AMERIČKI The Washington Post donio je veliku analizu situacije na bojištu u Ukrajini. Prema toj analizi, ukrajinski gubici su jako veliki te se navodi da se točne brojke skrivaju i od saveznika na Zapadu.

Stradalo 120.000 Ukrajinaca i 200.000 Rusa?

>>Washington Post: Ukrajinski gubici su ogromni, brojke skrivaju i od saveznika

Američki i europski dužnosnici procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka ruske invazije u veljači prošle godine, u usporedbi s oko 200.000 na strani Rusije, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika. 

"Najvrjednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao s poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja", rekao je zapovjednik bojne u 46. zračno-jurišnoj brigadi, koji se identificirao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

"Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni", dodao je Kupol.

Jedan njemački dužnosnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000 ljudi. "Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju", rekao je dužnosnik, navodi The Washington Post.

Istodobno, Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za The Washington Post rekao je da od početka siječnja raste ruska ofenziva. Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u veljači da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobiliziranih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi. Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje streljiva.

Ogorec za Index: Obje strane umanjuju svoje gubitke

Na temu stradanja ukrajinskih vojnika, a u korelaciji s ostalim ratnim događanjima, Index je popričao s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom.

"Prije svega, kad govorimo o žrtvama u tijeku rata, uvijek, ali uvijek i u svim borbenim djelovanjima jedna i druga strana pokušavaju umanjiti svoje žrtve, a uvećati žrtve protivnika. Prije svega, zbog moralnog faktora.

Tako se svojem stanovništvu ratno stanje prikazuje uspješnije od protivničkog. Od samih početaka ratovanja je to tako. Staro ratno pravilo glasi: mrtvi se broje na kraju rata. Stara je to vojna istina.

Rat u Ukrajini ne odstupa od svih ostalih ratova, a obje strane maksimalno nastoje umanjiti svoje gubitke, uvećati protivnikove. Informacijski rat je isto tako u funkciji borbenih napora svih strana", govori on.

"Sigurno da je broj stradalih ogroman, ali ne treba vjerovati u sve brojke"

Pitamo ga smatra li da su istiniti navodi o 120.000 poginulih ukrajinskih vojnika. Ogorec smatra da broj stradalih ukrajinskih i ruskih vojnika jest velik, no ne želi nagađati koliko točno iznosi.

"Činjenica je da je prostor na kojem se rat odvija oraničarski, bez prepreka koje bi mogle biti zaklon. Vidimo masovnu uporabu vojne tehnike, izuzetno veliku količinu streljiva koje se ispaljuje. Sugerira to da su gubici, najblaže rečeno, ogromni", objasnio je Ogorec.

Objasnio je zašto ne treba vjerovati u sve brojke koje se objavljuju.

"One kao takve su produkt promidžbenih djelovanja. Ne možemo na nijedan način znati točan broj, to je informacija u okviru borbenih aktivnosti. Ne možemo vjerovati ciframa koje objavljuju strane u sukobu, ali niti brojkama zapadnih zemalja jer u velikoj su mjeri na strani jedne od strana u sukobu. Ne mogu se te brojke staviti u kontekst relevantnih podataka", naveo je on.

"Ukrajinci gube najkvalitetnije ljude"

Smatra da postoje relevantniji podaci prema kojima se vide stradanja u ratu.

"Evo, kad govorimo o topništvu, stjecajem okolnosti sam došao do podatka oko ruskih gubitaka topničkog sustava 2S7 Pion, to je tip topa kalibra 203 mm. Radi se o prepoznatljivom oružju koje je često prikazano na raznim ilustracijama oko rata. Kad se ušlo u rat, Rusi su imali 300 takvih sustava, Ukrajinci 100.

Nemam podatke koliko su ih izgubili Ukrajinci, ali Rusi su ih izgubili šest. Govori to da su gubici manji nego se prikazuju u medijima, ali vjerojatno ne možemo ništa tvrditi dok se priča ne završi", objasnio je.

