIDRA napala Milanovića: Dok su HOS-ovci krvarili, on je kukavički bježao

>> Medved o Milanovićevoj izjavi: Uvrijedio je poginule HOS-ovce i njihove obitelji

Plenković je trenutno u najboljoj političkoj poziciji još otkako je izbacio Most iz vladajuće koalicije pa je pitanje kako će to iskoristiti i kada ćemo ići na parlamentarne izbore. Ustavni rok je do kraja godine, no aktualnom premijeru i HDZ-u bi svakako odgovarali izbori ranije jer Hrvatskoj tek slijedi veliki ekonomski krah, koji će vjerojatno postati jasan nakon ljetnih pokušaja da se nekako spasi turistička sezona. Što Plenković duže čeka s parlamentarnim izborima to su veće šanse da će ići na izbore usred recesije.

HDZ-ov uspon u anketama usred pandemije

Za analizu aktualne situacije, kao i mjeseca koji dolaze na političkoj sceni obratili smo se politologu s Pravnog fakulteta Dariju Čepi i političkom analitičaru Žarku Puhovskom.

U tjednima prije pandemije SDP je vodio u anketama, a HDZ je bio u padu. Najnovije ankete pokazuju da se trend preokreće u korist HDZ-a. Koje je to efekte korona već imala na hrvatsku političku scenu, pitamo Čepu.

“Logično je da u vremenima krize i nesigurnosti građani na prvu reagiraju 'zbijanjem redova'. Trend rasta potpore vladajućim strankama vidljiv je u gotovo svim državama. On je u načelu kratkotrajan, odnosno ovisi o percepciji uspješnosti vlade da se nosi s krizom. Plenković je napravio dobar korak time što je svakodnevnu komunikaciju prepustio famoznom Stožeru. Time je napravio dvije stvari. Javnost je uvjerio da o temi govore stručnjaci, iako o njoj u biti govore političari, neki od kojih nisu ni članovi Stožera. Uz to je teret negativnih odluka prebacio sa sebe na njih”, ističe ovaj politolog.

Čepo: Otežana je svaka kritika Stožera i vlade

“Efekti pandemije tek se naziru, no svakako će biti snažni, pogotovo u ovih nekoliko mjeseci prije izbora. Primjerice, svaka kritika Stožera i vlade je otežana, pogotovo u diskursu u kojem se borba protiv virusa poistovjećuje s ratom, jer kritizirati vođu u ratu znači biti protiv, a samim time i biti neprijateljem. Također, pandemija će onemogućiti da se o nekim velikim problemima HDZ-a i vlade govori jer su postali manje zanimljivi u usporedbi s tim što i kako se čini u 'ratu' protiv virusa. Tu prije svega mislim na silne korupcijske i druge afere HDZ-ovaca”, naglašava Čepo.

Hrvatska do kraja godine vjerojatno tone u golemu recesiju. Kada Plenkoviću odgovara izaći na izbore da kapitalizira trenutnu popularnost i kako bi kampanja uopće mogla izgledati uz sve mjere koje će i dalje biti na snazi?

“Plenkoviću je prošao vlak što se tiče najboljeg trenutka za izbore. Do sada je bilo logično da čeka jesen i priljev turističkih deviza. Sada toga neće biti, a i doznake iz inozemstva naše emigracije bit će niže, budući da će i poslova u državama EU biti manje. Raniji izbori značili bi da se mora napustiti strogo kontroliranje kretanja građana, što može dovesti do ugrožavanja javnog zdravlja. Ili bi značili napuštanje strogog protivljenja glasanju poštom, odnosno slanju glasačkih listića na kućne adrese. Uz to su šanse za normalnu kampanju malene, a i HDZ bi koristio svaku aktivnost oko pandemije s ciljem postizanja političkih bodova. Stoga je pitanje koliko izbori, pogotovo skori, mogu zbilja pokazati stav birača o vladi i HDZ-u. Redoviti se izbori moraju održati, a sve relevantne političke snage u zemlji moraju zajednički dogovoriti kako učiniti da budu što bolje provedeni, a rezultati što legitimniji”, upozorava Čepo.

Problemi Plenkovićeve desne opozicije

Što je s Domovinskim pokretom i Plenkovićevom desnom opozicijom? 

