NADOLAZEĆI izbori za Hrvatski sabor, čije se održavanje očekuje krajem travnja ili početkom svibnja, ponovno su u javnosti istaknuli problem izlaznosti birača na izbore.

Koliko će osoba s pravom glasa izaći na birališta – i koliko je potrebno da se vlast promijeni, a koliko dovoljno da opstane parlamentarna većina HDZ-a i mogućih partnera? Veća izlaznost, slažu se analitičari s kojima je Index razgovarao, koristi i lijevoj i desnoj opoziciji, dok HDZ može računati na svoje fiksno biračko tijelo koje ga već godinama smješta na prvo mjesto rejting istraživanja s popularnošću od 25 do 30 posto glasova.

Opozicija – koja pod starinskim sloganom "svi na izbore" organizira prosvjedni skup ove subote u Zagrebu, a kasnije će ih vjerojatno organizirati i u drugim gradovima – smatra da za promjenu vlasti na parlamentarne izbore treba izaći najmanje šezdeset posto birača. To bi bio velik pomak od parlamentarnih izbora 2020. godine kada ih je izašlo 48 posto.

Što kažu brojke o izlaznosti birača?

Evo što bi to značilo u brojkama. 

Prema posljednjem registru birača iz svibnja 2021., nastalom uoči prošlih lokalnih izbora, posljednjih održanih u Hrvatskoj, registrirano je 3.660.165 birača. Ministar pravosuđa Ivan Malenica kasnije je procijenio da je birača oko 13 tisuća manje, što ne dovodi do značajnih statističkih pomaka – pedeset posto biračkog tijela je milijun i 800 tisuća glasova, priželjkivanih šezdeset posto oko dva milijuna i dvjesta tisuća, dok je "idealnih" 65 posto više od dva milijuna i 350 tisuća birača što će ubaciti svoje listiće u biračke kutije.

Inače, registar birača "zatvara" se deset dana pred izbore jer treba oduzeti preminule, dodati one koji su postali punoljetni te zbrojiti doseljene i odseljene. Dijaspora, kako znamo, bira tek tri zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici.

Rimac: Za većinu je dovoljno manje od 20% svih glasova

"To je sve ki-bi-da-bi", podsjeća dr. Ivan Rimac na poznatu izreku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Rimac smatra kako je u registru birača oko tri i pol milijuna birača, ali da ta brojka nije realna.

"Na izbore je izlaznost bila četrdeset posto birača, toliko je registrirano u prošlom biračkom procesu. To je oko milijun i 400 tisuća glasova. Pobjednička stranka dobiva oko trideset posto i to čini saborsku većinu. HDZ je u devedesetima s 33 posto imao dvotrećinsku većinu u parlamentu. Dakle, za većinu je dovoljno 420 tisuća glasova, to je manje od dvadeset posto svih glasova. Dakle, ostatak glasača može preglasati bilo koga – kada bi imali za koga glasati", kaže analitičar Rimac. 

"Ankete ne pokazuju stvarno stanje"

"Objava anketa s rezultatima onih koji su spremni izaći na izbore – i to s ogromnom pogreškom u tim anketama – dodatno demotivira birače. Stvara se logika – ovi su u vodstvu, tko će njih preglasati. A to je moguće ako se stvori nova kontra koalicija koja bi birače zainteresirala za izlazak na izbore", kaže analitičar dr. Ivan Rimac.

"Treba se pokazati kako je to trenutak odluke, da birači mogu odrediti kamo dalje i kako dalje. Zadovoljava li ih status quo ili ne. Ankete danas ne pokazuju stvarno stanje i ne pokazuju stvarno raspoloženje javnosti", drži dr. Rimac.

Čular: Upitna je teza da izlaznost dovodi do promjene

Dr. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti drži kako je "mnogo značajniji mogući koalicijski nastup opozicijskih stranaka od izlaznosti na izbore".

"Mnogi koji tvrde da je veća izlaznost povoljnija za opoziciju "vrte teze u zraku" koje nisu dokazane. Naša istraživanja pokazuju da su izborni apstinenti sličniji biračima novih stranaka nego starih mainstream stranaka poput HDZ-a, HNS-a i SDP-a i to je cijela spoznaja koju imamo. Ostaju apstinenti na izborima jer smatraju kako ne mogu mnogo promijeniti", navodi Čular.

"Mnogi koji su glasali 2020. za Možemo bili su birači SDP-a, a čiji su danas – ne znamo. Teško je pretpostaviti koga bi Možemo ili neka druga nova stranka mogla izvući na izbore. Želim reći da je teza kako jedino izlaznost dovodi do promjene – upitna. Može se dokazati kako na visokoj izlaznosti ne dolazi do promjene, posebno ako pogledamo izborne ankete. Ako na njih "nakalemite" izlaznost od 65 posto – što držim nemogućim – i da svi ti glasovi odu opoziciji, HDZ ostaje najjača stranka", objašnjava dr. Goran Čular.

"Ako je demokracija doista ugrožena, trebaš se sam žrtvovati da to promijeniš" 

Ipak, zašto se stvara zabuna u javnosti?