Što se tiče ukrajinske protuofenzive, rekao je kako ne bi ništa predviđao jer je to trenutno jako nezahvalno. Ipak, objasnio je zašto su ukrajinski gubici gori za Ukrajinu nego što su ruski za Rusiju, unatoč tome što ruskih po svoj prilici ima više.

"Ukrajinci gube najkvalitetnije potencijale, elitne postrojbe, najbolje vojnike, to im je najveći problem. Rusi gube vojnike, uglavnom iz skupine Wagner, ali i mobilizirane kažnjenike. To su oni čiji vojni potencijal nije u nekoj velikoj mjeri zavidan. Ukrajina gubi najbolje ljude", rekao je Ogorec.

Govori da je problem što Ukrajina svoje ljude sad mora uvježbavati na licu mjesta, bez velikih priprema.

"Ukrajina je napadnuta, mora brzo reagirati, više nema vremena za pripreme, mora određene situacije rješavati u hodu unutar ratnih operacija. Velika je tu sličnost i s Domovinskim ratom, mi smo isto u hodu morali osposobljavati vojsku.

Svaki rat je specifičan, tu nema usporedbi, ali postoje neki pokazatelji. Niti ovdje ne možemo uspoređivati, ali evo po ovom segmentu bih rekao da postoje neke sličnosti s Ukrajinom i Hrvatskom u Domovinskom ratu", dodao je Ogorec.

Je li protuofenziva realna?

Što se tiče protuofenzive, The Washington Post piše da situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću protuofenzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je obrana Bahmuta, rekao je jedan američki dužnosnik.

Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće protuofenzive. "Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa", rekao je Jermak.

"Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I zaista je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri", rekao je general-pukovnik Sirski u intervjuu za The Washington Post.

No zapovjednik Kupol tako ne misli.

"Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protuofenzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se - čime? Možda ćemo imati neke lokalizirane proboje", rekao je ukrajinski dužnosnik te nastavio:

"Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofenzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo si priuštiti da izgubimo toliko ljudi."

Bahmut je ključan

Što se tiče protuofenzive, pisali smo već da se ukrajinska vojska priprema se za predstojeću protuofenzivu, a Sirski je rekao da je obrana Bahmuta, suočena sa žestokim i kontinuiranim ruskim napadima, neophodna kako bi se "kupilo vrijeme" za taj plan.

>>Ukrajina priprema veliku protuofenzivu. Ovo što se događa u Bahmutu je ključno za to

Neki vojni stručnjaci doveli su u pitanje smisao nastavka obrane grada, ali Sirski kaže da to pomaže da se dobije vrijeme u pripremama za protuofenzivu.

"Pravi heroji sada su branitelji koji drže istočnu bojišnicu na svojim plećima i nanose najveće moguće gubitke, ne štedeći ni sebe ni neprijatelja", rekao je Sirski u subotnjem priopćenju. "Potrebno je kupiti vrijeme za stvaranje zaliha i pokretanje protuofenzive, koja nije daleko."

"Klin između Krima i kopnene Rusije"

>>Ukrajinski obavještajac otkrio detalje proljetne protuofenzive

Iako je sve još uvijek u sferi nagađanja, recimo da je krajem veljače zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe rekao da će proljetna protuofenziva njegove zemlje imati za cilj "zabiti klin" između Krima i kopnene Rusije.

"Svrha naše protuofenzive je osloboditi sve okupirane teritorije Ukrajine - uključujući Krim. Nećemo stati dok svoju zemlju ne vratimo u granice iz 1991. godine", rekao je Vadim Skibitski.

Rekao je da će jedan od vojnih ciljeva protuofenzive, planirane za proljeće, biti "zabijanje klina u rusku frontu na jugu - između Krima i kopnene Rusije". Skibitski je dodao da bi ukrajinska vojska mogla gađati ruske aerodrome ili skladišta raketama i topničkim sustavima.

"Moguće je da uništimo skladišta oružja ili vojne opreme na ruskom teritoriju, na primjer oko grada Belgoroda. Napadi na Ukrajinu će biti pokrenuti odande", rekao je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta rekao da Kijev želi vratiti Krim.