Foto: Index

U NEDAVNOJ raspravi na Facebooku Gorana Jerasa, osnivača prve etične banke, razvila se zanimljiva diskusija oko visine bankarskih naknada u Hrvatskoj.

Ilustrirajući koliko su one nerazumno visoke Jeras je opisao na svom primjeru kako su ga banke ogulile za prebacivanje 5 eura s jednog na drugi račun. Naime, prvo mu je Erste naplatio 70 kuna za devizni nalog poslan s njegovog osobnog računa, a onda PBZ naplatio 50 kuna za devizni priljev koji je stigao na račun njegove udruge. Zaključio je da na taj način možete počistiti račun nekome tko vam se  zamjerio, zatrpavajući ga sitnim donacijama. Jer banka će svaki put primatelju naplatiti 50 kuna. Doduše, to je akcija koju morate napraviti iz inozemstva kako bi izbjegli da banke i vama naplate devizni nalog.

Banke koje posluju u Hrvatskoj od provizija i naknada u 2015. godini ostvarile su 4,6 milijardi kuna prihoda, pokazuje HNB-ov bilten. Od HNB-a smo zatražili točan broj naknada koje propisuju banke. Odgovorili su nam da nemaju podatke o broju i vrstama naknada koje banke naplaćuju u poslovanju s potrošačima, te da HNB ne daje suglasnost za uvođenje ili promjenu naknada. "Propisivanje vrsta naknada i odobravanje njihove visine od strane regulatora predstavljalo bi utjecaj  na formiranje cijena usluga na tržištu", odgovorili su iz HNB-a. 

Najapsurdnije je da plaćamo devizni priljev

Za HNB je to zapravo stvar odabira potrošača između različitih banaka na tržištu: "U situaciji u kojoj su tarife naknada svake pojedine kreditne institucije javno dostupni dokumenti, svi zainteresirani imaju mogućnost izbora one banke koja najviše odgovara njihovim pojedinačnim zahtjevima (što uključuje i cijenu konkretne usluge)", poručuju.

Goran Jeras u razgovoru za Index kaže kako u Hrvatskoj ima čak četristotinjak različitih bankarskih naknada, a među najapsurdnijima ističe upravo naknadu za devizni priljev. Klijent u Hrvatskoj klijent može samo formalno birati, stvarnog odabira po Jerasu nema jer smo prisiljeni biti klijenti banaka, pa samim time i prisiljeni plaćati naknade koje su kartelno postavljene.

"Cijene transakcija su taj prvi korak iz kojeg se vidi da plaćamo nerazumno visoke naknade. A među tim naknadama je priljev sredstava nešto najgore. Banka bi trebala biti sretna što je u njezinu bilancu ušao neki novac jer joj je to korisno, a to još i naplati stvarno je suludo", kaže.

Plaća se i naknada za odljev što je također posve automatizirana radnja, osim ako se radi o velikom iznosu pa se mora aktivirati kontrola pranja novca. "Živio sam u Nizozemskoj i tamo se naknade unutar eurozone ne naplaćuju. To pokazuje da se može. Kad je prva banka ukinula naknadu morale su i druga jer su postale nekonkurentne. A kod nas štite leđa jedna drugoj jer im naknade donose prihode od 4 mlrd kuna".

Račun u Litvi koji ništa ne košta

Za potrebe osnivanja etične banke testirao je različite bankarske usluge u Europi, tako je preko interneta otvorio bankovni račun u Litvi kojim je vrlo zadovoljan jer ga ne košta ništa, odnosno posluje bez mjesečne naknade.

"Mogu normalno poslovati bez mjesečne naknade. Jedino mi se naplaćuje mala provizija pri konverziji valute kad mijenjam kune u eure ili obratno i plaćam 1 euro mjesečno na Visa karticu, ali samo u mjesecima u kojima nemam transakcija na kartici", kaže Jeras.

Objašnjava kako litavska banka ima račun u Zagrebačkoj, pa lokalno prebacuje novac što ga košta kunu ili dvije po transakciji. "Onda se taj novac pojavi na računu u litavskoj banci u kunama i mogu ga konvertirati u eure i plaćati s njime po EU što me ne košta ništa osim male konverzije. U Litvi rade isti postao kao u Hrvatskoj ali to ne naplaćuju. Zapravo rade u istom zakonodavstvu, jer bi naši zakoni trebali biti usklađeni s europskim regulativama. Nemaju nikakve drugačije uvjete poslovanja nego drugačiji poslovni model", pojašnjava.

Koji su stvarni troškovi za banke?

Upitali smo ga o stvarnim troškovima koje banke ipak imaju, poput razvoja i održavanja softvera.  "Imate i naknadu za održavanje računa što je doslovno kompjutorski zapis u kojem to stoji. Činjenica je da je to izrađeno prije puno godina i da nema daljnjeg troška, da nema opravdanja da to košta 30 kuna mjesečno koliko se naplaćuje. Mjesečno se naplaćuje nešto što nema realne operativne troškove. Ili ima ali samo marginalne.  Recimo internet bankarstvo je isprogramirano i plaćeno, trošak održavanja i plaćanja servera podijeljen na broj klijenta mjeri se u lipama, a naplaćuje se 10 ili 100 puta veći iznos. To vam ukazuje na visinu njihovih marži", upozorava.

Jesu li banke svojim paketima ipak pojeftinile različite vrste naknada? Naprednim korisnicima, koji koriste mobilno i internet bankarstvo i različite kartice i investiraju u fondove, vjerojatno je paket isplativ. Jeras misli da bi bilo zanimljivo provjeriti koliko ljudi kroz pakete plaća naknade za usluge koje uopće ne koriste, plaća li na primjer starija populacija naknadu za mobilno bankarstvo koje ne koristi.

Na pitanje kakve će naknade imati njihova Etična banka najavljuje da će njihovi klijenti morati biti članovi zadruge, što će ih koštati jednokratno 2.500 kuna, ali nakon toga nemaju naknade za vođenje, troškove održavanja ni transakcije. I ne, neće naplaćivati najmrskiju naknadu za devizni priljev, kao niti onu za devizni nalog unutar EU. Tvrdi da će naplaćivati samo one troškove koje će i banku operativno koštati, poput prebacivanja novaca u SAD swift protokolom.