"To služi prije svega Možemo kao jedan tip racionalizacije za njihovo ponašanje. Oni s jedne strane govore kako su u pitanju demokracija i demokratski standardi jer su načeti od strane HDZ-a, mobilizirajući birače na tome, ali nisu spremni na iskorake u tom smislu. Imaju kognitivnu disonancu između svoje retorike i vlastitog ponašanja pa su smislili priču kako je izlaznost bitna", kaže naš sugovornik.

"Drugim riječima, kažu da kuća gori, a oni sjede na kauču i gledaju TV. Po mom mišljenju, koalicijske strategije opozicijskih stranaka mogu puno više utjecati na rušenje HDZ-a nego izlaznost. Ako je demokracija doista ugrožena, trebaš se sam žrtvovati da to promijeniš – ili možda nije ugrožena", objašnjava dr. Goran Čular s FPN-a.

Važnost koaliranja uočava i dr. Žarko Puhovski, ali on smatra da bi velika izlaznost bila vrlo bitna.

Puhovski: Velika izlaznost bi pomogla oporbi, ali ona bi trebala biti najmanje 65. To je jako malo vjerojatno

Puhovski smatra kako bi najbolje bilo da na izborima nastupe "dvije lijeve i jedna desna lista protiv HDZ-a" te kako bi velika izlaznost značajno pomogla opozicijskim strankama, ali ona bi trebala biti najmanje 65 posto. 

 "Jako je malo vjerojatno da bi izašlo toliko birača. Neopredijeljeni birači, koji nisu na strani oporbe, trebaju biti privučeni novom ponudom. Na korupciji, Turudiću i sličnom ne mogu se dobiti izbori. To se neprekidno ponavlja, ljudi to ne doživljavaju kao šok. Takvi događaji postali su normalni", kaže dr. Žarko Puhovski.

Profesor na Pravnom fakultetu dr. Ivan Rimac trenutačne predizborne prilike objašnjava ovako: "Slažem se da bi veća izlaznost mogla promijeniti stvari. Ali, činjenica je kako je mala izlaznost posljedica činjenice da su ljudi razočarani i ne žele više slušati o politici ili biti u nju involvirani. S druge strane, izborna ponuda je loša. Birači ne nalaze adekvatan izbor u ponuđenim političkim opcijama."

"Turudić je mogao biti bilo koji drugi lik, u velikom broju nisu ni čuli tko je on"

"Poveća li se izlaznost, na izbore će u prvom redu izaći oni koji nisu zadovoljni postojećim stanjem. Izađe li ih dvadesetak posto, to mijenja stanje stvari. Hoće li to biti krajnja ljevica ili desnica, to se ne može znati, ovisi o regijama i izbornim jedinicama. Ono što daje ljevici veću šansu je referenca na lokalne izbore, gdje je veći kontakt s biračima. Tu se pokazalo da birači žele glasati za one koji mijenjaju uvjete života", tumači Rimac.

"HDZ od veće izlaznosti također može profitirati, ali ne koliko opozicija. HDZ danas ima problema, ali će bolja izlaznost mobilizirati i homogenizirati i njihovo biračko tijelo. Hoće li opozicija napraviti dovoljno, ne znam, građane zanima što će biti s njima, a ne međusobno prepucavanje političara. Opozicija treba inzistirati na temama standarda, plaća, poreza, Turudić je mogao biti bilo koji drugi lik. Građanima je sasvim svejedno za njega, u velikom broju nisu ni čuli tko je Turudić", komentira dr. Ivan Rimac.

"Izađe li dvadesetak posto ljudi više i ako se ti glasovi rasprše na sve stranke, uzet će nešto vladajućima", smatra dr. Rimac.

"HDZ će dobiti najmanje, jer već koristi sve svoje potencijale. Opozicija bi dobila više, i lijeva i desna", slaže se dr. Puhovski. 

"Ne vidim kako bi HDZ mogao izgubiti izbore, ali ni dobiti većinu u parlamentu"

Puhovski dodaje: "Ne vidim način da HDZ izgubi izbore, ali ni mogućnost da dobije većinu u parlamentu. Pitanje je koliko će dobiti ostali i na koga HDZ može računati. S kime će koalirati u manjinama, znamo da Furio Radin otpada i da će biti drugi pripadnik talijanske manjine, pitanje je hoće li SDSS dobiti sva tri mandata i s kime formirati vladajuću većinu. Napokon, SDP ima šanse na srpskoj listi, imaju i nekadašnjeg zastupnika Mađara. Pravi proces biranja vlasti održat će se nakon izbora."

Broj mandata u Hrvatskom saboru koji bi jamčio novu trgovačku koaliciju HDZ-a i malih partnera, manjinaca ili Domovinskog pokreta, o čemu se dosta nagađa, različito se procjenjuje. Ivan Rimac drži kako bi HDZ bio siguran u ostanak na vlasti ako dobije devet mandata manje od potrebnih 76 ruku u sabornici.

Dr. Puhovski kaže da im treba manje – između 55 i 60 mandata – ali da ih sada nemaju. Prava borba za vlast započet će, očito, nakon prebrojavanja glasova i objave broja mandata, bez obzira na izlaznost birača i uspjeh ponuđenih koalicija.