“Pitanje je zanimljivo zato što fokus na pandemiju iz ruku izbija do sada najvažniji alat desnice - ideološki konflikt onih koji vole Hrvatsku i mrzitelja svega hrvatskog. Vidite i sami da su u zadnjih mjesec dana gotovo potpuno iz interesa javnosti nestali ideološki sukobi utemeljeni na Drugom svjetskom ratu, priče o ustašama i partizanima itd.”, odgovara Čepo.

>> VIDEO Škoro se obratio javnosti: Ne mogu epidemiolozi biti mjera svega

>> Škorina stranka: Ovo je naša istina o Jasenovcu

Ističe da “čak i događaji u zadnjih nekoliko dana, otkazivanje komemoracije u Bleiburgu, zajednička komemoracija u Jasenovcu, prikazivanje filma o Diani Budisavljević, nisu uspjeli vratiti fokus na taj glavni sukob unutar hrvatskog društva. S obzirom na to, desnijim izazivačima HDZ-a, prije svega Mostu i Škori, bit će teže profilirati se.”

Za Škoru i Plenkovićevu desnu opoziciju će najveći problem biti ako “HDZ skrene socijalno sasvim lijevo, zaštitom umirovljenika, nezaposlenih i drugih ranjivih skupina, u ovom trenutku očekivano je da do konsolidacije glasova na desnici dođe”.

Balast suradnje s Milanom Bandićem

“Pitanje je, doduše, koliko će građani biti spremni HDZ i Plenkovića vidjeti kao pouzdanu i stabilnu ruku koja nas vodi u teškim vremenima. Jer koliko god vladin PR radio, balasti koji u HDZ-u postoje to mirno more koje nam treba svaki dan uznemire. Najveći balast im je pritom, naravno, suradnja s Milanom Bandićem, kojeg u Zagrebu ljudi sad zbilja mrze. Do sada su njegovi kritičari i protivnici bili apatični i vjerovali u Bandićevu političku svemoć, ali potres je ogolio vladavinu gradonačelnika i ta se apatija pretvara u otvorenu i sve aktivniju mržnju. A HDZ je taj koji ga drži na životu. Da balaste iz same stranke ne spominjemo. Od Mikulića iz Državnog inspektorata, do sitnih lokalnih šibicara i poltrona koje je HDZ smjestio na upravljačke pozicije institucija, koje se danas ne mogu nositi s pandemijom, poput domova umirovljenika. Ako građani dobro prepoznaju da je to rezultat HDZ-ova interesa za zarobljavanjem institucija i crpljenjem financijske i političke moći, onda će HDZ u izbore ući iz znatno teže pozicije”, analizira Dario Čepo.

Puhovski: Kod nas ne postoji naročiti interes za vladavinu prava, već za akciju čvrste ruke

Žarko Puhovski ističe da se uvijek u masovnom strahu ljudi vezuju za autoritet, znači za vlast: “To se dogodilo i u zemljama s jačom demokratskom tradicijom od naše.”

Plenkoviću njegovi birači nisu zamjerili ustavno upitne poteze u pandemiji.

>> Plenković je preko koronavirusa htio doći do kraljevskih ovlasti. To je opasno

>> Sve odluke Stožera civilne zaštite RH su nezakonite?

“Kod nas ne postoji naročiti interes za vladavinu prava i ljudska prava, već za akciju čvrste ruke, pa je Plenković pametno isturio Stožer kao izvanredno tijelo, a nije proglasio izvanredno stanje. Tako se mogao držati u pozadini, a sve kontrolirati te na svaki prigovor odgovoriti time da je Stožer zapravo vladin. Svi su se skrili iza bijelih kuta u ovoj situaciji, jer kod nas liječnik predstavlja figuru autoriteta”, kaže Puhovski.

Izbori krajem rujna?

Puhovski predviđa izbore krajem devetog ili početkom desetog mjeseca.

“Zadnji termin za izbore je druga nedjelja u prosincu. Plenkoviću bi bilo najlakše da odmah raspiše izbore, ali to ne može. Najmanje su dva razloga za to: mora se baviti funkcioniranjem aparata države u pandemiji, stranku je već riješio, a tu je i dovršavanje predsjedanja Europskom unijom. Osim toga, mi moramo imati predizbornu kampanju. Maske i razmak mogu ostati, ali kampanja se ne može voditi samo preko medija, to bi bilo kod nas relativno neuvjerljivo. Svi žele, uključujući i vlast, imati priliku razmahati se u kampanji na terenu. Stoga očekujem izbore krajem devetog mjeseca”, smatra Puhovski.

S druge strane, podsjeća i na Churchillov slučaj, koji je nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu izgubio izbore jer su ljudi htjeli promjenu, nešto drugačije u odnosu na ratni poredak stvari. “Tuđman je pak raspisao izbore nakon Oluje i tako ojačao svoju poziciju, ali to ne ispadne uvijek tako”, upozorava Puhovski.

Organizacijski problem Miroslava Škore

Kada je riječ o Škori, Puhovski ističe da on za početak ima organizacijski problem.

“Škoro može imati od 10 do 15 posto podrške na izborima uz uvjet da skupi 10 puta 14 ljudi na izbornim listama i aktiviste koji bi u većem dijelu Hrvatske promovirali njegovu agendu. U hrvatskoj politici je to jako važno, a to Škoro nema. Čini se da on nema snažne organizacijske sposobnosti, iskustva nema, ali zato ima potencijalne svađe između suverenista i mostovaca kojima se mora baviti. Ako on ne realizira svoje najave, nakon izbora idemo prema velikoj koaliciji jer bi to onda moglo postati matematički nužno rješenje”, kaže Puhovski.

Dodaje kako je posve moguće da krajnja desnica opet izađe podijeljena na izbore i tako ostvari loš rezultat.

Šansa za Bernardića i SDP?

Vraćamo se na Churchillov izborni poraz te pitamo Puhovskog koliko je u tome ulogu igrala činjenica da su laburisti tada nudili osnivanje javnog zdravstva u Velikoj Britaniji. Puhovski kaže da su Britanci tada htjeli političare koji brinu za blagostanje ljudi, a ne za ratnu pobjedu. 

Znači li to da bi Davor Bernardić kao lider SDP-a i opozicije onda imao šansu postati sljedeći premijer? 

“Bernardić mora pokazati da je u stanju funkcionirati nekoliko tjedana bez većih gafova. Također, mora motivirati svoju stranku da bude uz njega. Glasači SDP-a sigurno neće biti protiv Bernardića, no pitanje je hoće li izaći na izbore. HDZ-u se bazen glasača smanjio, njemu je dio glasača otišao Škori, a Škoro je omogućio i pobjedu Milanovića na predsjedničkim izborima. Plenković, dakle, mora aktivirati svoj narušeni glasački bazen, u čemu bi mu mogli pomoći rezultati u upravljanju pandemijom. Bernardićeva šansa je pak u promjeni paradigme, da glasači izađu na izbore sa stavom da je sad ovo 'a whole different ball game'. Bilo bi dobro da SDP ima i ljude koji će uvjerljivo zastupati drugačije pozicije, primjerice kada je riječ o smanjenju broja općina. Plenkovićev ministar vanjskih poslova se ovih dana osramotio govoreći o stanju u Mađarskoj, rekavši da stanje demokracije u toj zemlji nije objektivno problem, nego stvar stajališta. SDP bi takve stvari morao bolje iskoristiti”, napominje Puhovski.

>> Bernardić predložio novi paket zakona za pomoć gospodarstvu

>> Oporba traži moratorij na kredite i ovrhe, HDZ najavljuje izmjene Ovršnog zakona

Velika koalicija kao krajnja nužda

Kada je riječ o postizbornim koalicijama, Puhovski smatra da će HDZ, ako se bude morao opredijeliti između SDP-a i Škore, izabrati Škoru, dok SDP nema veliki koalicijski potencijal.

“Jedini koalicijski potencijal SDP-a je HDZ, paradoksalno. Ako u parlamentu brojčano dođe do takve situacije, uvjeren sam da će i SDP i HDZ raditi na tome da namjerno izazovu nove izbore, na kojim bi nas očekivali slični rezultati, pa bi nakon njih onda ušli u veliku koaliciju, progutati tu knedlu”, predviđa Puhovski.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.