Kako se možemo spasiti: Baš svi makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva su negativni!
Foto: Ilustracija, HGK
"VRIJEDNOST dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i dalje raste: u svibnju je povećana za još 807,7 milijuna kuna do razine novog rekorda od 39,9 milijarde kuna. Rekordan je bio i broj nelikvidnih / insolventnih poslovnih subjekata (84.692) s mjesečnim rastom od 2,2 posto (novih 1.808 subjekata), što znači da neprestano novi subjekti ulaze u blokadu, dok malo koji iz nje izlaze", navodi se u publikaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), "Gospodarska kretanja" za prvih šest mjeseci.
U izvještaju se posebno naglašava ogroman problem nelikvidnosti gdje je stanje alarmantno, no ni jedan od makroekonomskih pokazatelja nije pozitivan!
Udvostručila se nelikvidnost
Sveopća situacija na kraju je kriva da je primjerice u svibnju bilo 5.798 nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana), što je čak za 726 više nego prethodnog mjeseca.
"Alarmantna je činjenica kako se samo u posljednje dvije godine iznos neizvršenih osnova za plaćanje gotovo udvostručio (za čak 18,7 milijardi kuna) te trenutno doseže 80 posto transakcijskog novca u sustavu. U istom razdoblju se broj blokiranih poslovnih subjekata (znači onih koji ne isplaćuju plaće, poreze niti doprinose) povećao za čak 28 tisuća", navodi se u upozoravajućem izvještaju Hrvatske gospodarske komore.
Deficit veći
Isti izvještaj navodi i dramatično stanje sa državnim proračunom s obzirom da je prvoj polovici godine zabilježen nastavak rasta proračunskog deficita koji je u prvih pet mjeseci iznosio 7,5 milijardi kuna što je pola milijarde kuna ili 7,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kao glavni razlozi slabijeg punjenja budžeta su lošije oporezivanje poreznih prihoda, ali pad prihoda od socijalnog doprinosa koji su druga po veličini stavka u prihodima.
"Razdoblje visokog rasta duga središnje države nastavljeno je i u ožujku (23,6 posto na godišnjoj razini) čime je dug dosegnuo iznos od 146,1 milijardu kuna", stoji u izvještaju HGK u kojem se dodaje da je inozemni dug dosegao razinu od 47,1 milijardi eura. Pri tom se naglašava da je u zaduživanju prednjačila država čiji je inozemni dug na godišnjoj razini povećan za 30 posto!
Sve je negativno
Inače svi osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva prvih šest mjeseci bili negativni. Bruto domaći proizvod imao je pad od 0,8 posto u prvom kvartalu. Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci imala je pad od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Turizam je isto u padu jer su svibanjska kretanja znatno utjecala na kumulativni rezultat u prvih pet mjeseci, kada je ukupno ostvareno 2,5 posto manje noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prijevoz putnika i roba također nastavlja negativne trendove, dok je u građevinarstvu kriza i dalje duboko. Broj završenih stanova 34 posto manji, a za 17 posto manji je i broj stanova u gradnji dok je vrijednost izvršenih radova u padu za 5,1 posto.
Povećane su cijene osnovnih proizvoda pa je tako hrana skočila za 4,2 posto, a nafta za 20 posto.
Katastrofalno je i na tržištu rada s obzirom da se broj nezaposlenih se u svibnju još uvijek nije uspio spustiti niti ispod prošlogodišnje razine (2,2 tisuće više nezaposlenih), a kamoli razine iz prve krizne 2009. godine (42,5 tisuće više nezaposlenih).
Realna bruto plaća pala je za 0,5 posto u odnosu na prošlu godinu, a vanjsko trgovinska razmjena pala je za 2,5 posto.
Prava katastrofa zabilježena je u inozemnim ulaganjima gdje je u prvom kvartalu zabilježeno tek 128,9 milijuna eura, što je 77,6 posto manje nego prethodne godine.
Hrvatska nema šanse da dostigne europski gospodarski prosjek
"S ovakvim performansama, nema nikakve šanse da mi ikada dostignemo prosjek Europske unije", tvrdi Ivo Družić, makroekonomski stručnjak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Hrvatska bi, tumači Družić, morala imati stopu rasta BDP-a između šest i sedam posto da bi do 2035. godine sustigla EU. Takve stope rasta, naravno, možemo samo sanjati; ni ove godine BDP vjerojatno neće porasti iznad 1,5 posto.
"Jedan ili dva posto praktički i nije stopa rasta. To je nešto što se događa samo od sebe", kaže nam Družić koji vjeruje da u postojećim gospodarskim okvirima Hrvatska, ali i ostatak svijeta, jednostavno nemaju prostora za veći napredak i ubrzanje razvoja.
U zadnjih 30 godina nije bilo većih promjena u gospodarskim kretanjima
"Činjenica je da u stabilizacijskoj matrici gospodarski rast i nezaposlenost nisu primarne varijable. Stalno se ponavlja da se država mora brinuti samo za stabilan tečaj i nisku valutu, a sve ostalo će poduzetnici riješiti samo od sebe. To je paradigma koja kruži već godinama, ali rezultat je takav kakav jest", kaže Družić, koji je s nama podijelio vrlo interesantne rezultate analize koju je nedavno završio.
Proučavajući 30-godišnje razdoblje od 1980. do 2010. godine Družić je došao do podataka da se u tom razdoblju u hrvatskom gospodarstvu ništa nije drastično promijenilo. "Razina BDP-a je nešto malo viša, a nezaposlenost nešto malo niža. Ali drastičnih razlika, bez obzira na gospodarski sustav i društveno uređenje jednostavno nema", kaže Družić koji vjeruje da svjetsko gospodarstvo ne može još dugo stajati na sadašnjim temeljima.
Investicije postoje, ali kako se odnosimo prema njima?
Na primjeru Hrvatske to se vrlo jasno vidi. Hrvatsko gospodarsko može relativno normalno funkcionirati samo dok se može dodatno zaduživati. A zaduživati se može do one mjere na koju je procijenjena vrijednost nacionalne imovine. Koju će, kako stvari stoje, uskoro možda morati započeti i rasprodavati.
Spas ne treba očekivati ni od inozemnih investicija, koje toliko često ispadaju iz usta Jadranke Kosor i njenih "stručnjaka" za gospodarstvo. Inozemnih investicija, ističe Družić, Hrvatskoj nije nedostajalo. Samo se nisu znale na pravi način iskoristiti. "U Hrvatsku je od 1994. do 2010. godine stiglo 30 milijardi dolara inozemnih investicija. To je u skladu s nekakvim prosjekom istočne Europe. Ali problem je u našoj gospodarskoj strategiji i odnosu prema tim investicijama, koje nisu greenfield nego brownfield investicije, i koje su fokusiranje na preuzimanje postojećeg kapaciteta", zaključuje Družić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati