"ZAR tebi nije neugodno da čuješ da ću ja npr. imati penziju od dvije i pol tisuće kuna?" rečenica je proslavljenog 82-godišnjeg skijaškog trenera Ante Kostelića koja je pokrenula lavinu komentara. Od onih koji tvrde da je zaista sramota da tvorac hrvatskog skijaškog čuda ima toliku mirovinu, a među kojima je i aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, pa da onih koji ne vide problem da Kostelić, koji je Ivicu i Janicu prijavio u Monte Carlo kako ne bi morao plaćati hrvatski porez, ima toliko malu mirovinu. Naravno, tu su i oni koji upozoravaju da hrvatski mirovinski sustav, koji se nalazi u kolapsu, ne može podnijeti još jedno opterećenje povlaštene mirovine.

No što je u svemu istina?

Kao prvo, Kostelić još uvijek nije podnio zahtjev za mirovinu. Onog trenutka kad je podnese i kad bude prihvaćena, kako doznajemo, njegova mirovina bit će oko 6700 kuna. Kostelić ima 82 godine, nakupio je radnog staža, a od 1999. godine nalazi se u stalnom radnom odnosu u Hrvatskom skijaškom savezu.

Drugo, ne postoji sportska mirovina ni povlaštena sportska mirovina. Jučerašnja izjava ministrice Nikoline Brnjac da će povećati sportsku mirovinu obična je laž koju su za Index opovrgnuli i iz Ministarstva rada Josipa Aladrovića. Sportska mirovina, ponovimo, ne postoji.

Kostelić se i ne bori za veću mirovinu, nego za životnu naknadu, koja zaista postoji, no samo za sportaše, ali ne i za trenere.

Sportaši koji su osvojili zlato na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih imaju životnu naknadu u visini od 100 posto prosječne neto plaće, bez obzira na neto primanja ili mirovinu. S novim izmjenama Zakona o sportu, na to će pravo imati i treneri, odnosno i Ante Kostelić. Za te naknade godišnje izdvajamo 22 milijuna kuna.

Prosječna plaća iznosi malo manje od 7000 kuna pa bi Kostelić u konačnici mogao primati ukupno 13.700 kuna. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2800 kuna pa se postavlja pitanje tko bi se na kraju trebao crveniti.

No krenimo redom.

Doznali smo koliko će iznositi mirovina Ante Kostelića

Kostelić je nedavno izjavio da će njegova mirovina iznositi 2500 kuna. No to nije točno. Kostelić je od 1999. godine zaposlenik Hrvatskog skijaškog saveza, za što je primao plaću. Od 2002. do 2018. godine bio je u statusu vrhunskog trenera, za što je dobivao i posebnu naknadu Olimpijskog odbora u iznosu od 23 tisuće kuna. U posljednje tri godine više nije u statusu vrhunskog, nego vrsnog trenera. Ta naknada pribrajala se redovnoj plaći u Skijaškom savezu.

Vedran Pavlek, direktor Hrvatskog skijaškog saveza, nedavno je rekao kako mirovina Ante Kostelića neće iznositi toliko malo (2500 kuna, op.a.), nego višestruko više. Isto tako, iako su Kosteliću 82 godine, još uvijek nije podnio zahtjev za mirovinu. Onog trenutka kada je podnese i kada se zbroji njegov radni staž, kao i primanja, mirovina bi mu mogla iznositi oko 6700 kuna.

Riječ je o neslužbenom podatku koji smo doznali iz krugova bliskih skijaškom savezu, a direktor tog Saveza Vedran Pavlek kazao nam je da takve podatke ne može javno iznositi. Ipak, Pavlek nam je potvrdio da Gipsova mirovina neće sigurno iznositi 2500 kuna, već će biti osjetno veća.

Koliko iznosi prosječna mirovina u Hrvatskoj? 2880 kuna

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2880 kuna. Prema službenim podacima, više od 620 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 2500 kuna.

U Hrvatskoj je trenutno 1.5 milijuna osiguranika, a korisnika mirovine je 1.2 milijuna. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je trenutno 1:1.25.

Korisnika povlaštenih mirovina je 179 tisuća, najveći broj je branitelja iz Domovinskog rata, kojih je 71 tisuća, a njihova prosječna mirovina iznosi malo više od 6000 kuna.

Kakve veze ima što su Kostelići bili prijavljeni u Monte Carlu? Nikakve

Kostelići jedno vrijeme jesu prebacili boravište u Monte Carlo te su porez plaćali manje nego što bi ga plaćali u Hrvatskoj. No to za mirovinu nema previše veze jer je Kostelić bio zaposlen u Skijaškom savezu.  

Prema hrvatskim poreznim propisima, porezni rezident (kao obveznik poreza na svoj svjetski dohodak) je osoba s prebivalištem u RH, a prebivalište ima ona osoba koja u vlasništvu ili posjedu ima stan. Hrvatski porezni stručnjak Hrvoje Zgombić za Index objašnjava kako to znači da Kostelići ili druge osobe, ako izvan RH borave više od 183 dana godišnje, a nemaju stambenu nekretninu u RH, nisu obveznici poreza na dohodak u RH na svoj svjetski dohodak, nego samo na onaj dohodak koji ostvare u Hrvatskoj.

"Čest je slučaj da sportaši i druge osobe prijave prebivalište u Monaku ili nekoj drugoj poreznoj oazi, a pri tom zaborave na stan u RH, čime se okida njihova porezna obveza na sve što zarade u svijetu. Kako je moguće da neka osoba bude porezni rezident u više zemalja, ovisno o nacionalnim propisima, tada će se dohodak te osobe oporezivati u nekoj zemlji primjenom bilateralne konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja."

Zgombić naglašava kako plaćanje poreza nema veze s mirovinom, a legitimno je pravo svake osobe, bez obzira na nacionalnost ili državljanstvo, da živi negdje drugdje izvan RH. Kritike prema takvim osobama nisu opravdane.

"Ne treba tu samo gledati na Kosteliće. Svaka mlada osoba koja je pobjegla iz Hrvatske glavom bez obzira, a nema stan, nije više obvezna plaćati poreze u Hrvatskoj. Pa ako njih nećemo kritizirati, nema smisla kritizirati neke osobe samo zato što su popularne, a ništa nezakonito ili nemoralno nisu učinile", kaže Zgombić na kraju.

Je li istina da će ministrica Nikolina Brnjac povećati mirovine trenerima i sportašima? Ne!

Jučer je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac odgovarajući na novinarske upite o sportskim trenerima i njihovim malim mirovinama rekla kako će povećati mirovine sportašima i trenerima. No to nije istina i ministrica to ne može napraviti.

U Hrvatskoj je 17 kategorija povlaštenih mirovina, koje prima 179 tisuća umirovljenika. Najveći broj, 71.000, hrvatski su branitelji iz Domovinskog rata, koji u prosjeku primaju malo više od 6000 kuna. Ne postoji kategorija povlaštene mirovine za sportaše.

Ministrica Brnjac pričala je o životnim naknadama za osvajače medalje, a koje sada sportaši primaju bez obzira na visinu plaće ili mirovine. Primjerice, pravo na naknadu od 100 posto prosječne neto plaće imaju osvajači zlatnih medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih. Isto tako, 40 posto prosječne plaće imaju osvajači brončanih medalja na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama.

"Novim Zakonom o sportu, čije donošenje je predviđeno do kraja ove godine, na isti način planira se uvesti i trajna naknada za najuspješnije trenere te je u Nacrtu ugrađeno rješenje kojim će se omogućiti da pravo na trajne novčane naknade, nakon 55. godine života, mogu ostvariti i treneri koji su osvojili odličja na olimpijskim, paraolimpijskim i olimpijskim igrama gluhih", stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva.

Može li mirovinski sustav podnijeti još jednu povlaštenu skupinu? Ne

Toga je svjesna i ova HDZ-ova vlada. Trenutno postoji 17 kategorija povlaštenih mirovina i to: djelatnici u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa te na poslovima razminiranja, vojne osobe, pripadnici Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., bivši politički zatvorenici, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, bivši pripadnici JNA, sudionici NOR-a, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, članovi nekadašnjeg Saveza Izvršnog Vijeća, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, redoviti članovi HAZU-a, radnici u Istarskim ugljenokopima Tupljak, radnici profesionalno izloženi azbestu, pomorci i pripadnici HVO-a.

Najviše je ratnih veterana, 70 tisuća, a koji u prosjeku imaju 18 godina radnog staža te imaju mirovine veće od 6000 kuna. Od veterana veću mirovinu imaju samo 683 bivša člana vlade, zastupnika i člana Ustavnog suda, koji u prosjeku primaju 10.286 kuna, te 134 bivša člana HAZU-a, koji u prosjeku imaju 9126 kuna.  

"S obzirom na osigurane rizike, Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje uvjete za ostvarivanje prava na različite vrste mirovina, a opseg samog prava ovisi o vrsti mirovine. Međutim, visina mirovine u najvećoj mjeri ovisi o prethodno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama tijekom radnog vijeka. Stoga se u općem mirovinskom sustavu ne može pri izračunu visine mirovine, kao prihoda koji proizlazi iz prethodnog rada, uzimati u obzir vrednovanje zasluga i vrhunskih rezultata sportskih djelatnika", rekli su nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Prema tome, bez obzira na najave ministrice turizma i sporta Brnjac, neće se uvoditi posebna kategorija za sportaše i trenere. No ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović potvrdio je kako će se raditi na naknadama.

"Vrednovanje posebnih zasluga sportskih djelatnika eventualno se može sagledati u kontekstu ostvarivanja posebnih naknada, odnosno nagrada na način kako je to uređeno i za vrhunske sportaše", rekao je ministar Aladrović za Index. 

Koliko trenutno plaćamo trajne naknade za sportaše? 22 milijuna kuna godišnje

Republika Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja u Europi koje prepoznaju trajne novčane naknade za sportaše osvajače medalja na najvećim međunarodnim natjecanjima i ta naknada se isplaćuje na teret Državnog proračuna i nije vezana za mirovinsko osiguranje niti sustav mirovina u Republici Hrvatskoj.   

Ona se isplaćuje u odnosu na prosječnu plaću pa smo tako već objasniti da naknadu u visini od 100 posto prosječne plaće imaju zlatni olimpijci, 80 posto imaju srebrni, 60 posto brončani olimpijci te 40 posto osvajači na svjetskim seniorskim prvenstvima.

Hrvatska trenutno za te naknade izdvaja 22 milijuna kuna godišnje. Pravo na naknadu imaju svi koji imaju uvjete i koji to zatraže, i to bez obzira na to kolika su im primanja ili mirovina. Sada će se na ovih 22 milijuna kuna koje dobivaju sportaši dodati i iznos za trenere koji su tim sportašima omogućili osvajanje medalja.

Jesu li treneri baš toliko degradirani kao što tvrdi Kostelić? Uz plaću imaju i naknade

Čini se da nisu. Treneri su zaposleni u savezima ili klubovima. Na tu plaću postoji i dodatak. Hrvatski olimpijski odbor isplaćuje naknade za vrhunske, vrsne i druge kategorije trenera. Naknada za vrhunske trenere iznosi 23 tisuće kuna bruto, a za one vrsne, druge po hijerarhiji, nekoliko tisuća kuna manje.

Poznati su primjeri da su Joško Vlašić i Bojan Marinović primali mjesečnu naknadu u iznosu od 20 tisuća kuna bruto od Olimpijskih igara u Riju sve do ožujka prošle godine, kada je Blanka Vlašić objavila da neće nastupiti u Tokiju. Naknadu je primao i Filip Hrgović te njegov trener Leonard Pijetraj, s kojim se hrvatski boksač razišao te je zbog profesionalnog angažmana i ukidanja kvalifikacija za Olimpijske igre ostao bez šanse za plasman. Pijetraj je ostao u programu kao trener Marka Miluna koji još ima šansu za plasman u Tokio.

Hrvatska trenutno isplaćuje posebne naknade za vrhunske trenere i to: Edisu Elkaseviću (Sara Perković, disk), Leonardu Pijetraju (Marko Milun, boks) Jozi Jakeliću (Tonči Stipanović, jedrenje), Edi Fanteli (Šime Fantela, jedrenje), Ivici Tucku (vaterpolo), Branku Pelegrinu (samostrel), Nikoli Braliću (veslanje), Srećku Šuku (veslanje) te Andreasu Thorkildsenu (Sara Kolak, atletika). 

Među njima nije i 82-godišnji Kostelić, koji se zbog toga naljutio. I pokrenuo lavinu.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.