SU XIUYONG iz središnje Kine doselio se u Meksiko prije 20 mjeseci. Ne govori ni španjolski ni engleski, hrana mu ne odgovara, ali posao je bio previše dobar da bi ga odbio. Su radi za građevinsku tvrtku iz Shenzhena koja gradi tvornice za kineske kompanije u sjevernom Meksiku, tik ispod granice s SAD-om. Njegova tvrtka Jilian Engineering tvrdi da može izgraditi tvornicu za manje od sedam mjeseci.

Riječ je o trendu koji je počeo 2018., kad je tadašnji američki predsjednik Donald Trump uveo prve carine na kineski uvoz. Kineske kompanije su reagirale munjevito - premjestile su proizvodnju u Meksiko, odakle roba prema SAD-u i dalje ide bez carina zahvaljujući sporazumu USMCA koji je upravo Trump ispregovarao.

Rezultat? Kineska roba i dalje preplavljuje američko tržište, ali s etiketom "Proizvedeno u Meksiku". U zadnjih nekoliko godina kineski investitori uložili su milijarde dolara u stotine tvornica koje proizvode sve, od elektronike i autodijelova do namještaja i medicinske opreme, i to isključivo za izvoz u SAD.

Trump bijesan, trgovinski deficit s Meksikom sve veći

Trump, koji je ponovno postao američki predsjednik, bijesan je zbog rezultata vlastitog trgovinskog sporazuma. Američki trgovinski deficit s Meksikom narastao je sa 78 milijardi dolara u 2018. na gotovo 172 milijarde prošle godine. Nova administracija sada želi zatvoriti "rupu" u sporazumu koja omogućuje kineskim tvrtkama da i dalje opskrbljuju SAD preko Meksika, piše Wall Street Journal.

Posebno je na udaru meksička automobilska industrija. Više od 40% autodijelova u američkim automobilima dolazi iz Meksika, često iz tvornica u kineskom vlasništvu. Zato je Washington već uveo 25-postotne carine na uvoz čelika i aluminija.

Na mjestu stočarske farme – 20 kineskih tvornica

Jedan od najdojmljivijih primjera kineskog prodora je industrijski park Hofusan u meksičkoj saveznoj državi Nuevo León. Na prostoru nekadašnje farme, 200 km južno od američke granice, danas se prostire zona dvostruko veća od njujorškog Central Parka, s više od 20 kineskih tvrtki i ulaganjima većim od 1.5 milijardi dolara.

Na ulazima u tvornice vijore se zastave Kine, SAD-a i Meksika, a šef industrijskog parka Cesar Santos najavljuje nove projekte: "U sljedeće dvije godine očekujemo još 20 tvrtki i 500 milijuna dolara ulaganja."

"Mnogi naši klijenti nisu zabrinuti zbog američkih carina – znaju da se njihovi proizvodi ne mogu nabaviti nigdje drugdje", kaže Santos, koji i sam ima udio u parku. Kineska tvrtka Holley Group drži 80% vlasništva u Hofusanu i pomaže kineskim proizvođačima da se "usidre" u Meksiku.

Autoindustrija u problemima – trošak po autu raste preko 3000 dolara

Prema analizi JPMorgana, već uvedene carine mogle bi povećati cijenu automobila za više od 3000 dolara. Izvršni direktor Forda Jim Farley upozorio je da bi širenje carina "pojelo" milijarde dolara profita i ugrozilo radna mjesta u SAD-u.

Većina američkih proizvođača ne planira vratiti proizvodnju iz Meksika u SAD – to bi bilo skupo, sporo i nesigurno. "Za većinu mojih klijenata carina od 25% doslovno briše svu zaradu", kaže odvjetnik Dan Sharkey iz Detroita. "Kažu mi: 'Preživjeli smo financijsku krizu, prošli pandemiju, nećemo mi plaćati carine'." No netko će morati – i to će vjerojatno biti kupci.

Kineske tvornice rastu poput gljiva

Zahvaljujući trgovinskom sporazumu, kineske tvrtke vide Meksiko kao zlatnu priliku. Tvrtke poput Bethel Automotive Safety Systems iz kineske provincije Anhui grade pogone koji već opskrbljuju Ford, GM i Stellantis.

Elegant Home-Tech, proizvođač vinilnih podova, udvostručio je ulaganja u Meksiko nakon što su njegovi proizvodi 2018. pogođeni 25-postotnim carinama.
Tesla je dodatno potaknula interes kad je najavila izgradnju svoje gigatvornice u Monterreyu. Iako je projekt kasnije stavljen na čekanje, kineski dobavljači poput Xushenga svejedno ulažu stotine milijuna dolara u vlastite tvornice u Meksiku.

Za Meksiko – zlatno doba

Ulaganja iz Kine otvorila su gotovo 135.000 radnih mjesta u Meksiku u posljednje četiri godine. Zahvaljujući tome, Meksiko je 2023. pretekao Kinu i postao najveći američki trgovinski partner.

U gradovima poput Salinas Victorije posao se više ne traži, on se nudi. "Tko god želi raditi, može naći posao", kaže Eusebio Delgado, vozač minibusa koji prevozi radnike do kineskih tvornica.

Lokalna uprava bilježi dvostruko veće prihode od poreza, gradi stadion za bejzbol, ulaže u infrastrukturu. "Nedostajalo je svega – od asfaltiranih cesta do odvoza otpada. Sad to rješavamo", kaže gradonačelnik Raúl Cantú.

Trump pritišće, Meksiko balansira

I dok Trumpova administracija traži od Meksika da "zategne" pravila za kineske investicije, meksičke vlasti poručuju da poštuju sve uvjete sporazuma. "Dobrodošla su sva ulaganja – ako poštuju pravila podrijetla i lokalne nabave", ističe Emmanuel Loo iz Nuevo Leóna.

Pregovori o produženju USMCA sporazuma tek počinju, a SAD traži stroža ograničenja za kineske ulagače. Meksičke vlasti već su blokirale planove kineskog proizvođača električnih vozila BYD da otvori tvornicu u zemlji, bojeći se kako bi to moglo izazvati bijes Trumpove administracije.

Predsjednica Claudia Sheinbaum poručila je da je prioritet trgovina s partnerima s kojima Meksiko ima sporazume, prvenstveno SAD-om.

"Margine su u Kini sve tanje. Nema kamo drugdje", kaže Huo Pugang, koji 14 godina radi u meksičkom ogranku kineske ambalažne kompanije. Danas ima vlastitu tvrtku koja servisira kineske klijente. "Naravno da svi pričaju o carinama, ali nemaju izbora. Moraju prihvatiti manju zaradu."

U Hofusanu kontejneri kineske brodarske tvrtke Cosco neprestano stižu i odlaze. Kineski restoran opslužuje 200 menadžera i tehničara, u izgradnji su stanovi, hoteli, kino, restorani i dućani. "Dogodine će cijelo ovo područje biti puno tvornica", kaže Santos. "Sve je već prodano."