Foto: FAH

JAČANJE suradnje zemalja srednje Europe iznimno je bitno jer su se širenjem Europske unije obnavljale veze između istoka i zapada, ali u povezivanju sjevera i juga srednje Europe treba još puno toga učiniti, rekla je u srijedu u Bratislavi hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Grabar-Kitarović je nakon susreta sa slovačkim predsjednikom Andrejem Kiskom na zajedničkoj konferenciji za novinare rekla kako čvrsto zagovara ideju srednjoeuropske suradnje i zahvalila Kisku na potpori o jačanju veza na uspravnici između sjevera i juga srednje Europe, između Baltičkog te Jadranskog i Crnog mora.

"Područja na kojima treba jačati povezanost su infrastruktura, prije svega prometna, ali i energetika, u cilju osiguranja neovisnosti i diversifikacije izvora energije, te gospodarski odnosi, digitalizacija i kontakti među ljudima", rekla je hrvatska predsjednica koja boravi u dvodnevnom službenom posjetu Slovačkoj.

U tu je svrhu naglasila veliku korist od izgradnje LNG terminala na Krku i konektora prema Mađarskoj i Ukrajini, jer bi upravo to "osiguralo tu neophodnu diversifikaciju izvora energije i energetsku neovisnost koja bi pridonijela i političkoj stabilnosti pa i padu cijena na našim tržištima".

"Luka Rijeka ima goleme potencijale i njezino povezivanje s Budimpeštom preko Zagreba, ali i Bečom i Bratislavom i dalje osigurale bi svim državama modul za plasman svojih roba na svjetska tržišta, ali i distribuciju roba iz svijeta na tržište srednje Europe puno brže nego što to nude neke druge rute", kazala je predsjednica.

Bliskost Hrvatske i Slovačke

Grabar-Kitarović je istaknula iznimnu bliskost Hrvatske i Slovačke i njihovih naroda koji dijele golemo zajedničko nasljeđe kroz stoljeća, pri čemu su "hrvatska manjina u Slovačkoj i slovačka u Hrvatskoj daljnji mostovi našeg prijateljstva".

Rekla je kako je i Slovačkoj i Hrvatskoj prioritet gospodarska suradnja, koja se može i treba proširiti na svim područjima, uključujući i nastup na trećim tržištima uz povezivanje klastera, navevši pritom kao primjer automobilsku industriju iz Slovačke koja se "može vrlo dobro povezati s hrvatskim tvrtkama koje proizvode autodijelove".

Također je ponovila da se Hrvatska snažno zalaže za konsolidaciju EU na prostoru jugoistočne Europe, odnosno euroatlantske integracije svih država kao pretpostavku trajnog mira i napretka tog dijela Europe.

Kiska je rekao novinarima da su bilateralni odnosi s Hrvatskom tradicionalno vrlo dobri, istaknuvši kako su obje zemlje suočene sa sličnim izazovima u EU, "jer i zemlje s tako malim brojem stanovnika moraju težiti da se što bolje pozicioniraju u Uniji".

"Slovačka i Hrvatska su vrlo bliske zemlje, ne samo zbog članstva u EU i NATO-u, već zato što je Hrvatska oduvijek prijatelj Slovačke, a možemo reći i da je hrvatsko more slovačko more, koje svake godine posjeti 370 tisuća turista iz Slovačke", napomenuo je slovački predsjednik.

Gospodarske teme bile su važan dio razgovora, jer je s hrvatskom predsjednicom stigla i velika skupina gospodarstvenika koji će sudjelovati na gospodarskom summitu sa slovačkim kolegama, rekao je Kiska, a razgovaralo se i o migracijama i energetici

"Što se proširenja i konsolidacije EU tiče, suglasili su se da zemlje koje teže postati članicama i ispunjavaju potrebne uvjete ne bi trebale nailaziti na dodatne prepreke", kazao je slovački predsjednik.

U nastavku posjeta hrvatska predsjednica sastat će se sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, imati radni ručak s predsjednikom parlamenta Peterom Pellegrinijem, zajedno s Kiskom sudjelovati na otvaranju slovačko-hrvatskog gospodarskog foruma i sastati se s predstavnicima hrvatske manjine u Slovačkoj.

"Dublinski sporazum je mrtav"

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u srijedu da danas de facto više nije na snazi Dublinski sporazum koji regulira koja je zemlja Europske unije odgovorna za tražitelje azila koji su preplavili Europu u najvećoj migrantskoj krizi od Drugoga svjetskoga rata.

Na novinarski upit zašto Hrvatska i dalje ne provodi pravila Dublinskog sporazuma, iako je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio da ako migranata u Hrvatskoj bude oko 4 tisuće, da ih neće biti problem zbrinuti i registrati po dublinskim pravilima, predsjednica je ponovila stajalište da je rješenje zaštita grčko-turske granice te da Hrvatska nije zemlja prvog prihvata, a nije ni prva država EU u koju migranti ulaze.

"Prije Hrvatske, oni prođu kroz nekoliko zemalja koje se klasificiraju kao sigurne, od Grčke, preko Makedonije do Srbije i držim da sve formalnosti, pa i registraciju, treba obaviti već pri samom ulasku u EU, dakle u Grčkoj", rekla je Grabar-Kitarović na konferenciji za novinare nakon sastanka sa slovačkim predsjednikom Andrejem Kiskom, dodavši da Hrvatska, "jasno, mora registrirati sve ljude koji ulaze u nju iz razloga nacionalne sigurnosti".

"Izjava ministra Ostojića odnosila se na pretpostavku da u Hrvatsku ukupno uđe 4 tisuće ljudi, a ušlo ih je puno, puno, puno više od toga", kazala je.

"Pitanje je koliko je Dublinski sporazum danas više uopće na snazi – po meni, on je mrtav", ocijenila je.

Predsjednicima je bilo postavljeno i pitanje treba li Grčka i dalje ostati u Schengenu, ili bi je trebalo iz njega maknuti, kao što traže neki glasovi u EU.

"Grčka je članica i EU, i Schengena i eurozone i mi bismo trebali učiniti sve što je u našoj moći da to tako i ostane. Grčka granica sad je i naša granica i svi zajedno, EU i Grčka, trebamo doći do rješenja kako zaštititi tu granicu. To je pravo pitanje", odgovorio je slovački predsjednik Kiska, s čime se u potpunosti suglasila i hrvatska predsjednica, rekavši da tome nema što dodati.