Kako nastaju uragani i zašto se vrte?
FOTO: NASA/Wikipedia
SJEVERNU Ameriku ovih su dana u kratkom razdoblju pogodila dva vrlo razorna uragana – Harvey, koji je nastao 17. kolovoza i poharao Teksas uzrokovao je štetu veću od 70 milijardi dolara i odnio najmanje 71 život, te Irma, najsnažniji atlantski uragan u povijesti koji je poharao Karibe, a na Floridi se očekuje tijekom vikenda. U SAD-u postoji opravdani strah da bi Irma mogla izravno pogoditi Miami.
No to nije sve. U Atlantskom oceanu razvijaju se i jačaju još dva uragana, Jose i Katia. Jose je u petak ojačao do ekstremno opasne četvrte kategorije.
Uragani najveće štete uzrokuju kada s mora prijeđu na kopno. Najskuplji i jedan od pet najsmrtonosnijih u povijesti SAD-a bio je Katrina koji je 2005. odnio negdje između 1.200 i 1.800 života.
Što su uragani?
Uragani su najmoćnije oluje na planetu Zemlji. To su u biti olujni sustavi koji brzo rotiraju, a karakteriziraju ih nizak tlak u središtu (prema procjenama, od petka je prizemni tlak zraka u središtu Irme oko 925 hPa), snažan zračni vrtlog čija je os u središtu uragana te spiralna razdioba olujnih grmljavinskih oblaka oko oka oluje, koji donose velike količine kiše. Za usporedbu, u prosincu 1999. u Hrvatskoj tlak se s oko 1040 hPa spustio na oko 990 hPa, a dva dana kasnije na oko 975 hPa. Bilo je olujnog i orkanskog vjetra, pijavica, grmljavina i obilnih oborina.
Zanimljivo je da manji dio tog nakupljenog zraka ponekad, umjesto da putuje prema van, može krenuti prema središtu oluje, gdje će zbog nakupljene težine početi padati i ponekad formirati novo oko.
Sve što je opisano u ovom tekstu uglavnom je vrlo pojednostavljeno, a mnogi mehanizmi uragana ni danas nisu potpuno razjašnjeni. Tekst je sastavljen uz konzultacije s Vlastom Tutiš, načelnicom Sektora za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
