KINESKO stanovništvo u desetljeću do 2020. raslo je najmanjom brzinom od uvođenja politike jednog djeteta krajem sedamdesetih, stvorivši pritisak na vlasti da potiču natalitet kako bi se izbjegao demografski problem.

Broj stanovnika Kine povećao se za 5.38 posto, na 1.41 milijardu, pokazuju podaci popisa kineskog stanovništva objavljeni u utorak. Kina stanovnike popisuje jednom u deset godina, posljednji put 2020. godine. 

Prije deset godina najmnogoljudnija svjetska zemlja imala je 1.34 milijarde stanovnika. 

Objava rezultata popisa očekivala se početkom travnja, a odgoda od nekoliko tjedana potaknula je tvrdnje da će konačni broj biti nepovoljan po komunistički režim, piše agencija France Presse. 

Vlada u Pekingu je krajem prošlog mjeseca odbacila medijske izvještaje o navodnom prvom padu broja stanovnika od velike gladi pedesetih godina prošlog stoljeća, koja je odnijela desetke milijuna života. 

Sve manji broj brakova

Kina predviđa da će broj stanovnika biti na vrhuncu 2027. godine.

Broj rođenih u azijskoj državi pada od 2017. usprkos tome što je godinu ranije ublažena politika jednog djeteta, uvedena krajem sedamdesetih godina kako bi se kontrolirao rast stanovništva. 

Stopa nataliteta 2019. je pala na 10.48 na 1000 stanovnika, najnižu razinu od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine. 

Niz je razloga za usporavanje rasta kineskog stanovništva, poput sve manje brakova, visokih troškova stanovanja i obrazovanja te sve kasnijeg dobivanja djece zbog poslovnih karijera. 

Demografi upozoravaju kako državi prijeti scenarij Južne Koreje ili Japana, čije je stanovništvo znatno ostarjelo.