EKSPLOZIJA bombe koja je skoro raznijela automobil istaknutog kolaboracionista u ukrajinskom gradu Hersonu u subotu samo je posljednji u nizu napada koji se pripisuju ukrajinskim partizanima, odnosno pokretu otpora na okupiranom teritoriju.

Jevhen Soboljev, ravnatelj lokalne kažnjeničke kolonije, parkirao je svoj automobil kad je bomba, koja je navodno bila pričvršćena za obližnje stablo, detonirala. Preživio je, ali je prema izvještajima ukrajinskih i ruskih medija ozlijeđen i hospitaliziran. 

Prema snimci automobila nakon eksplozije koja je objavljena na Twitteru, bomba je bila ili premalena ili predaleko da bi raznijela automobil i usmrtila Soboljeva. Ruska vojska okrivila je upravo "ukrajinske partizane" za ovaj "teroristički napad", prenose ukrajinski mediji.

"Veleizdajnik" ranjen bombom u autu, ruski vojnici ubijeni u kafiću

Zanimljivo je da je ured ukrajinskog državnog odvjetnika prethodno protiv Soboljeva podignuo optužnicu za veleizdaju, optužujući ga da je prešao na rusku stranu u ožujku te da je, među ostalim, naredio zatvorenicima pod svojom nadležnošću da popravljaju rusku vojnu opremu, javljaju također ukrajinski mediji.

Nije trebalo dugo čekati na novi partizanski napad. Već u ponedjeljak su, prema izvještaju Operativnog zapovjedništva jug ukrajinske vojske, trojica ruskih vojnika ustrijeljena u kafiću u Hersonu, prenosi portal Kyiv Independent. Dvojica su navodno ubijena, a treći je ranjen i hospitaliziran u vojnoj bolnici na Krimu - teritoriju koji je Rusija okupirala i potom anektirala na temelju ilegalnog referenduma.

Sve je više znakova da ruski okupatori namjeravaju napraviti isto s Hersonom i drugim osvojenim dijelovima Ukrajine, od Zaporižje do Donbasa, gdje su njima odani separatisti već jednostrano proglasili Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku. Vladimir Rogov, jedan od dužnosnika okupatorske "civilno-vojne administracije" u Zaporiškoj oblasti, krajem prošlog mjeseca otvoreno je izjavio da se "Zaporižja i Herson više nikad neće vratiti pod kontrolu Kijeva". 

Okupatori uvode rubalj, dijele putovnice i najavljuju referendume o pripojenju

>> Je li Ukrajina pred porazom?

U Hersonu se prošlog mjeseca uveo rubalj kao službena valuta, a ranije ovog mjeseca počele su se izdavati i ruske putovnice stanovnicima. Ta je praksa već godinama na snazi u okupiranim dijelovima Donbasa, što analitičari vide kao još jedan vid integracije ovog teritorija u "ruski svijet", a naposljetku i u samu Rusku Federaciju.

I sam ruski predsjednik Vladimir Putin prošli je tjedan na Ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu kazao da će te okupirane regije same odlučiti o svojoj budućnosti, a da će Moskva "poštovati njihov izbor", što je slična retorika onoj koju je koristio oko Krima.  

No dok okupatorske vlasti u Hersonu izdaju ruske putovnice i najavljuju referendum o pridruživanju - ali tek kada završe borbe - ukrajinska protuofenziva opasno se približava istoimenom gradu i već je na dvadesetak kilometara od njega, na svojoj najisturenijoj poziciji, a ukrajinski partizani iza neprijateljskih linija ne miruju. 

"Ideja je da se okupator nikada ne osjeća sigurno"

Krajem prošlog mjeseca šest ruskih graničnih vojnika navodno je ubijeno kada je vatra otvorena na njihov položaj u blizini graničnog prijelaza Zernovo na sjeveru Ukrajine.

Dva dana kasnije, 30. svibnja, autobomba je eksplodirala u Melitopolju u blizini ureda Jevgenija Balickog, kojeg su ruski okupatori postavili za guvernera regije Zaporižje, izvijestio je Ukrajinski centar za otpor. Ruske vlasti izričito su okrivile ukrajinske partizane, odnosno sabotere, za ovaj bombaški napad u kojem je ranjeno dvoje ljudi, ali ne i Balicki.

Analitičari su još na početku rata predviđali da će se, ako regularna ukrajinska vojska i bude poražena, a vlast prisiljena na kapitulaciju - a tada su, prisjetimo se, mnogi smatrali da će se to dogoditi vrlo brzo - brzo formirati pokret otpora i da će rat naprosto prijeći u fazu gerilskog sukoba.

I zaista, kako je Serhij Kuzan iz Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju objasnio za Guardian, ukrajinske specijalne snage počele su obučavati buduće partizane u sklopu mjera za samoobranu još prije invazije, zajedno s teritorijalnom obranom. 

"Ideja je da okupator uvijek osjeća prisutnost partizana i da se oni nikada ne osjećaju sigurnima. Nedavno su partizanske snage u regijama Harkiva, Zaporižje i Hersona provele koordiniranu kampanju s naljepnicama i lecima protiv takozvanog ruskog svijeta", rekao je Kuzan.

