KINESKO ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu kako nema ništa novo u optužbama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Kina hakirala elektroničku poštu Hillary Clinton, Trumpove suparnice na predsjedničkim izborima 2016.

"To nije prvi put da čujemo takve optužbe", rekla je glasnogovornica ministarstva Hua Chunying "Kina je veliki zagovornik cyber sigurnosti i protivi se svim oblicima hakerskih napada", dodala je.

Trump je u srijedu na Twitteru napisao da je Kina hakirala mailove Hillary Clinton, no nije naveo ikakve dokaze niti dodatne informacije.

Slične optužbe iznio je i u travnju 2017., no ni onda nije iznio nijedan dokaz kojim bi podupro svoje optužbe da je Kina pokušala utjecati na rezultat izbora.

>>Trump optužio Kinu da je hakirala mailove Hillary Clinton

"Kina je hakirala mailove Hillary Clinton, među kojima su mnogi tajne informacije. Bilo bi bolje da sljedeći korak učine FBI & DOJ, ili će nakon svih njihovih pogrešnih koraka (Comey, McCabe, Strzok, Page, Ohr, FISA itd.) njihova vjerodostojnost zauvijek nestati", napisao je u tvitu nešto poslije ponoći.

Američki obavještajni dužnosnici rekli su da je Rusija orkestrirala hakiranje demokratskih dužnosnika radi upletanja u predsjedničke izbore 2016.

Američka federalna velika porota u srpnju je optužila 12 ruskih obavještajaca za hakiranje kompjutorske mreže Hillary Clinton i Demokratske stranke.

>>Špijuni ruske vojske optuženi za hakiranje američkih izbora

Posebni savjetnik Robert Mueller istražuje rusku ulogu u izborima 2016. i je li kampanja republikanskog kandidata Trumpa bila u dosluhu s Moskvom. Rusija i Trump u više su navrata opovrgnuli te optužbe.

Trump je u travnju 2017. rekao da je Kina možda hakirala elektroničku poštu demokratskih dužnosnika kako bi utjecala na predsjedničke izbore 2016. No, ni onda nije dao ni jedan dokaz kojim bi podupro svoje optužbe.

SAD i Kina vode ogorčeni trgovinski rat carinama na robu vrijednu desetke milijardi dolara. Trump, koji je prvi uveo zaštitne mjere, nedavno je zaprijetio uvođenjem carina na sav kineski uvoz u SAD, koji premašuje 500 milijardi dolara godišnje, ako Peking ne pristane na znatne promjene u svojim politika zaštite intelektualnog vlasništva, subvencijskih programa za industriju te ne počne kupovati više američke robe.