KADA službeni automobil vlade neke države ozlijedi dvojicu prosvjednika, može se govoriti o ozbiljnom skandalu.

Kada se još objavi da je u automobilu bila kćerka premijera, onda je riječ o megaskandalu. No, opisano se dogodilo u Crnoj Gori pa vjerojatno neće biti zapamćeno duže od dan-dva, jer se političke drame tamo nižu svakodnevno.

Premijer: Neću vam zaboraviti njezine suze i strah 

Danas je službeni vladin automobil gurnuo i ozlijedio sudionike protesta kod mjesta Bogetići, o čemu svjedoči i kratki video preuzet s portala AntenaM. Premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da se u vozilu nalazila njegova kćerka, inače štićena osoba.

"Kao otac, neću vam zaboraviti njezine suze i strah. Kao premijer, neću vam dopustiti divljaštvo i bezakonje! U zemlji će vladati red i zakon na koje niste navikli. Uskoro ćete to vidjeti", najavio je premijer nedugo nakon incidenta, a u trenutku kad su mnogi Crnogorci na ulicama širom zemlje.

Nezadovoljnike je revoltirala vladina odluka da promijeni Odluku o kriterijima za stjecanje crnogorskog državljanstva prijemom i Zakon o registru prebivališta i boravišta. Premda prosvjednicima, vladajući pokušavaju provesti "identitetski inženjering". Naime, u Crnoj Gori tradicionalno tinja konflikt između independističkih, procrnogorskih snaga s jedne i prosrpskih s druge strane. Višedesetljetnu kleptokratsku vladavinu procrnogorske Demokratske partije socijalista, stranke Mila Đukanovića koji je još uvijek predsjednik države, prošloga je ljeta prekinula pobjeda heterogene koalicije na čijem su čelu prosrpski, odnosno velikosrpski Demokratski front i Demokrate, ali i Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) Dritana Abazovića. Okupila ih je Srpska pravoslavna crkva nezadovoljna zakonskim rješenjima kojima je Đukanovićeva vlast pokušala sputati njezine imovinske ambicije.

Zakonske izmjene izvele nezadovoljnike na ulice

Procrnogorske snage optužuju vladajuće da izmjenama propisa o državljanstvu, prebivalištu i boravištu pokušavaju bitno promijeniti biračke popise "što bi ugrozilo temelje suverene i nezavisne Crne Gore". Vele da bi biračko pravo izgubilo oko 40 tisuća crnogorskih državljana u dijaspori, dok bi ga dobilo nekih 35 tisuća ljudi pristiglih iz Srbije, Rusije i Bosne i Hercegovine. To je bio okidač za masovne proteste i blokade prometnica širom Crne Gore. Krivokapić optužuje Đukanovića da stoji iza njih, a Đukanović premijerove "insinuacije" naziva "krajnje nemoralnima".

Ali ni to nije jedini problem u crnogorskoj vlasti. Bitna epizoda u njezinoj krizi započela je pretprošloga tjedna kada je Vladimir Leposavić, ministar pravde, manjinskih i ljudskih prava, odgovarajući u parlamentu na zastupničko pitanje pripadnika Đukanovićeve stranke, izjavio da je spreman priznati da se u Srebrenici dogodio genocid kada se to "nedvosmisleno utvrdi".

Za ministra Haški sud nema legitimitet

Zapazio je i kako je Međunarodni sud pravde kvalificirao zločin u Srebrenici kao genocid na temelju nalaza Haškog suda koji je, prema Leposaviću, gotovo u potpunosti izgubio legitimitet kad je uništio dokaze izvjestitelja Savjeta Europe o vađenju i trgovini organima srpskih civila na Kosovu.

Pritom, istaknuo je da ne spori osjećaje i uvjerenja Bošnjaka i muslimana koji, naveo je, "neće prestati u svojim srcima doživljavati ovaj zločin kao svoju trajnu patnju i tragediju" te dodao: "Pitanje kvalifikacije zločina koji je prema Bošnjacima učinjen u Srebrenici, kao i mnoga druga pitanja iz građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji i dalje su predmet ne samo emotivnih postupanja i neprimjerenih reakcija, već i stručnih polemika", rekao je Leposavić i ozbiljno destabilizirao vlast.

Njegov istup osudile su bošnjačke i opozicijske stranke, a Đukanovićev DPS najavio je predlaganje zakona o zabrani negiranja genocida.

I to je očekivano.

No, Leposavića je napao i nadređeni. Vjerojatno nakon međunarodnih pritisaka - Crna Gora još nije u Europskoj uniji - premijer Krivokapić opazio je kako ministrove riječi nisu usklađene sa službenim vladinim stavom. I zatražio je njegovu ostavku, jer je "to najbolji način da pokaže odgovornost osobnim činom".

Leposavić odbio premijerov prijedlog

Ministar mu je odgovorio odlučnim "ne". Štoviše, Leposavić se obratio javnosti i napao Krivokapića: "Neugodno sam iznenađen sada iznijetom tvrdnjom da je moje javno djelovanje navodno 'od početka u velikoj mjeri odstupalo od službenih stavova vlade i Sporazuma koji su 8. rujna 2020. godine potpisali lideri koalicija parlamentarne većine.' Ovo podrazumijeva i obavezu svih članova vlade Crne Gore da ne zaborave da nas nisu izabrali strani saveznici, već građani posredstvom svojih poslanika", ustvrdio je Leposavić te pokušao objasniti kako "ne negira niti relativizira presuđeni zločin genocida u Srebrenici i da na to nema pravo."

"Poslaničko pitanje je glasilo bi li ja priznao zločin genocida. To pitanje je dio uobičajene, monstruozne politike DPS-a kojom se izaziva razdor i međusobno zavađanje. Bio sam svjestan da ovo poslaničko pitanje nije bilo postavljeno iz dobre namjere niti da bi doprinijelo poštovanju međunarodnih obaveza i ozdravljenju društva. Postavljeno je da bi se surovo manipuliralo tragičnim osjećajima svih građana koji imaju istu nacionalnu pripadnost kao i ja. Ovo pitanje se uvijek postavlja samo ministrima i javnim funkcionerima koji su Srbi, zato što oni koji ga postavljaju posebno računaju na činjenicu da su nebrojene žrtve srpskog naroda ostale bez satisfakcije i zadovoljenja pravde", kazao je, uz ostalo, Leposavić, inače, član pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Vlast u sukobu i s opozicijom i sa sobom

Preskočit ćemo niz njegovih rečenica u sličnom tonu i doći do poante. 

"Zahvalan sam na prilici koju sam dobio 4. prosinca 2020. godine da u svojstvu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava služim građanima i predvodim reforme u cilju uspostavljanja vladavine prava i eliminiranja sistema korupcije i kriminala koji je vladao 30 godina. Nastavit ću vršiti tu dužnost dok god mi Skupština Crne Gore daje povjerenje", riječi su kojima je Leposavić vrlo direktno otpuhao Krivokapićev prijedlog da podnese ostavku.

Ukratko, u Crnoj Gori traju konflikt u vladajućoj koaliciji i protesti opoziciji sklonih građana. Ne zvuči kao garancija stabilnosti.