Napadi pod lažnom zastavom?

Ipak, obje strane trenutno imaju interes predstaviti ovu gerilsku ili partizansku aktivnost kao intenzivniju nego što zaista jest, piše Guardian - ukrajinska kako bi demoralizirala ruske okupatore, a ruska kako bi imala opravdanja za još brutalniju represiju nad lokalnim stanovništvom. 

Američki nevladini Institut za proučavanje rata (ISW) je u izvješću od 1. lipnja zaključio kako "ruske vlasti vjerojatno očekuju ukrajinski partizanski pritisak u Luhansku", regiji koju separatisti također svojataju kao Lugansku Narodnu Republiku i čiji grad Severodonjeck ruske snage već tjednima ne uspijevaju zauzeti do kraja.

S druge strane, ISW je naknadno upozorio na mogućnost da Rusi izvode "napade pod lažnom zastavom" na Donjeck i druge okupirane gradove u toj oblasti, ali i oko Hersona. Cilj bi im mogao biti potaknuti daljnju mobilizaciju separatista u Donbasu i odvratiti stanovništvo od podrške ukrajinskoj protuofenzivi. Kao primjer su naveli eksploziju na tržnici u gradiću Čornobaivka koja se dogodila 15. lipnja. 

Alexander Motyl, povjesničar i stručnjak za Ukrajinu s američkog Sveučilišta Rutgers, u analizi za specijalizirani obrambeni portal 1945 piše da je takva partizanska aktivnost, u koju spadaju sabotaže, atentati i antiokupatorska propaganda, kao i dojavljivanje informacija ukrajinskoj vojsci, sve zamjetnija. Podaci s ukrajinskih stranica koje je Motyl prikupio sugeriraju da su uglavnom koncentrirane u i oko Melitopolja. 

Okupirani Melitopolj - "neslužbena prijestolnica ukrajinskog otpora"

"Naravno, moguće je da su ukrajinske specijalne snage bile uključene u neke od ovih akcija; također je vjerojatno da su podaci nepotpuni, budući da su neke radnje vjerojatno ostale neprijavljene. Unatoč tome, broj gerilskih akcija je impresivan i govori o trendu sve veće partizanske aktivnosti", zaključuje ovaj ekspert.

Melitopolj je inače pao već trećeg dana rata, bez velikog otpora, a sve upućuje na to da su, kao i u ostatku okupiranog juga i jugoistoka Ukrajine, osvajačima na jedan ili drugi način pomogli domaći kolaboracionisti. 

No od onda je u ovom gradu zabilježen čitav niz sabotaža i napada, zbog čega ga je Economist opisao kao "neslužbenu prijestolnicu ukrajinskog otpora". Tako je 18. svibnja uništen oklopljeni vlak, 22. svibnja raznesena je željeznička pruga i radarska postaja, a 30. svibnja eksplodirala je i kuća jednog kolaboracionista. 

U travnju je pak raznesen i željeznički most kojim se ruska vojska u Melitopolju opskrbljivala oružjem i gorivom s Krima.

"Naši ljudi čine sve kako bismo osigurali da zemlja gori pod nogama okupatora", rekao je za Economist ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov, koji više nije u gradu nakon što su ga Rusi oteli pa pustili na slobodu.

To ne znači da su u drugim okupiranim gradovima vlasti mogle mirovati. Andrij Ševčik, kojeg su postavili za "narodnog gradonačelnika" okupiranog Enerhodara u Zaporižji, teško je ranjen 22. svibnja u eksploziji na ulazu u zgradu u kojoj živi, zajedno s tjelohraniteljima, javili su ukrajinski mediji.

Imaju li sabotaže u Ukrajini veze s onima u Rusiji?

Posebno je dojmljiv - iako nije poznato tko stoji iza njega - napad na ruski tenk T-72 prošlog mjeseca. Na snimci koju je objavila kineska televizija vidi se kako kupola ruskog tenka s topom, od siline eksplozije, leti desecima metara u zrak. Napad je izvršen duboko na teritoriju Donjecke Narodne Republike, pored gradića Novoazovska koji je pod ruskom kontrolom od 2014.

>> Je li rat prešao iz Ukrajine u Rusiju?

Ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov kaže da su partizani u tom gradu likvidirali oko stotinu ruskih vojnika, pozivajući se na podatke ukrajinskih službi. 

Naravno, valjda podsjetiti i na niz eksplozija i požara na samom teritoriju Rusije za koje sve do danas nismo dobili službeno objašnjenje ni s jedne strane. Možemo samo nagađati radi li se o nizu nevjerojatnih slučajnosti, napadima ukrajinske vojske dronovima, helikopterima ili projektilima, tajnim operacijama ukrajinskih specijalaca duboko iza neprijateljskih linija ili pak sabotažama koje izvode pobunjeni Rusi, a možda čak i Ukrajinci koji žive u Rusiji.